Pratite nas

Utemeljena Hrvatska nezavisna lista, predsjednik liste Josip Perić

Objavljeno

na

U Tomislavgradu je proteklog vikenda utemeljena Hrvatska nezavisna lista (HNL), a njezin prvi predsjednik je Josip Perić. Zamjenik predsjednika novoutemeljene stranke je Petar Majić, a dopredsjednici su Stipe Kelić i Ivan Krstanović.

“Stiglo je vrijeme da se neke stvari mijenjaju i da Hrvati kao narod dobiju ono što im ustav omogućuje”, kazao je Perić u svom obraćanju, istaknuvši kako novi politički projekt ima za cilj u svim županijama okupiti “čestite, školovane i nekompromitirane ljude”.

Što se tiče programskih ciljeva, Perić je kazao kako je Hrvatska nezavisna lista otvorena za suradnju sa svim strankama kojima je cilj BiH kao pravna i demokratski uređena država, bez obzira na predznak.

Govoreći o županijama i teritorijalnom ustroju BiH, Perić je naglasio kako Hrvatska nezavisna lista drži da prvo treba ukinuti entitete, a tek se onda može razgovarati o ukidanju županija.

Osvrćući se na trenutnu političku situaciju u Hercegbosanskoj županiji, Perić je kazao kako je ta županija postala deficitarna jer se “kreditni novac, umjesto u razvoj gospodarstva i stvaranja radnih mjesta, ulaže u slijepe i neprofitabilne projekte”.

Perić u obraćanju nazočnima na utemeljiteljskoj skupštini istaknuo nužnost provedbe reforme školstva, a mlade je pozvao da se uključe u borbu za svoja prava. Također, u borbu za svoja prava pozvao je i braniteljsku populaciju za koju ističe da su zakinuti u ostvarivanju svojih prava dok su njihovi prihodi svedeni na minimum za preživljavanje.

Na utemeljiteljskoj skupštini izabrana su i ostala radna tijela s tim da su Predsjedništvu HNL-a, kao članovi, dodani Ilija Papić i Ante Krajina.

U Središnji odbor HNL-a izabarani su: Ana Juranić, Zdravko Prka, Ružica Madunić, Dragan Petrović, Branimir Mihaljević, Frano Perić, Ante Pašalić, Stanko Ćurčić, Ivica Kelava, Sanel Jurič, Jure Majić, Ivan Majić i Ivan Krstanović.

Za članove Nadzornog odbora izabrani su: Frano Krajina, Ivo Kurtović, Ivan Tabak i Ante Jurčević, dok Sud časti čine Mario Stanić, Ante Ćurčić i Jozo Barać.

fena

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Akademik Davorin Rudolf: Premijeri mogu pitanje zaljeva riješiti uz kavu u pet minuta!

Objavljeno

na

Objavio

Slovenska  strana, točnije ministar vanjskih poslova Erjavec, svojedobno je izjavio kako se problemi s Hrvatskom ne mogu riješiti u idućih sto godina. Čini se kako se od te izjave do danas ništa nije promijenilo.

Hrvatska je izišla iz arbitraže, a nakon govora našeg premijera Plenkovića na zasjedanju Oće skupštine UN-a Slovenci su otkazali sastanak u Zagrebu.

Gostujući iz splitskog studija u Studiju 4, Davorin Rudolf naglasio je kako pitanje granica  nije stranačko pitanje . To je vitalno nacionalno pitanje.  Trebamo mogučnost opoziva političara koji strše s neodmjeenim i za Hrvatsku štetnim izjavama.

Potpuno je neshvatljiva pretenzija Slovenije da čak i nalaže našem predsjedniku Vlade što mora govoriti kad je na međunarodnim pozornicama.  U svojoj sam karijeri susretao mnoge ministre vanjskih poslova, ali ovakvog kao što je ovaj slovenski još nisam nikad, naglasio je Rudgolf. Više od oštre reakcije Ljubljane zanimljivije su mu oštre reakcije u zemlji. Nastup Vesne Pusić koja je govor Plenkovića prozvala štetnim, politički je nedopustiv, neutemeljen i diletantski. Ostao sam jako začuđen, naglasio je.

