Pratite nas

Ustavni sud: Referendum ima trenutačni pravni učinak

Objavljeno

na

REFERENDUM ILI VLAST KOJA MISLI DA SE NE TREBA DRŽATI ZAKONA KAO PIJAN PLOTA:

Ustavni sud objavio je upozorenje prema kojem će referendum o pokretanju ustavnih promjena na zahtjev inicijative “U ime obitelji” imati trenutačni pravni učinak ako se narod većinski izjasni “za” predloženo pitanje, što je suprotno namjeri da Sabor naknadno odlučuje o dopuni Ustava.

U svojem upozorenju Ustavni sud naveo je da odluka kojom potvrđuje da je referendum na kojem se narod većinski izjasni “za” predloženo pitanje, proveden u skladu s Ustavom, ujedno znači i da je Ustav promijenjen na dan održavanja referenduma s trenutačnim pravnim učinkom.

To upozorenje Ustavni sud objavio je nakon što je u dnevni red saborske sjednice uvršten prijedlog da se za 1. prosinca raspiše referendum na kojem će građani odgovoriti na pitanje: Jeste li za to da se u Ustav unese definicija braka kao životne zajednice muškarca i žene.

Ustavni sud naglašava da birači na narodnom ustavotvornom referendumu, raspisanom na temelju narodne inicijative, uvijek odlučuju o meritumu, odnosno o samom referendumskom pitanju. To znači, navodi Ustavni sud, da narod neposredno donosi odluku o promjeni Ustava koju je, u obliku referendumskog pitanja, predložilo najmanje deset posto od ukupnog broja birača, tako da glasuje za ili protiv tog prijedloga.

Ustavni sud navodi da bi referendum o definiciji braka bio prvi slučaj neposrednog odlučivanja naroda o konkretnom prijedlogu promjene Ustava koju su predložili birači. Stoga je, poručuje Ustavni sud, osobito važno da i ta odluka i postupak koji bi njome bio pokrenut budu u okvirima Ustava jer nedvojbeno imaju presedansko značenje, ne samo za buduću parlamentarnu i referendumsku praksu nego i za istinsko ostvarenje neposredne demokracije u Hrvatskoj.

Šeks: Ignoriranje upozorenja dalo bi krila ustavnoj i državnoj krizi

HDZ-ov saborski zastupnik Vladimir Šeks izjavio je kako očekuje da će parlamentarna većina, nakon upozorenja Ustavnoga suda, odustati od tumačenja da građani na referendumu ne mogu promijeniti Ustav. Smatra da bi ignoriranje tog upozorenja značilo poticanje ustavne i državne krize. Upozorenje Ustavnoga suda jasno je i precizno i bila bi ludost otvoreno davati krila ustavnoj i državnoj krizi, rekao je Šeks za Hinu.

Šeks takvu reakciju Ustavnoga suda smatra očekivanom, s obzirom na to da je predsjednica Ustavnoga suda Jasna Omejec javno kazala da pozitivan odgovor na referendumsko pitanje znači promjenu Ustava i da Sabor tu ne može ništa dodavati ili oduzimati. Podsjetio je da je i 11 ustavnih stručnjaka, među kojima su i profesori ustavnoga prava sa svih pravnih fakulteta u Hrvatskoj, zajedničkom izjavom protumačili da se na referendumu izravno mijenja Ustav.

Najavio je da će HDZ podnijeti amandman na prijedlog odluke o raspisivanju referenduma na zahtjev građanske inicijative ‘U ime obitelji’ kojim će zatražiti da se ta odluka uskladi s Ustavom.

 

glasbrotnja.net

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Rimac Automobili među 10 najbrže rastućih u srednjoj Europi

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Mate Rimca ove je godine imala rasto od 1059 posto

U kategoriji 50 najbrže rastućih, najbolje rangirana hrvatska tvrtka ove godine je Rimac Automobili iz sektora čistih tehnologija i energetike, koja je deseta na ljestvici sa rastom od 1.059 posto.

Osim što je najbolje plasirana hrvatska tvrtka na listi 50 najbrže rastućih, Rimac Automobili su i jedina tvrtka iz sektora čiste tehnologije i energetike koja je ostvarila plasman u cjelokupnom natječaju na nivou Srednje Europe.

Na ovogodišnjoj ljestvici pedeset najbrže rastućih tvrtki nalaze se poduzetnici iz jedanaest zemalja, i to sljedećim redoslijedom od najveće prema najmanjoj brojčanoj zastupljenosti:

19 iz Poljske, 8 iz Hrvatske, 6 iz Litve, 5 iz Češke, 3 iz Rumunjske, po dvije iz Bugarske, Mađarske i Slovačke te po jedna iz Bosne i Hercegovine, Estonije i Latvije, piše Poslovni Dnevnik

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Povijesnice

17. listopada 1990. Prva utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije protiv SAD-a

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 17. listopada 1990. godine, hrvatska nogometna reprezentacija odigrala je svoju prvu povijesnu utakmicu.

Na Maksimiru je gost bila ekipa SAD-a, a Hrvatska je golovima Aljoše Asanovića i Ivana Cvjetkovića slavila 2:1.

U toj legendarnoj utakmici za Hrvatsku su nastupili Dražen Ladić, Zoran Vulić, Drago Čelić, Darko Dražić, Vlado Kasalo, Saša Peršon, Kujtim Shala, Zlatko Kranjčar, Ivan Cvjetković, Aljoša Asanović, Marko Mlinarić, a još su zaigrali i Tonči Gabrić, Gregor Židan te Mladen Mladenović. Izbornik je bio bivši hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, danas nažalost pokojni Dražan Jerković.

