Pratite nas

Uživo: Vrbas odnio tri mosta u Banjoj Luci

Objavljeno

na

11:30 – Nemila

Magistralni put M-17 Sarajevo – Zenica je konačno prohodan kod Nemile, javlja reporter Anadolije, koji se trenutno nalazi u Nemiloj.

Vozila hitne pomoći i policije konstatno voze lokalno stanovništvo prema Zenici.

Nešto poslije 11:30 sati spašena je i trudnica koja se nalazila u kući u blizini odrona.

Članovi rafting timova s čamcima pokušavaju spasiti ljude u Nemiloj, koji su ugroženi zbog poplava.

11:15 – Zenica

Vodostaj rijeke Bosne u Zenici je 5,6 metara, dok je u četvrtak iznosio pet metara, a u srijedu 3,6 metara.

Rijaka Sana je nabujala sa jučerašnjih  3,49 na 4,7 metara. U Sanskom Mostu njen vodostaj u srijedu je  iznosio 1,9 metara.

Rijeka Jala jutros u Tuzli je nabujala na 3,5 metara, u odnosu na jučerašnjih  1,6 metara.

Rijeka Miljacka je  znatno opala: s prekjučerašnjih 2,44 metara i jučerašnjih 2,13 metara, jutros je njen vodostaj 1,6 metara.

 

10:40 – Travniktravnik_poplave_tnt_radio

Dio ograde u Bosanskoj ulici u Travniku, kao i dio ceste urušili su se u rijeku Lašvu, a potopljena je i Donja Mahala, prenosi portal TNT.ba.

Nekoliko se vozila našlo pod vodom. Industrijske zone u Docu na Lašvi i u Poslovnom sistemu Borac su poplavljene. Pod vodom su i objekti u Tvorničkoj ulici.

Iz škola u gradu stigle su informacije da u petak neće biti redovne nastave.

Putne komunikacije iz Travnika prema Vitezu su pod vodom, a saobraćaj se odvija preko Krndije u pravcu Slimena i dalje prema Novom Travniku.
Travnik [Foto: tnt.ba]


10:00 – Banja Lukaaa_picture_20140516_2329454_high

Štab civilne zaštite jutros je proglasio vanredno stanje na području Banje Luke, saopćio je gradonačelnik tog grada Slobodan Gavranović.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić, koji je zajedno s Gavranovićem održao vanrednu konferenciju za novinare, saopćio je da su poplavljena banjalučka naselja Česma, Budžak, Karanovac te da je voda na Vrbasu odnijela mostove u Priječanima, Česmi, Rekavicama i Stari most u Karanovcu zbog čega je dio grada ostao bez električne energije, jer su preko njega prelazile elektroinstalacije.

“Trenutno je, kada govorimo o samom gradu, ugrožen most Rebrovac. Stoga, upozoravamo građane koji žive u okolini tog mosta da stvari iznesu na više etaže i prate sve upute Civilne zaštite“, istakao je Radojičić.
U Banjoj Luci proglašeno vanredno stanje, foto: Anadolija


09:57 – Tuzla

Zbog obilnih kiša i poplava na području Tuzlanskog kantona pokrenulo se nekoliko klizišta od kojih su neka direktno ugrozila i pojedina naselja te njihove stanovnike, javlja agencija Andolija.

Na relaciji od Brčanske Malte prema naselju Solina pokrenuto je klizište preko puta glavne kasarne.

Prema navodima očevidaca, praktično se pokrenulo ogromno obližnje brdo koje je uzrokovalo klizište koje je do sada ugrozilo dvije kuće čiji su zidovi popucali i prijeti im opasnost od potpunog urušavanja. Postoji mogućnost da to klizište ugrozi i zaprijeti glavnoj magistrali prema naselju Solina, kojom svakodnevno saobraćaju hiljade vozila.

Također, lokalni put prema naselju Badre u potpunosti je zatrpan i blokiran. Prema riječima stanovnika tog područja, “ne primijeti se traka puta – kao da nikada i nije postojao na tom mjestu”.

Prema njihovim riječima, do sada nije bilo povrijeđenih niti žrtava, iako je klizište direktno ugrozilo više od 60 kuća.

Većina stanovnika na tom području već je evakuirana, dok neki odvoze i automobile kako bi ih spasili.

Jedan od stanovnika na tom područja, po imenu Muhamed (65), kazao je kako je ovo najveća prirodna katastrofa koju pamti za svoga života.

“Ovo je stvarno strašno. Praktično je brdo već došlo do kuća i, ako kiša i dalje bude padala, klizište bi moglo pogoditi sve kuće. Nadamo se da će sve dobro proći i da neće biti velike štete”, rekao je.
Foto: Anadolijatravnik


09:54 – Maglaj

Dva terenska vozila Civilne zaštite jutros oko 8:30 sati uspjela su se probiti kroz tunel i ući u središte Maglaja kako bi dopremili hranu i vodu ugroženom stanovništvu, potvrdio je za Anadoliju Mehmed Bradarić, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, koji je iz Maglaja.

