Pratite nas

Iz Svijeta

Uvod u kušanje vina

Objavljeno

na

Uposlite osjetila i krenite korak po korak putem savladavanja umijeća koje će vam obogatiti život!
Ako ste ikad imali priliku gledati stručnjaka kako kuša vino, moguće je da ste cijeli ritual u mozgu pohranili uz sliku nekog vinskog snoba koji pretjeruje u metaforama i gestikulaciji ili ga pak vežete uz superčovjeka nadljudskih moći, sposobnog da detektira najneobičnije arome u čaši ovog božanskog nektara. Takva je slika možda i stvorila otpor prema istinskom doživljaju vina vođena mišlju da su, uz supermoći potrebne godine i godine učenja da bi se savladalo umijeće i imalo povlasticu znalačkog ispijanja kapljice.

No, to ne mora biti tako. Uz temeljno znanje potrebna je tek upornost i želja za istraživanjem da bi se postao solidan prepoznavatelj vina i vinskih aroma. A najbolje od svega je što pogriješiti ne možete. Doživljaj je isključivo subjektivan i jedino o vama samima ovisi hoće li će vam se neko vino svidjeti ili ne. Stoga je vrijeme da uposlite osjetila i korak po korak krenete putem savladavanja umijeća koje će vam obogatiti život.

Temperiranje vina i odabir čaše

Prije same degustacije svako vino treba primjereno temperirati. Općenito vrijedi da crna vina daju najbolje na tempreturi od 18 do 20 °C, a bijela preferiraju hladniju klimu od 6 do 12 °C. Pjenušci, pak, vole još hladnije temperature. U kućnim je uvjetima, ako nemate poseban hladnjak za vino, vrlo često teško postići idealnu temperaturu vina pa je u tom slučaju najbolje nabavljeno vino što prije konzumirati. Ovo je pravilo od kojeg, koliko god vam se to činilo teško, ne biste smjeli odstupati jer vino na neprimjerenoj temperaturi vrlo brzo oksidira i gubi svoju bit. S druge strane, ako vino držite na poželjnoj temperaturi, ono će vam nesebično pružiti samo najbolje od sebe.

Osim osjetila, najvažniji alat pri degustiranju vina je staklena čaša. Najzvučniji svjetski proizvođači vinskih čaša proizvode čaše za svaku pojedinu sortu vina. Iako je svako vino najbolje doživjeti iz njemu pripadajuće čaše, za degustatore početnike sasvim je dovoljno imati nekoliko vrsta čaša. Veća čaša šireg vrha koristi se za bogatija, izdašnija i starija vina, dakle, u pravilu, crna vina jer ona omogućuje da vino dođe u kontakt sa zrakom i da razvije svoje arome. Manje čaše se koriste za bijela vina, a tanke i visoke, pak, najviše gode pjenušcima jer potiču što duže oslobađanje mjehurića.

uvod-u-kušanje-vina.jpg

Crna vina točite u čaše šireg vrha, bijela u manje čaše, a pjenušce u tanke i visoke čaše.
Četiri koraka tehnike kušanja vina

Do određene mjere, kušanje vina može se smatrati suprotnim od pijenja vina. Kada se opušteno konzumira vino, naglasak se stavlja na cjelokupni aromatski doživljaj vina, dok je kod kritičkog prosuđivanja naglasak na otkrivanju svih komponenti koje utječu na naše osjete. 

Prilikom kušanja nužno je utvrditi mnoge pojedine karakteristike vina kao što su slatkoća, kiselina i gorčina te arome i okuse kako bi se u cijelosti moglo razumjeti i doživjeti vino. Da bismo mogli ostvariti navedeno, potrebno je upoznati pravu tehniku kušanja koja se sastoji od 4 koraka: određivanje mirisa, okusa, retrookusa i konačno promatranje boje vina. Stoga krenimo redom.

Napunite čašu do trećine i primajući je za stalak lagano kružite njome kako biste dozvolili vinu da „prodiše“, a aromama da se oslobode. Okrećite čašu kako bi vino došlo do samog ruba, a zatim pažljivo promatrajte kako se na stijenkama čaše formiraju „suze“, tanki prozirni sloj vina koji podsjeća na ulje. Ovo nam odaje sadržaj alkohola u vinu – što je više alkohola, suze su gušće i „ljepljivije“, odnosno ima više „ulja“.

