Pratite nas

Uspomena na prvu novinsku vijest na hrvatskom jeziku

Objavljeno

na

U povijesti hrvatskoga novinstva Kraljski Dalmatin ostaje zapamćen i po tome što je na njegovim stranicama objavljena prva novinska vijest na hrvatskome jeziku, prva novinska recenzija jedne knjige, a novinarsku djelatnost na svojem jeziku ostavio je prvi hrvatski novinar Nikola Dominik Budrović, javlja Matis.hr.

prvi novinski članakEvo je došlo vrime, prva je rečenica prvoga broja prvih novina na hrvatskome jeziku Kraljski Dalmatin – Il Regio Dalmatina, objavljenoga 12. srpnja 1806. godine. Te hrvatsko-talijanske upravno-političke tjedne novine, službene novine francuske uprave u Dalmaciji, izlazile su u Zadru, svake subote od 1806. do 1810. godine, a bile su jedna od prijelomnica u povijesti hrvatskoga jezika.

Tekst na talijanskom i hrvatskom jeziku bio je složen dvostupačno. Uređivali su ga B. Benincasa, I. Kreljanović i N. Budrović, a za hrvatske prijevode zaslužni su franjevac Paško Jukić i dominikanac Dominik Budrović.

U povijesti hrvatskoga novinstva Kraljski Dalmatin ostaje zapamćen i po tome što je na njegovim stranicama objavljena prva novinska vijest na hrvatskome jeziku, prva novinska recenzija jedne knjige, a novinarsku djelatnost na svojem jeziku ostavio je prvi hrvatski novinar Nikola Dominik Budrović.

S razdobljem Napoleonove vlasti početkom XIX. st. u hrvatske krajeve dolaze slobodoumne građanske i nacionalne ideje te s time u svezi pomaci u uporabi hrvatskoga jezika. Zahvaljujući činjenici što je izlazio i na hrvatskome, Kraljski Dalmatin bio je čitan u većinskome hrvatskom pučanstvu u pokrajini te se njegovo izlaženje može smatrati početkom hrvatskoga narodnog preporoda u Dalmaciji.

U Kraljskome Dalmatinu bili su zastupljeni članci s temama iz brojnih područja, uključujući demografiju, gospodarstvo, politiku, pravo, zakonodavstvo, povijesne znanosti, religiju, kulturnu povijest, odgoj i naobrazbu, zdravstvo, socijalnu skrb, vojne znanosti, obrtništvo, poljodjelstvo, šumarstvo, promet, trgovinu itd. te se s pravom može zaključiti da je prosvjetiteljska vrijednost novina u jadranskoj Hrvatskoj početkom XIX. st. iznimno velika.

Godine 2006., u povodu 200. obljetnice Kraljskoga Dalmatina, započet je projekt petosveščanoga izdanja pretiska Kraljskog Dalmatina u izdanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Erasmus naklade i Sveučilišta u Zadru. Izlaskom posljednje, pete po redu, knjige o Kraljskom Dalmatinu projekt je završen 2011. godine.

Pretiskom Kraljskoga Dalmatina prve hrvatske novine postale su pristupačne svakomu zainteresiranom čitatelju, čime je ta kulturološka činjenica postala dio javne svijesti i znanja. Komplet izvornika čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a svi digitalizirani brojevi novina dostupni su na Portalu digitaliziranih starih hrvatskih novina i časopisa.

M.M./HrSvijet/kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar sazvao novi sastanak državnog vrha nakon Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski političari i mediji u petak se većinom solidariziraju s odlukom premijera Mire Cerara da otkaže sastanak u Zagrebu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem zbog njegova odbacivanja arbitraže pred međunarodnim auditorijem, a neki navode da je Plenkovićev govor u UN-u u kojemu je arbitražni sporazum nazvao ništetnim bio šok za slovensku stranu.

S Cerarom se solidarizirao se i predsjednik države Borut Pahor koji je u petak, uoči otvaranja predizborne kampanje za svoj drugi mandat pred izbore 22. listopada, kazao da je otkazivanje sastanka izazvala “tvrdoglavost” hrvatske politike koja inzistira na kontaminiranosti arbitražnog postupka.

“Tvrdoglavo inzistiranje na nepoštovanju obveza iz arbitražnog sporazuma je neprihvatljivo, no uvjeren sam da će dijalog na koncu omogućiti  mirnu provedbu arbitraže”, kazao je Pahor koji je kao predsjednik vlade 2009. u ime Slovenije potpisao dogovor o arbitraži, čime je Ljubljana uvjetovala ulazak Hrvatske u EU.

“Mi sada na svojoj strani imamo međunarodno pravo i međunarodnu zajednicu, zato moramo nastojati da tu potporu ne izgubimo”, ustvrdio je Pahor u Bovecu na zapadu države.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom jer ju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Ljubljansko “Delo” piše da je Plenkovićev govor u UN-u svojom “nediplomatskom” otvorenošću izazvao pravi “šok”, kao i odluka Cerara da posjet zbog toga otkaže.

“Prema našim informacija, Cerar se s Plenkovićem za posjet Zagrebu bio odlučio iako dnevni red sastanka nije bio usklađen niti dogovoren”, navodi “Delo” koji prijašnji dogovor o sastanku tumači kao Cerarovu nepotrebnu koncesiju hrvatskom premijeru.

Cerar je naime otkazivanje susreta protumačio Plenkovićevim “kršenjem” dogovora po kojemu se u Zagrebu trebalo razgovarati o primjeni arbitražnog sporazuma.

U razgovoru za slovenske medije, Cerar je naknadno, nakon otkazivanja sastanka, kazao da je sada preduvjet za nastavak dijaloga da Hrvatska prizna arbitražni sporazum kao važeći međunarodni ugovor, te da se na idućem sastanku, ako i kada do njega dođe, razgovara o suradnji dviju država na njegovoj provedbi.

Da je takav susret u bliskoj budućnosti malo vjerojatan, govore oštre izjave Cerarova suradnika, predsjednika parlamenta Milana Brgleza, koji je kazao da je Plenkovićevo ponašanje u UN-u bilo ismijavanje međunarodnog prava, zloupotreba govora u svjetskoj organizaciji, da Cerar i nije imao druge mogućnosti nego da sastanak otkaže i da  je jasno kako u atmosferi tako nastalog nepovjerenja s Hrvatskom o provedbi nije moguće govoriti, prenose slovenski mediji.

“Sada je loptica u sporu prebačena na hrvatski dio igrališta”, kazao je Brglez, član Stranke modernog centra (SMC) koju vodi premijer Cerar.

Mediji najavljuju da će se u nastaloj situaciji Cerar ponovno odlučiti da odnose s Hrvatskom i arbitražni spor stavi na dnevni red sastanka političkog vrha, neformalnog susreta na kojemu se obično traži politička homogenizacija oko najvažnijih nacionalnih pitanja, te da će istog dana na istu temu biti sazvan i parlamentarni odbor za vanjske poslove.

Predsjednik tog odbora, Jožef Horvat, zastupnik oporbenih kršćanskih demokrata iz Nove Slovenije (NSI), kakzao je u petak da ga je nastup hrvatskog premijera za govornicom UN-a jako zabrinuo.

Plenkovićeve poruke Sloveniji su po njegovim riječima kontradiktorne jer on s jedne strane ističe privrženost Hrvatske vladavini prava, a s druge strane ne priznaje arbitražnu presudu govoreći da je arbitražni postupak kontaminiran i tako se “sam postavlja u ulogu suca”, kazao je Horvat.

Stier: Potez Cerara pokazuje da Slovenija nije spremna za dijalog

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Austrija uskoro zabranjuje pokrivala za glavu

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. listopada u Austriji na snagu stupa zakon kojim se zabranjuje nošenje pokrivala za lice u javnosti, a vlasti su odlučili o tome dodatno informirati svoje građane ali i strane državljane.

U poruci objavljenoj na stranicama policije piše kako zakon zabranjuje prekrivanje lica na način da ono više nije prepoznatljivo. Zabrana se odnosi na javna mjesta kao i na javne zgrade.

Onaj tko prekrši zakon bit će kažnjen sa 150 eura, a pokrivalo će se morati ukloniti na zahtjev, a onima koji odbiju otkriti lice prijeti privođenje.

Na svakom letku nalaze se poruke na njemačkom, engleskom, arapskom i turskom jeziku.

facebook komentari

Nastavi čitati