Utakmica je odigrana u sklopu proslave vraćanja spomenika banu Josipu Jelačiću na zagrebački Trg bana Jelačića: pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana odigrana je pred 30-ak tisuća gledatelja na stadionu Maksimir dan poslije postavljanja spomenika – 17. listopada 1990. u 19 sati.

Ideja provedena u tajnosti

Kada je Nogometni savez SAD-a objavio da želi u Europi odigrati dvije prijateljske utakmice za koje traže suparnike, tadašnji glavni urednik Sportskih novosti Darko Tironi prvi je inicijator ideje dovođenja američke reprezentacije u Hrvatsku.

Tadašnji predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Mladen Vedriš i dopredsjednik Rudolf Sabljak zbog političke situacije u tom trenutku proveli su tu ideju u velikoj tajnosti, najviše uz pomoć hrvatskog iseljenika Ivana Opačka i Vinka Hotka, te Jure Klarića, direktora tvrtke Voće koja je platila 90.000$ za troškove dolaska gostujuće reprezentacije.

Nakon što su dobili ukupno četiri ponude, Amerikanci su se odlučili za utakmice s Hrvatskom i Poljskom, koju su pobijedili u Varšavi (2:3) par dana prije utakmice s Hrvatskom.

Ante Pavlović je tada kao glavni tajnik Jugoslavenskog nogometnog saveza potpisao dozvolu za odigravanje utakmice bez znanja ikoga drugoga u Beogradu i prijavio je Fifi, s obzirom da je Hrvatski nogometni savez u to vrijeme bio član Jugoslavenskog nogometnog saveza.

Unatoč pokušajima Jugoslavenskog nogometnog saveza da spriječi odigravanje utakmice, to im nije uspjelo jer je FIFA izdala dozvolu za odigravanjem. Slična stvar se dogodila i sa slijedećom utakmicom hrvatske reprezentacije protiv Rumunjske u Rijeci.

Kako je Jugoslavenski nogometni savez u pokušaju sprječavanja utakmice zaprijetio da će kazniti sve nogometaše uz Jugoslavenske lige koji nastupe na ovoj utakmici, Izbornik Jerković je, da bi izbjegao eventualne kazne, momčad sastavio uglavnom od igrača koji su tada već igrali izvan Hrvatske. Igor Štimac, Davor Šuker, Željko Petrović i Borislav Cvetković nisu bili u sastavu zbog ozljeda, a Zlatka Vujovića (PSG), Tomislava Ivkovića (Sporting), Srećka Bogdana (Karlsruher SC), Harisa Škoru (Torino FC) i Davora Jozića (AC Cesena) unatoč njihovim osobnim željama za sudjelovanjem njihovi klubovi nisu pustili na utakmicu jer nisu imali tu obvezu, s obzirom se utakmica nije igrala u terminu predviđenom za nastupe A reprezentacija.

Vlado Kasalo je došao na utakmicu iz Nürnberga bez dozvole svoga kluba i za to je po povratku platio klupsku kaznu od 25 tisuća njemačkih maraka, a Aljoša Asanović, strijelac povijesnog prvog pogotka, je također imao problem s klubom, francuskim FC Metzom, koji je imao važnu utakmicu četiri dana poslije, ali je uspio nagovoriti vlasnika kluba da mu ustupi mali privatni zrakoplov kako bi došao na utakmicu i zanimljivo je da je morao izaći u 58′ minuti utakmice samo zato da bi stigao na zrakoplov, koji je morao sletjeti nazad u Francusku do ponoći.

Izbornik Jerković složio je svoj stručni stožer tako da je uključio glavne trenere iz tadašnja četiri hrvatska prvoligaša, to su bili Zdenko Kobeščak iz Dinama, Joško Skoblar iz Hajduka, Vladimir Lukarić iz Rijeke i Ivica Grnja iz Osijeka.

Prije utakmice bogat kulturno-zabavni program

Prije same utakmice priređen je bogati program. Bilo je tu velikih balona aeronautičkog društva Coning iz Varaždina, u velikom mimohodu prodefilirali su 110 sinjskih momaka i vitezova viteškog alkarskog društva, šibenska limena glazba, folklorni ansambli KUD-ova ‘Petar Zrinski’ iz Vrbovca i ‘Ivo Lozica’ iz Lumbarde na Korčuli u narodnim nošnjama, te viteško društvo ‘Kumpanija’ iz Blata na Korčuli. U glazbenom programu su nastupili Dubrovački trubaduri, Krunoslav Cigoj i Tomislav Ivčić, a u poluvremenu je nastupilo još i Prljavo kazalište.[

Prvi pogodak na utakmici – a samim tim i prvi pogodak za hrvatsku reprezentaciju u novijoj povijesti hrvatskog nogometa – postigao je Aljoša Asanović u 29-oj minuti. Četiri minute poslije Ivan Cvjetković je povećao vodstvo na 2:0, a oba su pogotka postignuta uz asistenciju Marka Mlinarića. Tim je rezultatom završilo prvo poluvrijeme.

U drugom je poluvremenu reprezentacija SAD-a pogotkom Troya Dayaka u 80-oj minuti utakmice ostvarila konačni rezultat 2:1. Kapetan hrvatske reprezentacije bio je Zlatko Kranjčar, a najboljim igračem utakmice bio je proglašen Marko Mlinarić kojemu je nagradu uručio doajen hrvatskoga sportskog novinarstva Mladen Delić.

Ova utakmica ima poseban značaj i po tome što na njoj promoviran dres hrvatske nogometne reprezentacije, koji će poslije postati i ostati jedan od najvećih hrvatskih brandova uopće. Taj prvi dres, prema kojemu su nastali sve ostale inačice dresa do danas, dizajnirao je akademski slikar Miroslav Šutej, kao i plakat za utakmicu.

facebook komentari

Nastavi čitati