Sljedeći korak je zaviriti nosom u čašu i duboko udahnuti. Oko dvije trećine doživljaja vina dolazi upravo kroz nos. Ovim organom bilježimo niz hlapljivih aroma mladog vina ili bouqueta zrelog vina.  Samo njušenje vina govori nam već mnogo o vrsti, porijeklu i povijesti vina. No, cilj nije samo mirisati tragove, već uposliti i udovoljiti svojim osjetilima.

Mnoštvo je voćnih, cvjetnih i ostalih aroma koje su više ili manje karakteristične za pojedine sorte i pojedine tehnološke postupke obrade grožđa. Primjerice, sama sorta grožđa određuje hoće li će vino imati više voćne ili cvjetne arome, dok su mirisi vanilije, drva, piljevine i kruha prepečenca posljedica držanja vina u novim hrastovim bačvama za vrijeme fermentacije i/ili starenja. Dozrijevanjem, pak, visokokvalitetnih vina u boci razvijaju se složene i teško odredive arome. No, bez obzira na standardne arome pojedine sorte ili vina, najbolje je pouzdati  se u vlastita osjetila. Nemojte pasti u zamku i početi nabrajati razne arome i okuse zato što mislite da biste njih trebali osjetiti. Upravo tu leži čar vina – svaki njegov aspekt stvar je osobnog doživljaja.

Nakon što vam je nos otkrio o vinu sve što je mogao, prinesite čašu ustima i popijte gutljaj vina. Gutljaj ne bi smio biti toliko obiman da vam ne preostaje ništa drugo osim progutati ga, a dovoljno velik da ga možete bez problema promućkati u ustima. Vinom kružite ustima kako bi svaki okusni pupoljak bio uposlen. Prije nego što progutate ili ispljunute vino, lagano otvorite usta i uvucite malo zraka. Tako ćete intenzivirati arome i lakše doći do svojih dojmova.

Prvi dojmovi o okusu vjerojatno će poduprijeti većinu onih koje ste stekli prilikom mirisanja vina. No, intenzitet aroma će se najvjerojatnije promijeniti jer ih sada doživljavate s više osjetila. Osjetilom okusa možete ocijeniti kvalitetu vina ocjenjujući uravnoteženost slatkoće i kiselosti, a u crnim vinima zrelosti tanina. „Dužina“, alkoholna jačina i tekstura vina također su presudni čimbenici.

kušanje-vina-1.jpg
Razmislite je li vino oštro ili kiselo i koliko je slatko te jesu li ta dva okusa u ravnoteži, osobito ako je riječ o bijelom vinu. Kod crnog vina obratite pažnju na tanine, tvari od kojih nam se stežu usta, a koje otkrivamo pomoću okusnih pupoljaka osjetljivih na gorko. Pokušajte procijeniti čine li vam se tanini preizražajnima ili pak možete uz njih osjetiti druge okuse.

Vrlo je bitno obratiti pažnju i na dugotrajnost okusa koji ostaje nakon što je vino progutano. Razmislite je li taj retrookus ugodan. Traje li kratko ili više od pola minute. Ako je riječ o ovom posljednjem, vjerojatno u čaši držite izuzetnu kapljicu.

I na kraju, nemojte zaboraviti na boju vina. Nekoć se ona gledala prva, ali novi trendovi nalažu da se njome pozabavimo posljednjom jer je tako stečen cjelokupni dojam realniji. Usredotočite se na nijansu, intenzitet i bistrinu boje vina jer nam ove karakteristike mogu puno toga otkriti o starosti, načinu sazrijevanja, fermentaciji i o samoj kvaliteti vina. Vino koje je u dobrom stanju je bistro. Zanimljivo je da bijela vina s godinama tamne, dok crna blijede. Svaka nepoželjna promjena na boji znak je da je vino dalo svoje.

[pullquote_right]Rezultati kušanja produkt su subjektivnih sposobnosti te je upravo zbog toga najbolje poboljšati svoje “kušačke kapacitete” kako biste postali sami svoj kritičar. [/pullquote_right]

Kako bismo za vino mogli reći da je dobro, miris, okus i boja moraju se slagati. Mnoge greške u današnjoj vinskoj industiriji posljedica su posvećivanja previše pažnje samo jednoj od navedenih značajki vina.