“Na ulazu u Maglaj uspostavljen je policijski punkt u okviru kojeg djeluje sabirni centar gdje se skuplja hrana, voda i druge potrepštine neophodne za ugroženo stanovništvo. Čamci su i dalje gotovo jedino sredstvo kojim se prohoduje kroz Maglaj. Putem njih se raspoređuju namirnice koje se uspiju dopremiti. Iako je vodostaj u padu, stanje je i dalje veoma teško, jer nema struje”, naglasio je Bradarić.

Istakao je kako je posebno teško u naselju Nemila, gdje se očekuje da ekipe sa mehanizacijom iza 10 sati konačno probiju nanos te osposobe putnu komunikaciju Zenica – Maglaj, koja je u prekidu od jučer u poslijepodnevnim satima kada se obrušila zemlja i zatrpala ga.

“Prizor na samom mjestu je strašan. Ogromne količine zemlje su se obrušile, a mještani tvrde kako se pod zemljom nalazi kamion i kola hitne pomoći. Mi smo vidjeli automobil koji je stradao u klizištu, kojem se vide samo registarske oznake Švicarske. Problem je što se jedan dio zemlje ukloni, a tri nova nanosa pojave. Ugrožene su i brojne kuće na koje se naslonila zemlja koja se obrušila”, naveo je Bradarić.


09:35 – Vogošća

Stručni timovi općine Vogošća do ranih jutarnjih sati bili su na području klizišta koje je jučer odnijelo osam kuća, a sve porodice čije su kuće stradale, smještene su na sigurno, rekao je za Fenu pomoćnik načelnika Općine Vogošća Kenan Alikadić.

U toj nesreći nije bilo nikakvih žrtava ili teže povrijeđenih, a sve porodice evakuirane su prije pokretanja klizišta. Svi ljudi s tog područja smješteni su u hotel, a ukazana im je sva potrebna ljekarska pomoć.

Alikadić ocjenjuje da su još dva klizišta kritična na području te općine – u Dreskovačama i Tihovićima – gdje su stanovnici već obaviješteni o potencijalnoj opasnosti.


09:24 – BiH

Prema podacima s vodomjernih stanica automatskog hidrološkog monitoring-sistema Agencije za vodno područje rijeke Save, danas u 08.00 sati, na srednjim i donjim dijelovima slivova vodotoka vodnog područja rijeke Save u FBiH još se bilježi rast vodostaja, dok se na gornjim dijelovima slivova bilježi stagnacija i pad vodostaja.

Trend rasta vodostaja još se registrira na vodotocima Sava, Spreča, Una i Sana, dok rijeke Bosna, Usora i Sanica stagniraju i blago opadaju. Vrbas je u opadanju.

Vodostaj Sane u Sanskom Mostu danas iznosi 473 cm u odnosu na jučer kada je iznosio 195 centimetara, vodostaj Une u Bihaću danas je 82 cm u odnosu na jučer kada je bio 53 centimetra.

Na mjernoj stanici u Zenici vodostaj je opao za blizu 40 centimetara u odnosu na jučerašnji nivo.


09:15 – Doboj

Svi đaci smješteni u Domu učenika u Doboju osjećaju se dobro, potvrdio je jutros ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Goran Mutabdžija, koji se od sinoć nalazi u toj ustanovi zajedno sa učenicima.

U Domu učenika u Doboju nalazi se 109 đaka. Prvi sprat tog objekta je pod vodom, a djeca su smještena na drugom spratu.

Prema procjeni Mutabdžije, za evakuaciju učenika iz Doma neophodno je blizu 40 čamaca.

Grad Doboj je pod vodom, visokom i nekoliko metara, od jučer, a nema ni električne energije ni vode.


09:08 – BiH

Situacija u Maglaju u vezi sa snabdijevanjem električnom energijom i dalje je nepromijenjena. Cijeli grad je bez napajanja, izjavila je jutros za Fenu glasnogovornica JP Elektroprivreda BiH Midheta Kurspahić, dodajući da je situacija nepromijenjena i u Zavidovićima.

U Kantonu Sarajevo, na području Općine Ilidža uključene su trafostanice na području Osijeka. Svi kupci su snabdjeveni električnom energijom.

Na području Općine Vogošća još je bez napajanja blizu 60 kupaca na području sela Kamenica. Na području Ilijaša još je bez napajanja 20-ak kupaca u naselju Gornja Misoča.

Na području općine Novi Grad bez napajanja električnom energijom je blizu 400 kupaca, uključene su dvije trafostanice: Robot Rajlovac i Reljevo Dvor 2.

Na području Unsko-sanskog kantona stanje je uglavnom stabilno. Na području Ključa bez napajanja je gotovo 500 kupaca zbog isključenja dalekovoda iz sigurnosnih razloga. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu snabdijevanje je stabilno.