Granica na moru je crta sredine, jednako udaljena od obje obale. Sud je presudio da Sloveniji ide 4/5 zaljeva ili 80 posto, obrazlažući presudu na redikulozan način. Srećom ta presuda nije na snazi jer je naš Sabor donio odluku da napuštamo arbitražu, podsjetio je Rudolf. Zalaže se za model kondominij ili koimperij (zaljev Fonseca, Bodensko jezero..) kojim, kada nema teritorijalnih pretenzija, bi se Hrvatska i Slovenija složile da Savudrijski zaljev bude zajednički, da dijelimo suverenost, da nema granica, da ga zajednički koristimo – za ribolov, plovidbu i što je izuzetno za važno ekologiju. Spor koji traje već 27 godina, premijeri mogu dogovoriti uz kavu u pet minuta, poručio je!

Neka međunarodna zajednica uhvati Ljubljanu za uši i pita što oni to prijete, što oni hoće. Samo strpljenja, bit će sve u redu, zakljućio je Rudolf.

Akademik Davorin Rudolf: Predlažem kondominij – rješenje koje nije ni prohrvatsko ni antislovensko

facebook komentari

Nastavi čitati

Povijesnice

25. rujna 1991. – Embargo na uvoz oružja

Objavljeno

na

Objavio

Vijeće sigurnosti UN-a 25. rujna 1991. jednoglasno je prihvatilo rezoluciju pod brojem 713 kojom se uvodi „potpuni embargo na sve isporuke oružja i vojne opreme Jugoslaviji“.

Rezoluciju je činilo osam točaka koje su trebale pomoći u rješavanju jugoslavenske krize, pri čemu je naglašena potreba za mirnim rješenjem i dijalogom, iako je, naravno, zabrana državama članicama UN-a da Jugoslaviji isporučuju bilo kakvo oružje i streljivo imala najveću važnost.

Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država James Baker na sjednici Vijeća sigurnosti istaknuo je srpsku vladu i Jugoslavensku narodnu armiju kao glavne krivce za tragične posljedice rata na području Hrvatske, ali međunarodna je zajednica rezolucijom 713 upravo napadnutoj republici najviše naštetila, piše HRT

Naime, Hrvatskoj je prije rata oduzeto gotovo sve oružje Teritorijalne obrane, dočim je JNA, koja je već u tom razdoblju otvoreno stala na stranu srpskih pobunjenika, odnosno velikosrpske politike, bila jedna od najbolje naoružanih europskih vojski. UN –u je potvrda ispravnosti odluke bila činjenica da je Budimir Lončar, ministar vanjskih poslova Jugoslavije, podupro donošenje  rezolucije.

Već je 1. listopada JNA iskoristila odluku o embargu i uputila ultimatum Vladi Republike Hrvatske da će napasti sve vitalne objekte ili poduzeti akciju velikih razmjera ne prekine li se oružani sukob, nakon čega su počeli granatirati Dubrovnik i zatvarati obruč oko opkoljenog Vukovara i drugih napadnutih hrvatskih gradova.

Rezolucija broj 713 bila je prva UN -ova rezolucija  donesena za rješavanje krize u Jugoslaviji, no za napadnute Hrvate bila je pogubna. Embargo na uvoz oružja imao je dalekosežne posljedice jer je, s obzirom na goleme zalihe streljiva i nemjerljivu nadmoć u naoružanju, UN praktično olakšao srpskom agresoru osvajanje novih teritorija.

Napadnuta Hrvatska, a uskoro i Bosna i Hercegovina, platile su ovu nepravednu odluku tisućama izgubljenih života.

facebook komentari

Nastavi čitati