Na kraju uvijek ostaje pitanje o objektivnosti zaključaka, pa čak i kod najiskusnijih kušača, budući da je i rezultat kušanja uvijek produkt subjektivnih sposobnosti. Kušači i konzumenti koji se oslanjaju na profesionalnu vinsku kritiku moraju ovu činjenicu imati na umu, i upravo zbog toga poboljšavati vlastite kapacitete kako bi mogli biti sami svoj kritičar ili kušač.  

zdravakrava.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Predsjednik Vlade Andrej Plenković: Ponosni smo na 25 godina članstva Hrvatske u Ujedinjenim narodima

Objavljeno

na

Objavio

MVEP

U okviru 72. zasjedanja Opće skupštine UN-a, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je na prijemu za šefove izaslanstava koji je priredio predsjednik SAD-a Donald Trump, a održao je i niz bilateralnih susreta.

U povodu obilježavanja 25. obljetnice članstva Republike Hrvatske u Ujedinjenim narodima, predsjednik Vlade Plenković otkrio je danas spomen-ploču o spomeniku „Mir“, kipara Antuna Augustinčića.

Kip „Mir“ je poklon Republike Hrvatske Ujedinjenim narodima, a jedan je od simbola sjedišta UN-a u New Yorku. Izrađen je 1954. godine, visok 5,5 metara, težak 5 tona, na postolju od 10 metara izrađenom od bračkog kamena, a Vlada Republike Hrvatske ove ga je godine restaurirala.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je da spomenik jahačice, koja u ruci drži maslinovu grančicu i globus, simbolizira Ujedinjene narode kao organizaciju koja treba jamčiti svjetski mir, stabilnost i suradnju. Dodao je da se ovim kipom, kao i  Meštrovićevom „Djevojkom s lutnjom“, koju je Hrvatska poklonila 2000. godine, daje obol kulturnoj baštini Ujedinjenih naroda.

„Ponosni smo na 25 godina članstva u Ujedinjenim narodima“, istaknuo je Plenković.

Naglasio je da je 22. svibnja 1992. godine, kada je Hrvatska primljena u UN i kada je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman bio u New Yorku tim povodom, za generaciju koja je dočekala svoju neovisnost i samostalnost bio završni čin procesa međunarodnoga priznanja Hrvatske. Ocijenio je da se Hrvatska u tih 25 godina kvalitetno pozicionirala u Ujedinjenim narodima, odradila mandat u Vijeću sigurnosti, u Ekonomskom i socijalnom vijeću, u Vijeću za ljudska prava i u Komisiji za izgradnju mira.

 

„Sudjelovali smo u brojnim misijama Ujedinjenih naroda. Nakon što smo bili primatelj sigurnosti, sada smo oni koji pridonose svjetskom miru, u partnerstvu s regionalnim organizacijama poput NATO-a, Europske unije i drugih. Nastojimo dati doprinos odgovoru na mega-trendove s kojima je svijet u ovom trenutku suočen“, poručio je Plenković.

Izvijestio je da je jučer Hrvatska dala i svoj doprinos novoj inicijativi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o Globalnom paktu za okoliš, koji predstavlja nastavak na Pariški sporazum.

„Hrvatska se ponaša odgovorno, stojimo iza vrijednosti međunarodnog prava, dobrosusjedstva i miroljubivog rješavanja sporova“, kazao je Plenković.

Na novinarski upit je li na prijemu koji je za šefove izaslanstava priredio predsjednik SAD-a Donald Trump imao prigodu s njim razgovarati, predsjednik Vlade kazao je da je s njim, kao i drugi šefovi izaslanstava, razgovarao protokolarno, kratko i srdačno. Pojasnio je da je tradicionalan običaj da i Europska unija i SAD organiziraju prijeme u okviru Opće skupštine.

„Bila je to prigoda za susrete s brojnim državnicima koji su ovdje“, kazao je Plenković.

Sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom predsjednik Vlade Andrej Plenković dogovorio je sastanak u Zagrebu za 27. rujna.

„Želimo ostvariti napredak u odnosima između dvije zemlje. Premda je pristup Hrvatske i Slovenije i dalje različit, samo razgovorima i dijalogom možemo doći do rješenja“, naglasio je Plenković.