U Tuzlanskom kantonu bez napona iz preventivnih razloga je i dalje određeni broj dalekovoda i trafoa. Otežano je snabdijevanje u Gračanici, Tuzli, Lukavcu, Živinicama, Srebreniku, Kladnju, Sapni, Čeliću i Teočaku.

Problemi u napajanju su još na području Travnika i Vlašića.


08:45 – Doboj

U bh. entitetu Republika Srpska je uslijed poplava proglašeno vanredno stanje u 15 općina, najteža situacija je u Doboju, Bijeljini i Zvorniku.

Vanredno stanje je u Doboju, Bijeljini, Zvorniku, Šekovićima, Bratuncu, Srebrenici, Kotor-Varoši, Modriči, Tesliću, Petrovu, Šamcu, Čelincu, Donjem Žabaru i Prnjavoru.

Glasnogovornica Civilne zaštite RS-a Branka Klarić potvrdila je jutros da je tokom jučerašnjeg dana na spašavanju u potpuno poplavljenom gradu Doboju bio angažiran Kajakaški klub „Kanjon“ iz Banje Luke sa sedam čamaca, kao i Ronilački klub „Buk“ sa jednim čamcom, a između ostalog, zbrinuli su jednu porodilju.

Očekivao se sinoć i dolazak raftera iz Bihaća, koji su pritekli u pomoć Dobojlijama.

Međutim, sve komunikacijske veze s Dobojem su gotovo u prekidu, a veliki broj poziva za evakuaciju pristizao je putem radioveza, dok je blizu 30 porodica u Gornjoj Paklenici čekalo na evakuaciju.


07:30 – Šamac 

Rijeka Bosna ulazi u grad Šamac, načelnik Opštine Savo Minić apelira da svi koji mogu, pomognu stanovništvu.

Kiša neprestano pada, a i rijeka Sava prijeti da pokida nasip koji je postavila Civilna zaštita i izlije se u grad. Cijela opština je pod vodom, građani su bez struje, vode za piće i telefona. Kuće su poplavljene, a voda ulazi i u zgrade.

Svi bolesnici sa hemodijalize u Šamcu evakuirani su tokom noći, jer je na tom mjestu voda prvo probila.

“Što je bilo do ljudskog faktora, rađeno je jutros do 5:15 časova. Branili smo nasip, ali je vodena stihija bila jača”, rekao je Srni Minić.

Prema njegovim riječima, stanje u gradu je haotično.

Civilna zaštita s čamcima evakuira stanovništvo po gradu i prevozi na sigurno. Na spratu osnovne i srednje škole u Šamcu je prihvatilište za one koji nemaju gdje biti prevezeni.


07:00 – Doboj

Na hidrološkoj stanici Doboj, prema procjeni, jutros u 7:00 sati vodostaj iznosi 700 centimetara. Prema informaciji osmatrača iz Doboja, vodostaj je za 30 centimetara manji nego što je bio sinoć i u blagom je opadanju.

Dobojlije su bez struje i vode, zatvoreni u stanovima i kućama u koje nije prodrla voda, koja je u centru grada bila i nekoliko metara, proveli noć.

Informacije koje stižu iz tog grada govore da nedostaje čamaca za evakuaciju.


03:12 – Vlašić

Na planini Vlašić ne prestaje padati snijeg, a visina snježnog pokrivača trenutno je iznad 80 centimetara.

Na Vlašiću od sinoć nema struje, pa se hoteli i ostali objekti električnom energijom napajaju pomoću agregata, a vlasnici se sami snalaze i za čišćenje prilaza.

Problem su i nedovoljno očišćeni putevi, jer je sva mehanizacija prebačena na poplavljena područja.


02:40 – Sarajevo

Zbog klizišta u sarajevskom naselju Svrake, do čega je došlo uslijed obilnih padavina, ekipa Crvenog križa Kantona Sarajevo izašla je na teren kako bi pružila pomoć ugroženim građanima.

Sekretarka Crvenog križa KS-a Enaida Višo bila je noćas u Svrakama zajedno s višenamjenskom terenskom jedinicom te organizacije.

“Imali smo nekoliko malih intervencija, no nije niko nastradao i sve je zbrinuto”, kazala je Višo.


02:00 – Bijeljina

U Bijeljini je u protekla dva dana palo više od 150 litara kiše po metru kvadratnom, navodi se u izvještaju gradske uprave.

Zbog poplave su presječeni magistralni putevi prema Brčkom, Zvorniku i Ugljeviku, kao i regionalni put kroz Vršane i Novi.

Prema dosadašnjim podacima, pod vodom je blizu 4.000 kuća.

U naselju Janja poplavljena su sva domaćinstva, blizu 3.000 kuća i obradive površine, a ta mjesna zajednica je bez struje.

U Pučilama je, nakon izlijevanja vode iz gradskog kanala Dašnica, poplavljeno blizu 400 domaćinstava, a struje nema ni u tom naselju.

Blizu 200 kuća poplavljeno je u naselju Amajlije, kao i obradive površine.


