Pratite nas

Istaknuto

USKRS – Dan uskrsnuća Gospodina našega Isusa Krista

Objavljeno

na

Život svakoga čovjeka je jedan teški hod naprijed. U dubini srca i duše, u dubini naše ljudskosti, nosimo nadu da smrt nikako nije naš zadnji cilj, jer bi to za nas bilo katastrofalno i što bi nas onda dijelilo od sudbina nerazumnih živih bića, kada bismo se s tim pomirili i takav nauk prihvatili, već gajimo nadu da je naš cilj vječni život bez kraja i konca . Prazan Kristov grob za nas i za čitavo čovječanstvo jesu otvorena vrata prema životu, a ne smrti.

Isusovo uskrsnuće je naša vjera, jer kako kaže Sveti Pavao, ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna je naša vjera, odnosno, ako smo samo vjerovali u Krista samo u ovom životu, onda smo najbjedniji od svih ljudi. Ili, ako bismo htjeli odgovoriti na pitanje tko je i što je kršćanin, možemo samo odgovoriti da je kršćanin ona osoba koja vjeruje u Isusa Krista Uskrsloga. Sve ostalo proizlazi iz ovoga. Na ovoj činjenici gradimo našu nadu da naša smrt nije cilj, nego je naš cilj punina vječnoga života s Uskrslim.

Stoga nam jezik koji se koristi u Novome Zavjetu, želi pokazati da je uskrsni događaj jedna misteriozna stvarnost koja povezuje povijest i vječnost, ljudskost i božanstvo, pa zbog toga se ne može svesti na puko oživljavanje mrtvaca, već je to povratak slavnoga Uskrsloga Krista u svijetlo božanstva, što je ranije bilo sakriveno njegovom ljudskom naravi.

Dakle, Isusovo uskrsnuće je spasiteljski događaj koji nas danas ispunja radošću. U ovu radost moramo vjerovati, naviještati je i svjedočiti našim životom u Kristu uskrsnulim, tražeći što je gore gdje se On nalazi, uklanjajući neprestano “stari kvasac staroga grijeha, da bismo postali novo tijesto”. Danas je dan kada čitava zajednica navješćuje sa dubokom vjerom i iskrenom uskrsnom radošću: “Tvoju smrt navješćujemo Gospodine, tvoje uskrsnuće slavimo i Tvoj slavni dolazak isčekujemo”. Ovo molimo i govorimo jer znamo je Uskrsli Krist najveća nada oslobođenja za nas, za svakoga čovjeka, kao i za čitavi svijet. Tko nas drugi može spasiti, osim jedini Onaj čiji je grob u povijesti čovječanstva ostao prazan. Iz toga je groba potekla rijeka vjere u kojoj se danas i mi nalazimo i gledamo naviještati, svjedočiti i tako živjeti svoju vjeru u Uskrsloga.

Mi moramo biti svjedoci koji će životom svjedočiti i življenim životom naviještati, a Duh Sveti će učiniti ono ostalo, kao što je, uostalom, učinio sa nevjerom i sumnjama učenika i apostola. Naše je dati svoj vlastiti udio u suradnji sa Uskrslim, a Duh Božji će učiniti jednako od nas kukavica apostole, kao što je učinio od onih raspršenih i ustrašenih apostola na Veliki Petak. Pomozi nam Uskrsli da ostanemo na Tvome putu, daj nas snage da te znadnemo ponizno i ustrajno moliti da ostvarimo zadani cilj – stići Tebi s Tobom u vječni život.

Dragi čitatelji i prijatelji Kamenjara, Želimo Vam Sretan i blagoslovljen Uskrs!

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Ukrcajte se na ‘Vlak slobode’: ‘Sjećamo se dana kada je 100.000 ljudi na Rivi pokazalo što je hrvatsko jedinstvo’

Objavljeno

na

Objavio

Njime se želi očuvati memorija na događaj prije 22 godine kada je “Vlakom slobode” iz Zagreba u Split doputovao tadašnji hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom

“Vlak slobode” Split-Knin-Split, u spomen na istoimeni vlak koji je vozio na današnji dan 1995. od Zagreba do Splita i kojim je označen završetak oslobodilačke vojno-redarstvene operacije “Oluje,” krenuo je u subotu sa splitskog Željezničkog kolodvora, organiziran na poticaj splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare.

Njime se želi očuvati memorija na događaj prije 22 godine kada je “Vlakom slobode” iz Zagreba u Split doputovao tadašnji hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom. Tada se na splitskoj Rivi okupilo više od 100 tisuća građana, podsjetio je gradonačelnik Krstulović Opara.