Ponovio je da je Slovenija Hrvatskoj susjedna i prijateljska zemlja, dodavši da otvorena pitanja koja postoje nisu nepremostiva. Najavio je da će sutrašnjim govorom pred Općom skupštinom ukazati na to kako je Hrvatska do sada vidjela Ujedinjene narode i što je dala kao doprinos te na koji način vidi rješavanje ključnih sigurnosnih izazova i globalnih trendova.

Predsjednik Vlade Plenković održao je i  danas niz bilateralnih sastanaka. Između ostalih, jutros se sastao s predsjednikom Republike Kosovo Hashimom Thaçijem i predsjednikom Predsjedničkog vijeća Vlade nacionalnog jedinstva Libije Faiezom Mustafom Serrajom.

„Libija je jedna od glavnih globalnih tema, a i ministri vanjskih poslova Europske unije imali su poseban neformalni sastanak na tu temu. Želimo stabiliziranje te zemlje, s kojom smo imali razgranatu gospodarsku suradnju. Za Hrvatsku je važno da se sve naše kompanije, koje su 2011. napustile Libiju, tamo vrate te da Hrvatska ponovno otvori svoje veleposlanstvo u Libiji kada se steknu preduvjeti“, kazao je Plenković.

Tijekom dana predsjednik Vlade Plenković susrest će se i s turskim predsjednikom Erdoǧanom, a nakon toga će održati predavanje o hrvatskom pogledu na budućnost Europske unije na Sveučilištu Columbia.

Večeras je predviđen prijem povodom 25. obljetnice članstva Republike Hrvatske u UN-u.

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Govor Predsjedatelja Predsjedništva BiH Dragana Čovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Pedsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović održao je danas govor pred Općom skupštinom UN-a.

Govor  Predsjedatelj Predsjedništva BiH prenosimo u cijelosti:

“Poštovani gospodine Predsjedniče Opće skupštine, gospodine Lajčak, dozvolite mi, prije svega, da vam čestitam na mandatu koji ste upravo započeli kao predsjednik 72. zasjedanja. Uvjeren sam da će takt i diplomatska vještina u koje smo se u Bosni i Hercegovini imali prigode izravno uvjeriti pomoći da najvažnije tijelo Ujedinjenih naroda napravi nove pomake i učinkovito se suoči sa novim izazovima. Moja zahvalnost ide i odlazećem predsjedniku, za liderstvo koje je pokazao tijekom prethodnog (71.) zasjedanja.

Pridružit ću se čestitkama upućenim Nj. E. Antoniu Guterresu na izboru za generalnog tajnika Ujedinjenih naroda. Njegova, i plemenita, i mudra namjera, da se u godinama koje su pred nama više pozornosti posveti izgradnji mostova koji nas međusobno spajaju svakako će, u Bosni i Hercegovini, imati najveću moguću potporu. U svijetu u kojem dominiraju neizvjesnost i nesigurnost, jednostvano nije moguće preuveličati važnost principa i multilateralnog okvira koji su za nas osmislili utemeljitelji Ujedinjenih naroda. Snaga ove Organizacije je i naša pojedinačna i zajednička snaga ukoliko želimo iskorijeniti bolest, glad, terorizam i svaki vid prijetnje ljudskom postojanju.

Pri tome, naravno, ne možemo a ne priznati sebi samima koliko je potrebno i od kolikog je značaja, kroz ozbiljne i konstruktivne mjere, približiti UN sustav njegovom kaotičnom okruženju i adaptirati ga na način da predviđa izazo ve koji iz njega dolaze i na njih odgovara snagom čija jačina daleko prelazi prostu sumu naših pojedinačnih snaga. I dalje, sa nesmanjenom zabrinutošću, gledamo na nastavak stradanja sirijskog naroda. Bosna i Herecegovina najoštrije osuđuje svaki vid nasilja nad civilnim stanovništvom. Nasilje mora prestati. Svakom sirijskom djetetu, ženi i čovjeku, i svakom od sirijskih izbjeglica, potrebno je vratiti dostojanstvo ljudskog bića kao i vjeru u mogućnost oporavaka i novih životnih šansi.