00:28 – Doboj

Iz Republičke uprave Civilne zaštite saopćeno je da je u Doboju evakuirana većina stanovništva u čije je stambene objekte voda prodrla na drugi sprat, kao i 10 pacijenata i osoblje iz Dijaliznog centra, a na evakuaciju čeka tridesetak porodica u Donjoj Paklenici.

Na pružanju pomoći ugroženom stanovništvu u Doboju angažirani su članovi i čamci ronilačkih klubova.

Sve telefonske veze s Dobojem su u prekidu, a Republički operativni centar 121 iz Banje Luke uspijeva uspostaviti vezu s Područnim odjeljenjem Doboj.


23:50 – Banja Luka

Gradonačelnik Banje Luke Slobodan Gavranović je nešto prije ponoći uputio poziv građanima koji žive u zoni rijeka Vrbas i Vrbanja, a koji još nisu poplavljeni, da budu na oprezu u toku noći i da na vrijeme izmjeste svoje stvari na više etaže.

Nivoi Vrbasa i Vrbanje rastu iz sata u sat, kazao je Gavranović, pa je tako, prema njegovim riječima, u banjalučkom naselji Delibašino Selo Vrbas prešao kvotu mjerenja i to je najviši vodostaj te rijeka od kada se na njoj vrše mjerenja.


23:16 – Žepče

Naselje Željezno Polje s blizu 5.000 stanovnika, u okolini Žepča, u potpunosti je odsječeno, nema struje ni telekomunikacijskih veza, javlja čitalac Al Jazeere.

Na tom području aktiviran je veliki broj klizišta, a brojne porodice evakuirane su u osnovnu školu i druge objekte zbog opasnosti od klizišta.


22:50 – Sarajevo

Obilne padavine i poplave pogodile su veći dio bh. entiteta Federacija Bosne i Hercegovine, a situacija je najteža u Zeničko-dobojskom kantonu, odnosno na području Maglaja.

Iz Civilne zaštite Federacije poručili su da je stanje u Kantonu Sarajevo i Tuzlanskom kantonu nešto bolje nego jučer.

“Najteža je situacija u Maglaju. Tamo su angažirane oružane snage, snage Civilne zaštite, snage Federalne policijske uprave te čamci rafting klubova”, kazao je pomoćnik direktora federalne Civilne zaštite Mirsad Teskeredžić, dodajući da su sve raspoložive snage trenutno na terenu i da se intenzivno radi na tome da se pomogne ugroženom stanovništvu.


22:45 – Banja Luka

Zbog poplava je najteža situacija i dalje u Doboju, teško stanje je i u Modriči, a dodatno se komplicira i u Bijeljini, potvrdila je premijerka bh. entiteta Republika Srpska Željka Cvijanović, uz napomenu kako njen kabinet neprestano zasjeda i da će zasjedati i tokom noći.

“Situacija je teška, ali su napravljeni planovi i, ako bude potrebna dodatna evakuacija, nje će i biti. Sve naše zdravstvene ustanove su dobro snabdjevene i spremne da prime pacijente iz ugroženih mjesta, a i druge službe su na nogama i rade mnogo više nego što su uobičajeni ljudski napori”, istakla je Cvijanović.

Dodala je i kako se večeras grupa ljudi uputila iz Banja Luke privatnim čamcima do Doboja kako bi pomogli jedinicama specijalne policije.

Izvor: Al Jazeera i agencije

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Razgovor s prof.dr.sc. Zvonimirom Šeparovićem: Postali smo zemlja poslušnih o kojoj odlučuju drugi

Objavljeno

na

Razgovor Mladena Pavkovića s prof.dr.sc. Zvonimirom Šeparovićem

Gospodine Šeparović, je li to ta Hrvatska za koju ste se borili od 1990. godine?

Htjeli smo slobodnu, nezavisnu, demokratsku međunarodno priznatu Hrvatsku.

To smo uglavnom postigli, ali, umjesto dobro uređene države imamo zemlju bespravlja, prožetu i gotovo uništenu korupcijom, teritorij, ovaj ostatak ostataka, sada nam nagrizaju susjedi, umjesto napretka i blagostanja imamo beznađe, mladi ne vide perspektive i odlaze, a vlast, vođenje države, ispod je svakoga kriterija stručnosti i uspješnosti.

Država je izgubila ugled. Od pobjedničke postali smo zemlja poslušnih o kojoj u važnim poslovima odlučuju drugi.

U početku ste bili tik do prvog hrvatskog predsjednika dr Franje Tuđmana, a nakon toga ste se razišli. Zašto i zbog čega?