“Mi u Splitu smo jako ponosni na taj događaj i tadašnji doček ‘Vlaka slobode’ kojim je označeno hrvatsko nacionalno jedinstvo i kraj ‘Oluje’. U povijesti Splita i Republike Hrvatske ostat će sjećanje na tadašnji upit predsjednika Tuđmana okupljenima na splitskoj  Rivi – ‘što im još može obećati’, a oni su svi jednoglasno glasno odgovorili ‘Vukovar’, ‘Vukovar’ ” , naglasio je u izjavi novinarima splitski gradonačelnik.

Direktor HŽ Putnički prrijevoz Željko Ukić, koji se pridružio današnjem “Vlaku slobode” Split-Knin-Split, izjavio je kako su Hrvatske željeznice podržale prijedlog grada Splita za obilježavanje spomena na “Vlak slobode” koji je prije 22 godine  putem od Zagreba do Splita povezao do data razdijeljenu Hrvatsku zbog velikosrpske oružane agresije.

“‘Vlak slobode’ prije 22 godine važan je i za Hrvatske željeznice jer je njime povezan Zagreb i Split,” rekao je Ukić.

U današnjem “Vlaku slobode” su brojni uzvanici među kojima i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. Na putovanju do Knina ovaj vlak staje na mjesnim gradskim i općinskim željezničkim postajama gdje u njega ulaze gradonačelnici i načelnici mjesta.

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

25. kolovoza 1991. – početak bitke za Vukovar

Objavljeno

na

Objavio

Današnji dan 25.08.1991. smatra se početkom bitke za Vukovar. Borbe u gradu i oko grada, sa poginulim i ranjenim, vodile su se od svibnja 1991., ali tog dana grad je napadnut iz svih smjerova svim raspoloživim naoružanjem “JNA”, uključujući avione.

Naime tog dana “Jugoslavenska narodna armija” koja je sve vrijeme uoči napada glumila suzdržanost i neutralnost kao ” tampon zona sukobljenih strana” otvoreno se svrstala na stranu agresora u trenucima kad je bilo vidljivo da regularne hrvatske policijske snage polako preuzimaju nadmoć na terenu nad srpskim teroristima i paravojnim formacijama.

Vidjevši da bi se ratna sreća mogla okrenuti na hrvatsku stranu, “JNA” je sve svoje potencijale, naoružanje i kompletnu ratnu mašineriju stavila na raspolaganje paravojnim srpskim snagama i pridružila se u sveopćem napadu na Vukovar.

To je bila 87-dnevna opsada hrvatskog grada Vukovara od strane “Jugoslavenske narodne armije”, uz pomoć srpskih paravojnih snaga od kolovoza do studenog 1991. godine tijekom Domovinskog rata.

Bitka je završena porazom Zbora narodne garde i jedinica MUP-a, velikim razaranjem Vukovara i brojnim ubojstvima i progonom hrvatskog stanovništva.

Grad je naposljetku potpuno uništen i okupiran 18. studenoga 1991.

Prema specijaliziranom elektroničkom portalu o Domovinskom ratu “Domovinski rat On Line”, ukupan broj stradalih boraca na hrvatskoj strani, gardista i policajaca, procjenjuje se na oko 2.500.
Oko 7.000 osoba, civila i vojnika, završilo je nakon pada grada u logorima u Srbiji. Poginulo je oko 1.000 civila, od čega 86 djece, od kojih je najmlađe imalo 6 mjeseci (Ivan Kljajić), koji je poginuo od krhotina srpske granate dok ga je otac Pavle Kljajić držao u rukama (ranjen u tom napadu, i on je uskoro umro).
Ranjeno je 2.500 osoba od čega su 570 ostali trajni invalidi. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece.
Još uvijek se traži gotovo 500 nestalih Vukovaraca.

Prema istom specijaliziranom elektroničkom portalu ukupan broj stradalih vojnika “JNA” i četničkih snaga na širem području Vukovara procjenjuje se do 8.000 poginulih, do 15.000 ranjenih te između 400-600 uništenih tenkova, oklopnih i transportnih vozila (JNA priznaje 110) , te oko 20 uništenih zrakoplova i helikoptera (“JNA” priznaje dva).

Za mnoge ratne zločine: ubojstva civila, mučenja i ubijanja, progone, etničko čišćenje, potpuno uništenje grada (tzv. famozno „prekomjerno granatiranje“), rušenje bolnice, kulturocid, logore u Srbiji i drugo još nitko nije odgovarao.

facebook komentari

Nastavi čitati