Mi ćemo, kao i drugi danas na ovom mjestu, nastaviti pozivati na mirno i političko rješenje, kroz pregovore, u procesu nad kojim vlasništvo može imati samo sirijski narod, na temelju Ženevskog komunikea i uz pomoć međunarodne zajednice i Ujedinjenih naroda, predvođene posebnim izaslanikom za Siriju, čije nesebične napore da se  nastave pregovori u Ženevi izuzetno cijenimo. Gospodine Predsjedniče, Čini se uistinu nepotrebnim ponavljati kako ne može biti mira i blagostanja za izraelski narod ako isto nije osigurano i za palestinski, i obrnuto. Izraelsko-palestinski sukob predstavlja najveću neriješenu nevolju Bliskog istoka i trenutačno pomanjkanje ikakvih pregovora između strana je uznemirujuće.

Oba naroda zaslužuju bolje. Opet, već desetljećima, putovanje prema miru odvija se presporo i postaje sve složenije. Stoga je potrebno glasno se podsjetiti šta je krajnji cilj, a to je postojanje dvije države, izraelske i palestinske, koje će mirno živjeti jedna do druge, u sigurnosti i priznatim granicama. Bosna i Hercegovina ostaje privržena stajalištu kako je ostvarenje takvog cilja moguće postići ispunjenjem obaveza strana, na temelju relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, Madridskih principa i Arapske mirovne inicijative.

Kroz ljudsku povijest, zlo je uvijek egzistiralo, nekada na rubu naših zajednica, nekada u manjoj ili većoj mjeri unutar njih, ne uvijek u istom obliku i ne uvijek istog inteziteta. Terorizam je, nesumljivo, najveće zlo današnjeg trenutka, u oblicima i jačini da predstavlja najveću prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti. Destruktivne sile uvijek imaju duboke korijene i mnogo različitih lica ali niti jedno opravdanje za njihovo postojanje. Da pobijedimo terorizam i zauvijek otklonimo strah terora iz naših zajednica, uz multidimenzionalni i integrirani pristup, potrebni su nam zajednički i koncentrirani napori. Bosna i Hercegovina će nastaviti davati svoj doprinos punoj impelementaciji Globalne strategije Ujedinjenih naroda za borbu protiv terorizma kao i aktivnostima Komiteta za borbu protiv terorizma.

Posebno pozdravljamo napore koje u jačanju anti-terorističkih kapaciteta Ujedinjenih naroda poduzima generalni tajnik Antonio Guterres i, u tom smislu, utemeljenje novog Ureda za borbu terorizma (Office of Counter-Terrorism). Sa svoje strane smo spremni kontinuirano jačati suradnju na regionalnim, sub-regionalnoj i međunarodnoj razini, posebno u područjima prikupljanja i razmjene informacija. Kao članica Globalne koalicije za borbu protiv ISIL-a/Da’esh-a, nastavit ćemo pomagati napore Koalicije da se čitave ljudske zajednice oslobode i oporave od patnji i štete koju sa sobom nosi ISIL/Da’esh i njegova globalna mreža.

Bosna i Hercegovina zalaže se za punu implementaciju svih rezolucija Vijeća sigurnosti koje za ciljimaju da se osobe koje sudjeluju u finansiranju, planiranju, pripremi ili izvršenju terorističkih djela dovedu pred lice pravde. Nadalje, u cjelosti dijelimo mišljenje da je za dugoročno iskorjenjivanje zla terorizma i nasilnog ekstremizma potrebno neprestano ulagati napore u čitav spektar međusobno povezanih oblasti, od eliminacije nepravde i nejednakosti, siromaštva i nesloboda dounapređenja razumijevanja među različitim i drugačijima, jačanja međukulturnog dijaloga i općeprihvaćenih demokratskih vrijednosti. I onda kad pomislimo da smo u svim područjima uradili dovoljno, potrebno je krenuti ispočetka i udvostručiti trud! Svijet u kojem nema prijetnji za uništenjem čovječanstva manja je Utopija što je manje sredstava kojima se uništenje može provesti. Stoga su razoružanje i ne-proliferacija oružja za masovno uništenje i dalje preduvjet za globalni mir i sigurnost kojem svi težimo. U tom kontekstu, Bosna i Hercegovina se pridružuje strogoj osudi nuklearnih testiranja koje je provela Narodna Demokratska Republika Koreja. Također, pozivamo Narodnu Demokratsku Republiku Koreju da, bez odlaganja, u cjelosti i bezuvjetno, pristupi ispunjenju svojih obveza prema svim relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Gospodine Predsjednice, Danas, kao i točno prije dvije godine kada smo je, na ovom istom mjestu usvojili, moja vjera u vrijednost Agende 2030 se nije umanjila. Ona je u BiH dobila institucionalnu pozornost koja joj po njenom značaju i plemenitošću ciljeva koje postavlja pred nas pripada.