Zbog zlobnih ljudi koji su bili zavidni na mojim uspjesima u vođenju vanjske politike i bili su nestrpljivi da zauzmu moje mjesto. U proljeće 1992. u jednom istraživanju Instututa društvenih znanosti o popularnosti političara uoči izbora za Predsjednika Republike, bio sam na vrhu liste na kojoj je dr Franjo Tuđman zauzeo tek četvrto mjesto. Njegovi su savjetnici  sigurno upozorili predsjednika na to. Mate Granić je objavio u lokalnom tjedniku intervju  kod Butkovića pod naslovom: Kako sam smijenio Šeparovića. Bilo je to u veljači 1992. u jeku moje najjače aktivnosti za ulazak i prijam u Ujedinjene nacije, što nam je i uspjelo 22. svibnja 1992.. Tada je Šarinić  postavio pitanje Predsjedniku, tko će sjediti u klupama Opće skupštine na dan primanja  Predsjednik je odgovorio: Ministar. Ja se sa Predsjednikom  nisam  potpuno razišao. U posljednjoj godini njegova života, kad mu je zaprijetila optužnica u Haagu, pozvao me je u Vladu, sada kao ministra pravosuđa. Na žalost, on je u prosincu umro a mi smo svi izgubili izbore 3. siječnja 1993.

Je li dr. Franjo Tuđman najveći Hrvat među Hrvatima?

Bio je jedan od najvećih. Veliki su bili kraljevi i knezovi, Tomislav i Zvonimir, velik je bio Otac Domovine Ante Starčević, velik je bio i dr. Franjo Tuđman. S nama je stvorio modernu Hrvatsku državu. On je nedvojbeno velika povijesna ličnost u Hrvata. Jedan od najvećih.

Kako ste nekada, a kako danas gledate na hrvatsku vanjsku politiku? Tko je kriv što se za Hrvatsku, iskreno, relativno malo zna u svijetu?

Nekada je vanjska politika, kao stožerna državna disciplina, bila pobjednička, uspješna, djelotvorna. Na početku hrvatske državnosti, u vrijeme prvih kraljeva i knezova, kada nas je papa priznao, i onda kada smo proglašeni predziđem kršćanstva, i vanjska politika Dubrovačke republike, koja je održala svoju samostojnost ne samo  debelim ziduinama Minčete, već i spretnošću vješte diplomacije između Osmanlija i Mletaka – uspješno i mudro tako da su među prvima priznali nezavisnost SAD-a. Pobjednička je bila i onda kada nas je priznala Europa 15. siječnja 1992. I cijeli svijet 22. svibnja 1992. godine, a nisu nas htjele pravoslavne zemlje, ni nesvrstani, ni Engleska i Francuska,  ni Slovenija, jer je Rupel obilazio svijet tražeći da priznaju njih a ne i Hrvatsku jer nismo mi blizanci, i da Hrvatska nema kontrolu teritorija. Nitko osim Svete Stolice i Njemačke nas nije htio, pa smo ipak uspjeli. Jer se nisam držao ofucanog  „načela“ da je politika umijeće mogućeg, već sam išao uvijek na više od mogućeg, na cilj usmjerenu politku koja se pokazuje kao najuspješnija.

Danas hrvatske vanjske politike nema. U Parizu Goldstein meditira pod likom zlikovca Tita, Paro bježi iz Washingtona i ne dočekuje Predsjednicu Republike, premijer se stalno  bavi s Ukrajinom, čak u neku misiju šalje i Ožboldticu u Kijev, a lijepo sam ga javno upozorio da je u igri, na drugoj strani, velika Rusija. Merkelica favorizira četnika Vučića, naš prirodni saveznik Orban igra sa Slovenijom protiv Hrvatske, u Zagrebu je prošli nuncije redovito pio kavu s Vesnom Pusić, donedavna američka veleposlanica šalje srpski promiđbeni materijal o vjerskim slobodama, kojih da nema u Hrvatskoj i tako bismo mogli nizati slučajeve promašaja hrvatske diplomacije, koja šuti ili igra na pogrešnu kartu.

Stječe se dojam da se neprestano borite za boljitak Hrvatske, ali da Vam je ta borba dosad donijela samo nevolje. Ili se to nama samo tako čini?

Nisam imao nikakvih posebnih nevolja, izvan onoga što je uobičajeno. Moja sveučilišna karijera profesora ostala je mojom najvažnijom preokupacijom. Kao profesor emeritus i danas se susrećem sa studentima. Moj angažman u svjetskom i nacionalnom žrtvoslovnom pokretu donio mi je brojne susrete i imao sam osjećaj da sam dobro izabrao tu svoju zauzetost – baviti se žrtvama. Ako ste mislili na politiku.  Imao sam i pravih uspjeha, priznanja, imao sam zadovoljstvo sudjelovati u važnim svjetskim događajima. Sreo sam dosta istaknutih ljudi. Susret sa Svetim Ocem Ivanom Pavlom Drugim obogatio je moj duhovni život. Sreo sam mnoge šefove država, kraljeva, sve je to donijelo i izvjestan osjećaj da mi život nije prošao uzalud. I da je to bilo dobro i korisno za boljitak hrvatskoga naroda.  To su bile moje kapi u Cesarićevoj viziji slapa.

