Pratite nas

BiH

Ustavni sud BiH stavio dijelove Izbornog zakona van snage, nije povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka

Objavljeno

na

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je Odlukom broj U 23/14 od 1. prosinca 2016. godine djelomično usvojio zahtjev dr. Bože Ljubića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine održao je 6. srpnja 2017. godine 105. plenarnu sjednicu.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odlučivao o jednom broju zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona i apelacija o navodnim povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda, prenosi Vijesti.ba.

Isključivo radi ilustracije sa sjednice izdvajamo:

U predmetu broj U 6/16 Ustavni sud Bosne i Hercegovine je usvojio zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 114. stav (3) Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine. Zahtjev je podnijela Borjana Krišto, u vrijeme podnošenja zahtjeva druga zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Naime, utvrđeno je da odredba člana 114. stav (3) Zakona o policijskim službenicima nije u skladu s članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, budući da je neprecizna, nejasna i kao takva dopušta arbitrarnost u tumačenju i primjeni, te je suprotna principu vladavine prava.

Prema tome, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je naložio Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine da najkasnije u roku od šest mjeseci od objavljivanja ove odluke u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ usaglasi odredbu člana 114. stav (3) Zakona o policijskim službenicima Bosne i Hercegovine s članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, te da u ostavljenom roku obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o mjerama poduzetim s ciljem izvršenja ove odluke.

Odlučujući u predmetu broj U 18/16, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odbio kao neosnovan zahtjev 30 zastupnika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti Zakona o proglašenju 1. ožujka Danom neovisnosti Republike Bosne i Hercegovine. Ustavni sud je utvrdio da je Zakon u skladu s dijelom preambule Ustava Bosne i Hercegovine koji glasi: „Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine,“ članovima I/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, članom 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, članom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, članom 1.1. i članom 2. stav (1) tačke a), b), c), d) i e) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.

Dalje, odlučujući u predmetu broj U 22/16, Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je kao neosnovan zahtjev 30 zastupnika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti članova 1, 2. i 3. Zakona o proglašenju 25. studenog Danom državnosti Republike Bosne i Hercegovine. Utvrđeno je da navedene odredbe nisu u suprotnosti s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi s članovima 1.1, 2.a), b), c), d) i e) Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i članom 1. Protokola broj 12 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Odlučujući u predmetu broj U 3/17, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je razmotrio zahtjev  Bariše Čolaka, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ispitivanje regularnosti postupka, odnosno za utvrđivanje postojanja ili nepostojanja ustavnog osnova za proglašenje Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-1133/17 od 28. aprila 2017. godine štetnim za vitalni interes bošnjačkog naroda.

Naime, odlučujući o zahtjevu, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da izjava Kluba delegata bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o destruktivnosti za vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini u Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-1133/17 od 28. travnja 2017. godine ispunjava uvjete proceduralne ispravnosti iz člana IV/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine.

Također, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-1133/17 od 28. travnja 2017. godine nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda u Bosni i Hercegovini, te da postupak usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-1133/17 od 28. travnja 2017. godine treba provesti prema proceduri iz člana IV/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine.

Razmatrajući izvršenje odluke u predmetu broj U 23/14 od 1. prosinca 2016. godine, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije u danom roku izvršila Odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj U 23/14 od 1. prosinca 2016. godine.

Prema tome, odredbe Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu koji glasi: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 – Prijelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tačke a-j Izbornog zakona Bosne i Hercegovine prestaju važiti narednog dana od dana objavljivanja rješenja u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“.

Naime, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je Odlukom broj U 23/14 od 1. prosinca 2016. godine djelomično usvojio zahtjev dr. Bože Ljubića, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Tom odlukom utvrđeno je da odredba Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu koji glasi: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 – Prijelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. točke a-j Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nisu u skladu s članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine. Također, Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine naloženo je da najkasnije u roku od šest mjeseci od dostavljanja odluke uskladi odredbu Potpoglavlja B člana 10.12. stav 2. u dijelu: „Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu“ i odredbe Poglavlja 20 – Prijelazne i završne odredbe člana 20.16.A stav 2. tačke a-j Izbornog zakona Bosne i Hercegovine s odredbama člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine.

Sve odluke o zahtjevima za ocjenu ustavnosti i apelacijama usvojene na sjednici bit će dostavljene podnosiocima u roku od mjesec dana i objavljene na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

HrvatskoNebo

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović: Aferu prisluškivanja treba raščistiti do kraja!

Objavljeno

na

Objavio

FENA

Komentirajući aferu prisluškivanja i praćenja političkih predstavnika i gospodarstvenika iz Hrvatske od Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio kako se ta priča mora raščistiti do kraja.

– Predsjedništvo i ja osobno imamo značajnu ustavnu obvezu oko toga svega i to ćemo pitanje vrlo brzo staviti na dnevni red. Mislim da tu ima puno galame, i da se stane na kraj špekulacijama treba tu stvar raščistiti – poručio je Čović u Mostaru gdje je nazočio manifestaciji početka berbe grožđa.