Za nas, kao uostalom i za ostale zemlje u razvoju, opterećene nerazmjerom želja i mogućnosti, čvrsta politička volja pa čak i odlučni praktični koraci u dobrom pravcu – neće uvijek biti dovoljni. Ispunjenje plemenitih ali i ambicioznih ciljeva, od mnogih će UN članica zahtijevati  znanja i norme koje nemaju, ili će pak proizvesti dodatni teret za već opterećene državne proračune. Stoga je pomoć, počevši od formulacije strategija i politika, preko transfera tehnologija, osiguranja financijskih resursa ali i pomoć u mjerenju napretka nesporno od ključnog značaja, naravno, uz puno vlasništvo država nad procesima implementacije. U cijelosti smo razumjeli i prihvatili snažnu međupovezanost gospodarske, društvene i okolišne dimenzije održivog razvoja. Ratificirali smo Pariški sporazum o klimatskim promjenama i odlučili se slijediti njegove smjernice.

To je dug prema našoj djeci i Planeti kojibezuvjetno mora biti ispunjen. Bilo da se osvrnem unazad, u našu prošlost, bilo da gledam u našu sadašnjost i budućnost, u mojoj zemlji žene zauzimaju visoko mjesto, koje im s pravom i prirodno pripada. Uloga žene je vitalna, za razvitak i prosperitet obitelji, ali i društva u cjelini. U postkonfliktnim okruženjima žene prve pružaju ruke pomirenja. U vrijeme velikih izazova i rizika, više nego ikada, trebamo snagu i prirodnu sposobnost žena da teže mirnim rješenjima. Iako smo izuzetno ponosni na značajan napredak koji smo postigli kada je u pitanju provedba odredbi povijesne rezolucije Vijeća sigurnosti 1325 (Žene, mir i sigurnost), svjesni smo i područja u kojima je moguće i potrebno učiniti znatno više. Svakako ćemo nastaviti ulagati dodatne napore na jačanju i osnaživanju bosansko-hercegovačkih žena i djevojčica, a u skladu s Pekinškom deklaracijom i Platformom za akciju (Bejiging Declaration and Platform for Action). Još jedna društvena skupina zaslužuje posebnu pozornost.

Mladi ljudi su stalni izvor promjena i inkubator inventivnih rješenja naših starih problema. Zdravi, obrazovani i zaposleni predstavljaju pogonski kotač kojim se naša društva kreću naprijed. Okruženja u kojima je mladima limitiran pristup obrazovanju, gospodarskim tokovima i procesima odlučivanja Gospodine Predsjedniče, U Bosni i Hercegovini, nažalost, i predobro znamo koliko je visoka cijena ratova. Za nas, preventivna diplomacija predstavlja sredstvo koje, iskorišteno u pravo vrijeme, može pomoći da se ratovi ne ponavljaju, nigdje i nikome.

Brojni su razlozi zašto, na globalnoj razini, sustav Ujedinjenih naroda mora doći u središte svih aktivnosti da se preventivnim mjerama pokušaju riješiti krize i spriječi da ljudi napuštaju svoje domove. Opet, veliki dio odgovornosti za prevenciju leži i na drugim razinama. Unutar svojih zajednica moramo se boriti protiv svih klica nevolja i ratova. Moramo ispravljati socijalne nepravde, miriti nepomirljivo, ustrajati u kompromisu, težiti pluralističkim i uključivim rješenjima, cijeniti jednako tuđa kao i svoja prava te stalno i iznova iznalaziti načine kako pronaći zajednički jezik. Kako ja to vidim, prevenciju i medijaciju, tehnike upravljanja konfliktom i njegova rješavanja u podijeljenim društvima, treba primijeniti prvo unutar pripadajuće regije, sa regionalnim akterima koji uglavnom bolje razumiju suprotstavljene strane, njihove razloge i njihova različita viđenja problema.

