Connect with us

Naši u svijetu

UŽIVO U Kairu kaos, a razvlašteni Mursi viče: Ovo je vojni udar!

Published

on

Uz Mohameda El Baradeija u vrhu vlade trebali bi biti po jedan liberal, vojnik i islamist

U srijedu popodne istekao je ultimatum egipatske vojske predsjedniku Muhamedu Mursiju da smiri situaciju u zemlji. Prije toga je vojni vrh održao krizni sastanak. Vojska je imala plan: ako se Mursi ne povuče, vojska će ga smijeniti i uspostaviti tročlano predsjedničko vijeće kojemu bi na čelu bio predsjednik Vrhovnog ustavnog suda.

Unatoč vojnim prijetnjama Mursi je ultimatum odbacio i u obraćanju na državnoj televiziji poručio: “Radije ću umrijeti braneći izbornu legitimnost nego biti upisan u povijesti kao netko tko je Egipćanima uništio nade u demokraciju.”

No Mursija su redom napuštali suradnici. Sedam ministara podnijelo je ostavke. Policija je objavila da će štititi narod – nejasno je na čiju će se stranu svrstati. Na trgovima su se okupljale stotine tisuća Mursijevih protivnika i pristaša, vojska je shvatila: bit će krvoprolića.

Kriza sve dublja

I onda je u srijedu poslijepodne predložila alternativni plan: vojni je vrh predložio Mohameda El-Baradeija, bivšeg generalnog direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju, koji predstavlja liberale i lijevu oporbu te mlade aktiviste, da formira prijelaznu vladu s tri potpredsjednika – jednim liberalom, jednim vojnikom i jednim islamistom. Ta prijelazna vlada pripremila bi ustavne promjene i imala bi sve ovlasti, a predsjednik Mursi bio bi počasni predsjednik Egipta sljedećih šest mjeseci, odnosno dok vlada ne raspiše referendum na kojem bi se građani izjasnili žele li ga za predsjednika ili ne. No Mursi je i nakon toga samo nastavio optuživati. Prstom je počeo upirati u strane agente, oporbu, ali i u ljude lojalne Hosniju Mubaraku. Vojsku je optužio da je započela vojni udar!

Mursijevo djelovanje, smatraju analitičari, krizu će produbiti, a Egipat će upasti u građanski rat. Egipatski politički analitičar Yusef Al-Qaid smatra da su Mursijeve riječi kako će životom braniti svoj “ustavni legitimitet” zapravo poziv na krvoproliće i znak njegovim pristašama da se pripremaju na suprotstavljanje vojsci. Al-Qaid ne isključuje mogućnost da će naoružana salafitska skupina povezana s Muslimanskom braćom na području Sinaja napasti vojsku. Bivši pak general egipatske vojske Sameh Seif Eljazal ne isključuje opasnost od izbijanja građanskog rata, ali kaže da će vojska učiniti sve kako do njega ne bi došlo te je uvjeren da će obrambene snage “spasiti” zemlju, ali da generali ne žele vladati.

– Vojska nema nikakvu namjeru preuzeti vlast niti voditi zemlju – istaknuo je general Sameh koji je uvjeren da generali imaju namjeru podržati želju Egipćana koji su na ulicama.

Ne idu na posao

– Vojska je odlučila uzeti stvar u svoje ruke zbog mogućeg kaosa jer građani borave na ulici, ne idu na posao, a cilj je vojske spasiti Egipat – zaključio je general Sameh Seif Eljazal.

U međuvremenu je svrgnuti diktator Hosni Mubarak poentirao izjavivši nakon Mursijeva obraćanja narodu da su on i njegova djeca odstupili s vlasti nakon dvadesetak dana demonstracija jer su shvatili da ih narod ne želi.

– U moje vrijeme manje je ljudi izašlo na ulice i bilo je manje mrtvih.

Preuzeto sa www.vecernji.hr

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Published

on

By

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Continue Reading

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Published

on

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Continue Reading