Bili ste jednom i kandidat za  Predsjednika Republike. Što Vam je donijelo to iskustvo?

U politici je teško predviđati. Shvatio sam da bez medija i bez velikih novčanih sredstava ne možete lako uspjeti u javnom nadmetanju za tako visoku funkciju. Nismo prošli ni Budiša  ni ja, prošao je Stipe Mesić i to dva puta za redom! To je apsurd politike.

Jeste li zadovoljni s dosadašnjim radom hrvatske Predsjednice?

Učinila je mnogo dobroga. Pokazala se kompetentnom i u mnogim stvarima uspješnom. Njena auroatlantska usmjerenost sa težištem na SAD-u, ali i uz razgovor sa Rusijom, je zdravija politika od ovoga što čini naš premijer Plenković. Poslije Mesića i Josipovića ona je osvježenje i povratak hrvatskim vrijednostima i hrvatskim interesima. Njezin otklon prema zastrašujućem konceptu „zapadnog Balkana“ i naklonost svojevrsnom savezu država triju europskih mora od Baltika do Jadrana, svakako je zanimljiva i vrijedna truda. Treba je podržati za još jedan mandat.

Što Hrvatska može, a nije učinila po pitanju ratne štete, tragajem za nestalima i slično sa Srbijom, koja je bila agresor na Republiku Hrvatsku?

Kao ministar pravosuđa podnio sam tužbu protiv Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) pred međunarodnim sudom prvde. Sud nije prihvatio da su Srbi počinili genocid, ali je našao elemente genocida.Tobože nije bilo dovoljno mrtvih (!) da bi to bio zločin genocida. Hrvatska ne čini dovoljno da se osudi agresor. I država i pojedinci mogli bi tražiti isplatu ratne štete. Za to postoje i pravni i moralni temelji i zakoni.

Bili smo u ratu, pobijedili smo, ali nemamo službeno Junaka Domovinskog rata. Kako to?

Vi ste u tome učinili najviše. Odali ste priznanja i napisali monografije o generalu Anti Gotovini, generalu Markaču i još nekim. Vi ste prije svih drugih prepoznali junaštvo i patnju Majke Kate Šoljić, koja je izgubila četiri sina i zeta u Domovinskom ratu i četiri brata u komunističkom međuratnom teroru. Mi smo je u hrvatskom žrtvoslovnom društvu imenovali počasnom predsjednicom. Majka Kata je naša junakinja.

Međutim, morali ste osnovati i „sudište“ za navodne hrvatske izdajice. Nakon što ste ih osudili, što se dogodilo? Te osude malo tko je htio objaviti …

Hrvatska je danas u najdubljoj krizi. U toj situaciji skupina domoljubnih intelektualaca i građana odlučila je upozoriti javnost na krajnju opasnost u kojoj se nalazi narod i zemlja Hrvatska.  U tu svrhu prije dvije godine utemeljili smo Hrvatsko nacionalno etičko sudište (HNES). Okupili smo više od 50 osoba. U Predsjedništvu su: dr. Nikola Debelić, akademik Josip Pečarić, prof. Josip Jurčević, prof. Zdravko Tomac,  književnici  Nevenka Nekić i  Đuro Vidmarović, Ante Beljo,odvjetnici Zvonimir Hodak i Željko Olujić, s nama su bili od početka sada pokojni Slobodan Novak i prof. Branimir  Lučić.  Naši su članovi i pripadnici Srba u Hrvatskoj: Nenad Vlahović, predsjednik Srpske pravedne stranke u Hrvatskoj  i Predrag Peđa Mišić, vukovarski branitelj, sada časnik Hrvatske vojske.  Etički smo osudili za veleizdaju naconalnih interesa Stipu Mesića, Ivu Josipovića, Vesnu Pusić, Milorada Pupovca, Zorana Milanovića, Budimira Lončara, Vesnu Teršelič, Carla Bildta i, kao kruna svega, J.B. Tita, jednog od deset najvećih zločinaca dvadesetog stoljeća. Tražili smo i skidanje njegova i drugih imena sa naših trgova, ulica i obala i donošenje zakona o zabrani isticanja znakovlja totalitarizma, pa i komunizma i donošenje zakona o lustraciji.Sa „Krugom za Trg“, u Zagrebu uspjeli skinuti omrznuto ime. Dirigirani mediji su nas ignorirali, ali hrvatski mediji i braniteljske udruge i brojni građani su nas podržali. U KD Vatroslav Lisinski na našem velikom skupu bila je ispunjena dvorana do posljednjeg mjesta, mnogi nisu mogli ući u dvoranu.

Mislite li i Vi da Hrvatskom još uvijek vladaju bivši Udbaši?

Udba je svuda! Perković i Mustać bili su na vrhu i u našoj novoj obnovljenoj državi. Imaju moć i veliki utjecaj na vlast. Postoje liste suradnika UDB-e u kojima ima velikih iznenađenja.

A kako prepoznati te ljude koji su poput kameleona?

