Pratite nas

Vijesti

UŽIVO Izvješća koja je teško slušati: Iznose se detalji masakara

Objavljeno

na

Ljude su spaljivali žive, mučili, sjekli sjekirama, silovali…, može se čuti na ICTJ tijekom suđenja za genocid u Hrvatskoj.

60923016-masovna-grobnica

Četvrti je dan izlaganja hrvatskih argumenata po tužbi za genocid protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde.

10:50 U Lovasu su mučili ljude batinama. Mnogi su morali iskopavati svoje grobove. Mnogi su nestali i za njih se ne zna ni danas, rekla je sucima zastupnica hrvatske strane, Vesna Crnić-Grotić.

10:46 Jednog su muškarca toliko tukli da mu je ispalo oko, ispričali su svjedoci mučenja.

10:38 U Lovasu je jedna djevojka silovana pod prijetnjom da će joj ubiti roditelje. Često su silovanja bila prisiljena gledati članovi obitelji.

10:36 Tijekom rata hrvatske djevojčice i žene silovali su pripadnici paravojnih snaga, rekla je hrvatska zastupnica Vesna Crnić-Grotić.

10:28 Masovne grobnice pronalažene su diljem Hrvatske. U njima je bilo žena, maloljetnika i starijih ljudi.

10:24 Prikazana je snimka mrtvih tijela koja su zatečena na ulici sela Vočina. Paramilitarne snage ubile su više od 80 stanovnika Vočina, tvrdi hrvatski zastupnik.

10:20 Na sudu se čulo da je 4. i 5. listopada 22 Hrvata ubijeno u masakru u Dalju. ICTY ustvrdio je da su napad izvršile Arkanove paravojne snage. Troje je ljudi taj dan ubijeno u selu Orlovljak. JNA je aktivno sudjelovala u ubojstvima i davanju utočišta paravojnim snagama.

10:10 Hrvatski zastupnik izvijestio je da je listopad 1991. bio posebno krvav. Oko 80 civila ubijeno je u Hrvatskoj Kostajnici, napadnuto je Novo Selo Glinsko – svi su ubijeni, a selo je zapaljeno. 22 žrtve nikada nisu pronađene.

Isti dan paravojne snage ušli su u selo Donji Čaglić. 10 civila ubili su nakon što su ih istjerali da izađu iz podruma.

Podsjetimo, Zagreb tuži službeni Beograd da je u četiri ratne godine počinio djelo genocida etničkim čišćenjem hrvatskih stanovnika, odnosno raseljavanjem, ubojstvima, zlostavljanjem, bespravnim zatočenjima u logorima i uništavanjem njihove imovine.

Jučer je hrvatski pravni tim pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) dokazivao genocid na primjerima Veleprometa i Ovčare kod Vukovara te selima Škabrnji i Saborskom u studenome 1991. Masovna ubojstva na Ovčari i vukovarskom Veleprometu, Škabrnji i Saborskom jasan su dokaz genocidne namjere bivše JNA, srbijanske teritorijalne obrane i paravojnih postrojbi da Hrvate ‘izbrišu s lica zemlje’, ustvrdili su u hrvatski zastupnici. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati