Pratite nas

Vijesti

Valovi nesnošljivosti u virtualnom prostoru

Objavljeno

na

I prije nego su zastupnici u Hrvatskom saboru donijeli odluku sa 104 ruku za, 13 protiv i 5 suzdržanih da će se prvi narodni referendum održati prvog dana posljednjeg mjeseca ove godine, novi trend s profilnim fotografijama preplavio je društvene mreže Facebook i Twitter. Uz sliku vlasnika profila stoje istaknuti, uočljivi natpisi – »za« ili »protiv«, a oni kreativniji proširili su ponudu i na natpis »možda«. Svima je u bespućima internetskog svijeta trebao tek trenutak da shvate o čemu je riječ, što te kratke riječi potvrđuju, odnosno negiraju. Reakcija je to na društvenu stvarnost koja se brzo prelijeva i na mrežu svih mreža – dojam je da je referendumsko pitanje »Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak životna zajednica žene i muškarca?« podijelilo političke stranke, udruge civilnog društva, ali i same građane (što nikako ne znači da je hrvatska većina »protiv«, budući da se već iskazala u prikupljanju potpisa za raspisivanje referenduma«. Snažnom pritisku, uvredama, omalovažavanju i u virtualnom prostoru interneta i društvenih mreža podvrgnuti su oni koji misle drukčije, koji su poštujući zakonodavstvo uspjeli postići da narod oblikom izravne demokracije odlučuje o tome kako želi urediti društvo u kojem živi u pitanjima koja su im važna.

Iznošenje vrijednosnih stavova o inicijativi »U ime obitelji« u virtualnim sobama ne prestaje biti tema žestokih prijepora posljednjih mjeseci. S namjerom potencirane rasprave o nazadnosti, netolerantnosti i protivljenju homoseksualnim osobama, a koje nemaju realnog uporišta, privlače pozornost mnogih korisnika društvenih mreža, pa nije neobično da je »bojno polje« otvoreno i na toj fronti. Ono što upada u oči velika je količina nesnošljivosti i govor mržnje koji se poput korova proširio internetom, kao da se tolika razina nasilja ne može kanalizirati u realnom svijetu, pa je potreban »ispušni ventil« koji ne poznaje granice pristojne i uljuđene komunikacije, a onda se prostor za takvo izražavanje i sukobljavanje pronalazi u komentarima ispod članaka na portalima, u borbi s likeovima na Facebooku ili retweetanjem na Twitteru… Posljednji primjeri rasprave pokazuju da je granica tolerancije na internetu očito pomaknuta naniže.

Profilna slika nosi poruku

No nije sve izgledalo tako na početku. Građanska inicijativa »U ime obitelji« koristila je upravo blagodati novih medija (internetski portal, službene stranice na Facebooku i Twitteru) kako bi doprla do širokog broja ljudi. Jer to je bio jedini prostor koji su imali na raspolaganju: medijska blokada bila je očita jer je na prvoj novinskoj konferenciji bilo tek nekoliko novinara, gotovo bez ikakvog odjeka. Ali bez interneta i ustrajnog ponavljanja da između riječi brak te muškarac i žena mora stajati znak jednakosti ne bi se lako probila medijska blokada. Tom su se metodom okupljali i volonteri, primale donacije, a internetska stranica bila je prvo mjesto gdje je inicijativa objavila svoje financijsko izvješće. Pokazali su školski primjer uspješnog korištenja društvenih mreža, no posljednjih je tjedana upravo taj medij postao poprište sukoba.

Za ulazak u nesagledivo velik prostor Facebooka koji prema nekim procjenama u Hrvatskoj koristi milijun i pol korisnika potrebno je upisati tek ime i prezime, adresu elektroničke pošte te šifru. I osobni virtualni identitet na najpopularnijoj mreži u Hrvata brzo je kreiran. Objavama i fotografijama na osobnom profilu daje se uvid u svakodnevni život: radosni trenuci, slavlja, pozitivni osjećaji u trenutku se objavljuju (postaju, tvitaju), dijele s imaginarnim prijateljima. A tako je i s problemima, strepnjama, ljutnjama, pa internet postaje sve češće »rame za plakanje«. Mjesto je to gdje se mogu saznati i političke preferencije, omiljeni filmski žanrovi, glazba i knjige koje okupiraju misli i osjećaje fejsbukovaca. Jer i fotografija, posljednjih dana aktualna na društvenim mrežama, koja »kriči« s natpisom podržava li se ili ne referendum nije samo estetski dodatak, već nosi snažnu sadržajno-vrijednosnu poruku, postaje simbol.

Postoji na toj društvenoj mreži i mogućnost otvaranja Facebook-stranice koje se koriste kao snažan medij za oglašavanje na internetu. No nisu više samo lokalni kafići, tvrtke i organizacije »vlasnici« takvih stranica, već i zajednice tim putem promiču svoje ideje, stavove i mišljenja. Službena stranica inicijativa »U ime obitelji«, što je svojevrsna virtualna pravna osoba, aktivna je na toj platformi još od 30. ožujka i svakodnevnim objavama ponavljaju se isti zahtjevi i ciljevi inicijative. S prvim danima prikupljanja potpisa za referendum nitko u građanskoj inicijativi nije vidio opasnost, ali kada se broj potpisa iz dana u dan penjao i dosegnuo šesteroznamenkastu brojku pojavile su se interesne skupine koje su afirmativne poruke kampanje »U ime obitelji« organizirano i sustavno tumačile na krivi način. Nazadna, homofobna, netolerantna – neki su od izraza kojima se podmetalo inicijativi, a posijano sjeme takvih kvalifikacija brzo se počelo širiti u virtualnom svijetu. I provokativna Facebook-stranica »U ime svake obitelji« počela je konkurirati i brojem likeova i učestalošću komentara.

Ne vrijeđa se samo riječima

Nadolazeći prvoprosinački referendum o ustavnoj definiciji braka usijao je tipkovnice, počela se u sve većoj mjeri širiti nesnošljivost prema onima koji se zauzimaju za brak kao zajednicu žene i muškarca te su po definiciji brzi novi mediji postali rasadište zlobnih ideja i negativne atmosfere. U internetskom ratovanju ne važu se riječi, argumenti gube na cijeni, udara ispod pojasa čak i niže nego što je to slučaj u tradicionalnim medijima. Prava zamisao o zaštiti obitelji i društva kao cjeline pogurnuta je u kut jer referendum inicijative »U ime obitelji« na društvenim medijima uporno je predstavljan, što je očita manipulacija, kao napad na homoseksualce, na njihova prava, kao izraz mržnje upućen prema osobama. Opet se na djelu pokazala moć manipulacije dirigirane interesnim skupinama.

Takav se govor mržnje širi na svim razinama komunikacije u društvenim mrežama: od razvijanja »uske« rasprave među prijateljima na osobnom profilu ispod obavijesti o promjeni fotografije s natpisom »glasujem za« do ostrašćenih komentara na posjećenoj službenoj stranici »U ime obitelji« kao reakcija na vijesti, priopćenja i poticajne izjave. Takvim su riječima zaraženi mnogi, a producirajući uvredljive komentare prostor mržnje brzo se širio, dajući vjetar u leđa malenoj kugli koja se pretvorila u opasnu gromadu. I prijeti pokositi svakoga na putu, a tek se rijetki uspijevaju izmaknuti. U tom kotrljanju iznose se uvrede prema neistomišljenicima na temelju nacionalne, etničke, vjerske pripadnosti pod različitim pseudonimima: »Stvarno nema smisla maloumnim i zaostalim retardima pokušavati objasniti nešto«, »Malo me strah kada pomislim da živim sa 700.000 luđaka! Po toj logici i sada je barem dvoje u prostoriji sa mnom!«, »Nije ni čudo što si mutava kad si Hercegovka«.

Često se u raspravama ide u pritajene napade te se korištenjem mnogih neistina brani vlastiti stav, a ponavljanjem lažnih podataka i informacija »hrani« internetska publika. Ne vrijeđa se samo riječima, širenjem nasilnih i uvredljivih komentara, već se nailazi i na poticanje grupne mržnje, simboličke uvrede, fotomontaže kojima se šalju nesnošljive poruke. Ono što se ne može reći »oči u oči«, u realnom životu, to se piše na društvenim mrežama i forumima. Vrhunac ispada bilo je čak otvoreno poticanje i poziv na nasilje prema predstavnici inicijative Željki Markić u komentarima ispod teksta objavljenog na aktivističkom portalu za »za lezbijke, biseksualke i neodlučne žene«.

Referendum ipak dolazi

Pronađena je korist u puštanju pogrešne informacije da je inicijativa »U ime obitelji« dio Katoličke Crkve. Nova prigoda za podbadanja i širenje nesnošljivosti: »Oduvijek su Hrvati bili veći teolozi od Boga«, »To se koristi samo kad velikim kršćanima to odgovara, dok isti ti kršćani dođu doma nakon što su prošli pored 30 siromašnih i skoro im pljunuli u facu jer su tražili kunu«, »Nema gore ‘ljubavi’ od one zadrtih vjernika. Takvi su klali neistomišljenike i ‘nevjernike’, započinjali ratove, palili ljude… haha, welcome back u srednji vijek!«.

Svjedok takvoj raspravi jest i mladi Zagrepčanin Luka Lugomer, student treće godine poslovne ekonomije na VERN-u, kao dio konstruktivnih dijaloga o referendumu za brak koji počivaju na argumentima snage, a ne snazi argumenta: »Društvene mreže su nemilosrdne, tenzije frcaju sa svih strana. Najveći problem je što ljudi nisu naučili argumentirati stavove i napadaju protivnike svojeg stava. Uvrede znaju biti vrlo neukusne i zle, pune etiketiranja i psovki. Oni koji su za inicijativu nazivaju se homofobima. Komentari i izjave osnovane su na vlastitim emocijama i, nažalost, često se pretjera.«

U spiralu zla nažalost uvukli su se i neki koji zagovaraju brak kao zajednicu žene i muškarca, ali očito iz krivih motiva, pa su i oni ponekad potpuno neprimjereno odgovarali vrijeđajući »drugu stranu«.

Kao jedna od virtualnih »forma« kojom se mjeri snaga pojedine grupacije jest i broj Facebooklikeova koje prikupi stranica, zajednica, grupa ili kreirani događaj. Kada bi rezultat »referenduma« na Facebooku imao pravni učinak poput onog državnog – ustav bi već danas, dva tjedna prije održavanja pravog referenduma, u sebi imao ugrađenu definiciju braka kao zajednice žene i muškarca. Naime 14 tisuća korisnika Facebooka podržava više stranicu »Ja glasam za« od one »Ja glasam protiv«. Do zaključenja ovog broja, u jeku rasprave o referendumu stranica »Ja glasam protiv« prikupila je 47.679 korisnika, a otvorena je 4. studenoga s ciljem da okupi one koji se zalažu »protiv referenduma kojim se stvaraju podjele unutar hrvatskog društva na poželjne i nepoželjne«. Dan kasnije stigla je reakcija u obliku stranice »Ja glasam za« koju podržava 62.130, a administratori pišu da »podupiru inicijativu te je svrha stranice mobilizacija za referendum«. Zanimljivo je da ni jednu stranicu nisu pokrenuli službeni predstavnici: ni Organizacijski odbor inicijative »U ime obitelji«, ni aktivisti interesnih udruga koje se protive referendumu. Ali činjenica je da su upravo te dvije stranice na Facebooku uspjele privući pozornost velikog broja ljudi i nametnuti se kao središnje mjesto sučeljavanja stavova, ali i iznošenja ružnih i uvredljivih kvalifikacija.

Još jedna pojava koja je u raspravi oko ustavne definicije braka izišla na vidjelo jest brisanje osoba s takozvanog »popisa prijatelja« koje imaju drukčije stajalište. Ta se praksa provodi i na Facebooku i na Twitteru, s kojeg prenosimo nekoliko komentara: »Svaka osoba koja da podršku #uimeobitelji dobiva block za život. Ne, ne želim da moj krevet bude vaša stvar, hvala«, »Pola familije ZA, pola PROTIV, da smo na FB-u/TW-u već bi se međusobno unfriendali/unfollowali, ovako se moramo trpit.« No pojavi se u nekom slučaju i glas razuma: »Nekoga blockati ili izbrisati samo zato jer se ne slaže s tobom zorno svjedoči tvoju malenost i nespremnost za vlastitu borbu.« Slično iskustvo ima i naš sugovornik u virtualnom svijetu Lugomer kojem su se, nakon što su vidjeli njegove argumente za održavanje referenduma, osobno javljali prijatelji te izražavali razočaranje u njega kao osobu, jer se nisu slagali s njegovim stajalištima i mišljenjima.

Virtualna zajednica pokazala je da su oni koji se zauzimaju za očuvanje tradicionalnih vrijednosti, za brak definiran kao zajednica žene i muškarca, na meti i udaru mnogih. Postao je to nepodnošljiv prostor koji preslikava situaciju hrvatskog društva – nisko i otužno širenje agresije prema svemu i svima koji su spremni iskazati drukčije stajalište dolazi upravo od onih koji se »busaju u prsa« poštivanjem različitosti. Referendum će pokazati tko je, srećom, u većini.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

HRT otkazao Jurkasu suradnju nakon peticije inicijative “Ivo Pilar”

Objavljeno

na

Objavio

Anđelo Jurkas više neće surađivati na HRT-u. Povod za to je, kako su nam potvrdili s HRT-a, taj što je Jurkas navodno povrijedio njihov etički kodeks.

– Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike – stoji u odgovoru na naše pitanje s HRT-a, javlja VečernjiList

Podsjetimo, Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga i koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, zatražili su trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa, zbog teških kršenja Općih pravila o radu i ponašanju zaposlenika HRT-a i teških kršenja odredbi Etičkog kodeksa HRT-a.

Alo Bing, može dostava tri tone anthraxa i jedno pedesetak bombi na Markov trg. aktivirati i ostaviti tamo u crkvi, platit će onaj simpatični sjedokosi deform u kolicima. Cijena prava sitnica. Šifra: Kajzer Soze – napisao je Jurkas u vrijeme braniteljskih prosvjeda. Nakon što ga je HRT angažirao reagirali su iz Građanske inicijative Ivo Pilar, portala Kamenjar.com kao i još nekih portala. No, Jurkas je pokušao demantirati te navode, tvrdeći kako je i sam dijete branitelja, te kako se radilo o šali, odnosno referenci na strip Alan Ford.

Građanska inicijativa Ivo Pilar se oglasila priopćenjem koje prenosimo:

HRT, nakon zahtjeva građanske inicijative “Ivo Pilar” i 10 udruga iz Domovinskog rata  otkazao suradnju Anđelu Jurkasu.

U kratkom priopćenju HRTa , bode u oči što vodstvu HRT-a ni danima nakon medijskih napisa o Jurkasovom pljuvanju po hrvatskoj državi, dragovoljcima i braniteljima, te nizu drugih vulgarnih javnih istupa, nije bilo sporno da isti za javnu televiziju HRT radi emisiju za djecu i mlade.

Tek kada je Građanska inicijativa “Ivo Pilar” zajedno s 10 najistaknutijih udruga iz obrambenog Domovinskog rata uputila zahtjev za otkazivanjem suradnje A. Jurkasu, ali i upozoravanjem na ignoriranje od strane HRT-a na njegove neprihvatljive javne istupe, HRT je konačno reagirao.

Iz svega proizlazi kako HRT-ovom vodstvu, ni ravnateljima ni urednicima, nije sporno da osoba koja vulgarno i grubo vrijeđa Ustavom zaštićene vrijednosti, a koje bi upravo HRT trebao štititi i promovirati, radi za HRT – štoviše, za program javne televizije namijenjen djeci i mladima, jer nisu reagirali saznavši za sve ove sablazne informacije, već su reagirali tek kada je zahtjev uputila snažna grupacija 10 najistaknutijih udruga iz obrambenog Domovinskog rata, uz Građansku inicijativu “Ivo Pilar”.

Evo što su priopćili s HRT-a:  – “Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike.”

Platforma Građanske inicijative”Ivo Pilar” i 10 udruga proisteklih iz domovinskog rata pozdravlja poštivanje zakonitosti kroz raskid ugovora o suradnji s Jurkasom, ali traži i pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti urednika i ravnatelja HRT-a zbog angažiranja Anđela Jurkasa, koji je javno grubo vrijeđao hrvatsku državu, dragovoljce i branitelje.

Građanska inicijativa

Pročitajte u dokumentu u prilogu što je sve pisao Jurkas:

Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga zahtijeva trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Sebastian Kurz pobjednik je prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji

Objavljeno

na

Objavio

U Austriji su održani prijevremeni parlamentarni izbori. Izlazne ankete govore da je najveći postotak glasova pripao konzervativnoj, Narodnoj stranci kojoj je na čelu Sebastian Kurz.

Sebastian Kurz lider i kancelarski kandidat Austrijske narodne stranke pobjednik je prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji i to sa 31,5 posto glasova birača.

 

Predsjednik SPÖ-a i kancelar Christian Kern će prema sadašnjim rezultatima kancelarsku poziciju morati prepustiti predsjedniku ÖVP-a i aktualnom ministru vanjskih poslova Sebastianu Kurzu.

Prema sadašnjim rezultatima najvjerojatnija je koalicija između narodnjaka i slobodnjaka s obzirom na to da je Sebastian Kurz u svibnju raspustio koaliciju između socijaldemokrata i narodnjaka, a i neprijateljski odnosi obje stranke tijekom predizborne kampanja ne daje povoda za špekulacije o obnavljanju dosadašnje velike koalicije.

Gubitnik izbora je stranka Zeleni koja je s 4,7% prešla izborni prag ali je u usporedbi sa zadnjim izborima izgubila 7,7% glasova. Ulazak u parlament osigurala je i liberalno orijentirana stranka Neos s 5,3% te lista bivšeg političara Zelenih Petera Pilza s 4,3%.

Već sada se zna da je Sebastian Kurz najmlađi politički lider na svijetu. – Oduševljen sam rezultatima ovih izbora, a Austrijancima obećavam da ću u našu zemlju uvesti novu političku kulturu koja se zasniva na zajedništvu, kazao je sinoć Kurz.

On je stranku preuzeo u svibnju ove godine i povukao čitav niz poteza koji su stranku, čiji je rejting bio daleko ispod socijaldemokrata i slobodnjaka, uspjeli izdići na sam vrh. Njegov predizborni moto bio je “Austrijanci na prvome mjestu”, a u stranku je uspio privući mlade kandidate koji se nikada prije nisu bavili politikom.  Kurzu je uspjelo ono što mnogim političarima u sličnim situacijama teško uspijeva – uspio se odvojiti od dosadašnje koalicijske vlade sa socijaldemokratima i prikazati kao potpuno nova ličnost na političkoj sceni, sve to usprkos činjenici da je u toj istoj vladi bio ministar vanjskih poslova.  Antimigrantska kampanja  To u velikoj mjeri može zahvaliti tome što je procijenio da austrijska javnost cijeni činjenicu da je upravo on jedan od najzaslužnijih političara za zatvaranje tzv. balkanske migrantske rute. Tijekom kampanje obećavao je dosta žestoku antimigrantsku politiku i smanjenje prava i povlastica koje koriste migranti koji se već nalaze u Austriji. Uz to je obećao i smanjivanje poreza, a upravo tim obećanjima ušao je u prostor izrazito desne Slobodarske stranke i zasigurno joj oduzeo dio biračkih glasova.

facebook komentari

Nastavi čitati