Kad Vam se približe izgovorite njihovo kodno ime, ako vam je poznato. Šalim se. Spomnuo sam već da postoje liste i koga zanima može se upoznati s njima. Listama.

Surađivali ste s mnogim hrvatskim političarima i politikantima. U koje ste se najviše razočarali?

Reći ću Vam samo jedno ime. Mate Granić. Eno ga i sada na Pantovčaku.

Jeste li Vi možebitno griješili u svojim nekim političkim odlukama?

Nema nepogrešivih. Ni ja nisam izuzetak. Kad već pitate, evo mog odgovora. Nisam smio pristati na odlazak s mjesta ministra vanjskih poslova na mjesto veleposlanika u UN u New York.

Kako bi Vi danas riješili pozdrav Za  dom spremni, odnosno crvenu komunističku petokraku?

Ostavio bih ih na miru. Ne bih pretjerivao kao Mađari koji ukidaju limenku piva Heineken radi crvene zvijezde. Niti bih slijedio Talijane koji brane isticanje samo fašitičkih znakova. Pa oni i danas imaju ‘snopove’ – fašističko znakovlje, na Olimpijskom stadionu u Rimu. Sa znakom za Dom spremni ginuli su naši  mladići na svim bojišnicama Hrvatske. Zakonom iz vremena Račana je došla zaštita. Pozdrav je legitiman. A što se Heinekenove zvijezde tiče za mene je Žuja zakon.

Zbog čega se u nas malo ili gotovo ništa ne govori o komunističkim žrtvama, ili bolje rečeno zbog čega nikad nitko nije bio osuđen zbog komunističkih zločina?

Hrvatsko žrtvoslovno društvo nije se nikada umorilo isticati, otkrivati žrtve komunizma. U tijeku Domovinskog rata imali smo tribine Svjedočanstva rata u kojima se svjedočilo o žrtvama i zločinima. Od 1998. održavamo svake tri godine Hrvatske žrtvoslovne kongrese, objavili smo posije svakog kongresa zbornike radova u kojima su opisani i žrtve i zločini. Na više od 6.000 stranica. Objavili smo brojne monografije u našoj bilioteci Documenta Croatica. Istraživali su i mnogi drugi. Istraživački korpus prof. Josipa Jurčevića prebogat je  dokazima o prikrivenim grobištima i strašnim zločinima. Bleiburg, Križni putovi, Kočevski Rog, Huda Jama, Macelj  da spomenemo samo neke kapitalne zločine komunizma. Vi ste osobno i Vaša udruga ukazali na mnoge zločine i njihove žrtve.

Žalosna je istina da za komunističke zločine nitko nije odgovarao. Većina zločinaca se                   već nalazi u paklu, ali  nema osude komunističkih zločina, to zaustavljaju ove antife krijući se iza antifašizma.

Smije li se po Vam dirati u Kumrovec, koji je sav u duhu Tita, partije i komunizma, odnosno propale Jugoslavije?

Kumrovec je pitomo zagorsko selo, koje su pretvorili, a neki ga održavaju i danas u mitsko mjesto. Na povjesničarima je da rasvijetle da li je ta osoba Josip Broz uopće tamo rođena i kako to da bravar lako svira Šopena, da ne govori hrvatskim jezikom. Kumrovec ne treba srušiti, zgrade koje se tamo nalaze može se iskoristiti za humane svrhe, recimo za dom za nezbrinutu djecu, djecu s teškoćama i slično.

Jeste li i Vi možda bili tuženi, odnosno osuđeni zbog nekih svojih političkih stavova ili djelovanja?

Nisam bio suđen ni tužen, ali sam krajem osamdesetih dobio pojačano praćenje. U pripremi Petog svjetskog viktimološkog kongresa 1985., u Zagrebu su mi došla dvojica „sa Zrinjevca“ s upozorenjem da  će pratiti rad kongresa i da ne smije biti nikakve Amnesty international, niti javnih demonstracija za puštanje političkih zatvorenika. Odgovorio sam da će predstavnici Amnesty International  biti nazočni na kongresu, a, pošto smo znanstveni skup, nećemo izlaziti na ulicu.

Ali eto, u ovoj našoj državi, prije dvije godine pozvan sam na ‘obavijesni razgovor’ u policijsku postaju Trešnjevka na prijavu Vesne Teršelič, da se  osudom HNES-a osjeća ugroženom. Dakle u naše vrijeme, od naše policije.

Kako vidite Hrvatsku u narednih 50 godina?

Nezahvalno je i teško predviđati na dulji rok. Želim i nadam se da će Hrvatska postati zemlja blagostanja, slobode i stalnog napretka. Ali, sada imamo programirani kaos, demografsku katastrofu, brutalnu korupciju,  neprimjerenu vlast, ugrozu našeg državnog teritorija i druge nevolje. Iz svega toga treba izaći čitav i živ. Dat će Bog i biti će dobro i bolje. Osim toga, dio smo svijeta u kojem dominira nasilje i stalna borba za vlast. Svijet srlja u katastrofu, spominje se i Treći svjetski rat. Rat prijeti čovječanstvu, a ne tek samo pojedinim narodima. Neki govore o posljednjim danima, zato je nezahvalno predviđati budućnost. Ona je sve samo ne idilična. A Hrvatska je na vrlo istaknutom geostrateškom položaju.

Želite li još nešto reći, dodati?

„Jedino Rusi i Hrvati od svih slavenskih naroda imaju neprekidan kontinuitet državotvornosti od ranog srednjeg vijeka  do 20. stoljeća“ tvrdi vodeći ruski slavist dr. sc. Denis Jevgenevič Alimov, koji je doktorirao na temi „Hrvatsko društvo u epohi pokrštavanja (VII –IX. stoljeća)“. Kad to kaže takav stručnjak koji je i sam pripadnik velikog Ruskog naroda, onda to ima posebnu vrijednost za nas. Produžimo i produbimo državotvornost hrvatskoga naroda na ovom svetom prostoru naše Hrvatske.

Razgovarao: Mladen Pavković/Kamenjar.com

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

VIDEO – Žestoka rasprava o referendumu u emisiji Otvoreno

Objavljeno

na

Objavio

To nije antisrpski referendum nego antikorupcijski. Želimo osigurati da birači budu oni koji će moći djelovati na političare. Kada smo skupili više od 300 000 potpisa za referendum o izmjeni izbornog zakona smo to već željeli, rekla je Željka Markić u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

S njom se nije složio saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević. – To je antimanjinska, antisrpska inicijativa protiv manjina.

Na neki način ovim se želi zabiti klin suradnje između manjina i Vlade desnog centra. Važan je i javni servis koji ima ulogu u zaštiti manjina. Inicijativa je došla od jednog marginalca gospodina Đapića i kroz javni servis postala aktualna, rekao je Milošević.

Anto Đapić, predsjednik stranke DESNO, rekao je da su mu Miloševićeve uvrede kompliment, a da je sve počelo kad je Sanader sklopio sporazum sa SDSS-om. – Na ove uvrede ne želim uopće odgovarati, a kad dolaze od predstavnika SDSS-a, meni su kompliment. Smatram da su pojedini predstavnici manjina u Saboru prešli granicu dobrog ukusa. Svi građani Hrvatske moraju imati jednaka prava i moraju biti politički Hrvati. To se postiže izbornim sustavom, naša inicijativa je potpuno ustavna. Neke stvari koje su relikt iz prijašnih 20 godina, treba mijenjati. Problem nastaje kada je premijer Ivo Sanader 2008. godine sklopio sporazum sa SDSS-om, rekao je Anto Đapić.

Dodao je kako su oni, pod platformom tadašnje Hrvatske stranke prava, na izborima osvojili 93 000 glasova i jedno mjesto u parlamentu, dok su manjine sa 40 000 glasova dobile 8 saborskih mandata.

Arsen Bauk (SDP) rekao je kako je legitimno zabiti klin suradnji desnog centra i manjina, ali da inicijativu koju predvode Markić i Đapić ne smatra ozbiljnom. – Ja sam skeptičan kada o manjinskim pravima govore gospodin Đapić i Markić, bez namjere da ih vrijeđam.

Ono što je postala tema kao zajednička inicijativa gospođe Markić i Đapića, nije točno. Što se tiče ovoga što je rekao gospodin Milošević, slažem se da bi to bilo smanjenje stečenog prava nacionalnih manjina. Ali, apsolutno je legitimno pokušati zabiti klin između Vlade desnog centra i nacionalnih manjina. Zato što se desni centar ne zalaže dovoljno za njih, rekao je Bauk. Ipak, Bauk je dodao da su nacionalne manjine nekoliko puta prevarene od strane njihovih predstavnika.

– Prevara nacionalnih manjina je manja od ove HNS-ove prevare, ali mislim da se predstavnici nacionalnih manjina ne zalažu dovoljno za njihova prava, smatra Bauk. Saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak napomenuo je kako je najvažnije “da manjine ne smiju igrati ulogu arbitra u sastavljanju parlamentarne većine”.

– Ne možemo govoriti o referendumu jer još ne znamo što bi on značio i kako bi izgledao. Od 92. godine imali smo različite modele i mijenjali zakon svakih nekoliko godina. Zastupnici srpske nacionalneodne manjine su, koliko je meni poznato, također tražili izmjene zakona. Mislim da je ovo pitanje ustavne pozicije i položaja zastupnika nacionalnih manjina. 2008. sam u znanstvenom radu rekao da nije primjerena uloga zastupnika manjina kao arbitara u formiranju Vlade, rekao je Podolnjak.

Ministar uprave Lovro Kuščević (HDZ) rekao je da nema države u okruženju koja ovoliko štiti nacionalne manjine, ali također smatra da bi izborni zakon mogao biti bolji.

facebook komentari

Nastavi čitati