Dodao je kako Bosna i Hercegovina ne može zaživjeti kao normalna država, ako policijski, sigurnosni i sudski sustav “ne funkcioniraju do kraja”.

– Ja osobno ne dvojim prisluškuje li mene netko ili ne prisluškuje, ali mene to ne opterećuje. Ja živim normalno, jer sve ono što mogu kazati vama, mogu kazati negdje u zatvorenom prostoru. S te strane nisam opterećen, ali institucije države moraju raditi svoj posao isključivo po zakonu – kazao je Čović, prenosi Fena.

Osvrnuo se i na svoj nedavni posjet Sjedinjenim Američkim Državama, ocijenivši ga iznimno uspješnim i višestruko korisnim za Bosnu i Hercegovinu.

– Imali smo susrete s barem petnaestak državnika i kroz te bilateralne susrete poslali smo vrlo jasnu poruku našeg europskog puta. Mi moramo raditi da se sve to realizira i u našem je interesu stabilnost i nedjeljivost države – istaknuo je Čović, najavivši niz sastanaka u sljedećih dvadesetak dana na kojem će se razgovarati o europskom putu Bosne i Hercegovine.

Dodao je kako su Bosni i Hercegovini vrata Europske unije širom otvorena, ali da domaći lideri moraju pokazati ozbiljnost, odraditi svoj dio posla, a ne baviti se sami sobom i voditi izborne kampanje godinu dana prije izbora.

Čović je pozdravio izbornu pobjedu Angele Merkel u Njemačkoj te je najavio da će njemačku kancelarku pozvati u službeni posjet Bosni i Hercegovini.

– Njemačko gospodarstvo, njemačka politika ostaju mjera stabilnosti u čitavom svijetu. Ja ću vrlo brzo, u dogovoru s dvojicom kolega, pozvati Merkel i vjerujem da će ona vrlo brzo doći u službeni posjet Bosni i Hercegovini – kazao je Čović.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

NATO-ova vježba kod Tuzle u dvorištu vehabijskih uporišta

Objavljeno

na

Objavio

Jedna od najvećih NATO-ovih vježbi kojim će se BiH još više, barem simbolično, približiti Sjevernoatlantskome savezu, a koja počinje danas, održava se na osam lokacija Tuzlanske županije.

Izbor lokacija ove vježbe nije slučajan, piše Večernji list BiH.

Najprije jer se nalazi uz samu granicu dvaju entiteta i Distrikta Brčko, a što je puno važnije, ta vježba pokazuje i jasan odgovor na rastuću radikalizaciju koja je poseban problem, i to upravo u ovome dijelu zemlje. Iako je vježba zamišljena kao odgovor na prirodne katastrofe, jasno je da ima i brojne druge poruke.

Naime, vježbe se održavaju doslovno pred nosom vehabijsko-selefijskih zajednica i otkuda se novačio najveći broj ratnika koji su odlazili u redove terorističke organizacije Islamske države.

NATO-ovi vojnici, što uključuje i pripadnike partnerskih država, će na udaljenosti od dva do deset kilometara provoditi vježbe spremnosti za odgovor kod naselja u Živinicama u mjestu Gračanica, zatim Gornjoj Maoči, Gornjoj Dubnici, Kalesiji te u Ošvama kod Maglaja, zatim Petrovcima, Miljanovcima , Pascima kod Tuzle, gdje je nedavno ponovno istaknuta zastava koja izgledom podsjeća na terorističke organizacije. 
Prema ranijim obavještajnim podacima, upravo je područje Tuzlanske županije područje na kojemu se nalazi najveći broj zajednica u kojima su nastali i tzv. paradžemati koji nisu prihvatili poslušnost Islamskoj zajednici BiH.

Uz to, iz ovoga područja je u Siriju otišao najveći broj džihadista, ali su se i vratili u zemlju nakon sloma terorističke organizacije Islamske države. U središnjoj Bosni te na području Zenice je nakon Tuzlanske županije najveći broj pripadnika radikalnih pokreta. Prema izvješću hrvatske Sigurnosno obavještajne agencije, od početka rata u Siriji i osnivanja ISIL-a, njegovim redovima se priključilo tisuće Europljana, dok se s područja jugoistočnog susjedstva ISIL-u priključilo skoro 1000 osoba, uglavnom sljedbenika džihadističkog selefizma. SOA ni na jednom mjestu u tome izvješću ne spominje BiH.

Inače, prema najavama, NATO-ovi i drugi vojnici će zajedno s pripadnicima Civilne zaštite provoditi vježbe spašavanja na vodi, spašavanja pod vodom, potom odgovor u slučaju potresa te u slučaju potraga za preživjelima u ruševinama. U vježbi će sudjelovati oko 1300 osoba, od kojih će njih oko 500 biti sudionici iz 30-ak zemalja. Bit će tu 35 timova. Skupina subjekata koji će sudjelovati u vježbi vrlo je raznolika, počevši od timova za potragu i spašavanje koji donose različite sposobnosti, kapacitete i iskustva, objasnili su organizatori ove vježbe.

facebook komentari

Nastavi čitati