Ponosni smo na naše sudjelovanje u mirovnim misijama Ujedinjenih naroda u Južnom Sudanu, na Kipru, u Afganistanu, Kongu i Maliju, koje smatramo najizravnijim doprinosom izgradnji svjetskog mira. Našu uključenost u misije Ujedinjenih naroda doživljavamo i kao način da danas, kada smo to u stanju, učinimo ono što je, ne tako davno, za nas bilo gotovo nemoguće i zamisliti, a to je da pomognemo ljudima u područjima pogođenim sukobima. Cijenimo odlučujuću ulogu žena u svim procesima oporavka i ponovne izgradnje ratom razrušenih društava, te ćemo posebno ohrabrivati i poticati povećanje njihovog angažmana. Gospodine Predsjedniče, Bosna i Hercegovina je naučila lekcije iz svoje teške prošlosti, te je za svoju budućnost odabrala slijediti princip koji su prije šezdeset godina postavili utemeljitelji Europske Unije.

Mi smo preuzeli europski način, i između kooperacije i konfrotacije odabrali smo, i uvijek ćemo ubuduće odabrati, kooperaciju i traženje zajedničkih kompromisa. Samostalno, ali i uz nesebičnu pomoć naših europskih prijatelja, činimo sve da iznađemo što više prilika za otvoreni dijalog i svaku od tih priliku iskoristimo da gradimo još više povjerenja i uzajamno korisnih veza za naše ljude koji ipak, i u težim i složenijim vremenima, imaju više zajedničkih poveznica i interesa nego što smo ih mi, njihovi lideri, nekada spremni prepoznati. Pomirenje, povjerenje, partnerstvo i suradnja za sve nas, u užoj i široj regiji, moraju postati živi i dugoročni principi za stabilnu i sigurnu budućnost. Stoga su posvećenost regionalnim inicijativama i konstruktivno djelovanje kroz regionalne organizacije kojima pripadamo visoko su na listi naših vanjsko-političkih prioriteta. Bosna i Hercegovina danas čini sve da ubrza svoj put tamo gdje uistinu i pripada, u okrilje snažne Europske obitelji čije vrijednosti dijeli. Reformski i ostali procesi koje u tu svrhu provodimo, nisu uvijek jednostavni niti lagani, ali ih doživljavamo kao jedinstvenu šansu da ubrzanim korakom postignemo što veću usuglašenost našeg gospodarskog, socijalnog i institucionalnog stupnja razvoja sa onim što nas sutra očekuje u Europskoj uniji.

Stoga ćemo s istinskom posvećenošću nastaviti ispunjavati preuzete obveze za postizanje statusa kandidata s početkom naredne godine, što će biti snažan i prijeko potreban poticaj unutarnjoj konsolidaciji i daljnjem ubrzanju integracijskih procesa. Ipak, sa zabrinutošću želim skrenuti pozornost kako u ovom trenutku moja zemlja prolazi kroz jedno razdoblje značajnih iskušenja. Duboko sam uvjeren kako jedan konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini ne može biti ni sretan ni prosperitetan ako to nisu i ostala dva konstitutivna naroda i svi naši žitelji. U tom smislu smatram da mi, unutar Bosne i Hercegovine, moramo uraditi nužan iskorak te do kraja ove godine usvojiti izmjene izbornog zakonodavstva, a u skladu sa Odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Kao i do sada, očekujemo razumijevanje i potporu međunarodne zajednice u rješavanju ovog pitanja od vitalnog značaja za daljnju demokratizaciju i ostavarenje naše pune integracije u Europsku Uniju.

Dopustite mi, na kraju, gospodine Predsjedniče, da podsjetim, kako sve naše potrebe – gospodarske, društvene, sigurnosne, političke, kulturološke – mogu biti vrlo različite, kao što su to uostalom i naše mogućnosti da ih ostvarimo. Odabiri koje svakodnevno pravimo kako bi osigurali prosperitet za naše žitelje, također se razlikuju od članice do članice. Ja sam uvjeren kako će budućnost ljudske rase u velikoj mjeri ovisiti od naših trenutačnih sposobnosti da naše različitosti pretvorimo u prednosti.

Od sustava Ujedinjenih naroda očekujemo da nam u tome bude vodilja, i da nas pomogne, prije svega u tome da izgradimo sustav koji se temelji na jedinstvu različitosti. Hvala.”, priopćeno je iz Predsjedništva BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati