Pratite nas

Vijesti

Vanja Špiljak glavni opskrbljivač državnih tvrtki kolumbijskim ugljenom – Hoće li Vlada preživjeti i novu aferu?

Objavljeno

na

Kome na hrvatskoj obali Jadrana, u jeku izgradnje suvremenih vjetroelektrana,  trebaju termoelektrane na ugljen dvojba je na koju se u Hrvatskoj pokušava naći odgovor još od Josipović-Čačić-Linićevih nakana za izgradnjom termoelektrane Plomina3.

[dropcap]P[/dropcap]itanje koje je svojevremeno otvoreno postavila i tadašnja SDP-ova ministrica  Mirela Holly ovih je dana aktualizirao i mladi gradonačelnik Metkovića Božidar Petrov, koji  se snažno suprotstavio izgradnji termoelektrane u dolini Neretve, koja je ionako već iznimno ugrožena nakanom izgradnje spornog projekta Novi horizonti u istočnom djelu Hercegovine.

Prema tvrdnjama dobro obavještenih izvora bliskih Vladi, čitav projekt strateških investicija u energetici vode ministri koji su u vladu ušli u kvoti predsjednika Josipovića i tadašnjeg predsjednika HNS-a Radimira Čačića. Riječ je o projektima određenih  investitorskih kuća sa sjedištima u Londonu i Švicarskoj, koje prioritetno vode računa o svojim osobnim interesima i interesima svojih nalogodavaca.

Uporedo sa investicijom dogovara se i pitanje opskrbe strateškom sirovinom na najmanje deset godina, što u pravilu nekoliko puta premašuje vrijednost same investicije – naveo je naš izvor.

Vanja Špiljak opslužuje hrvatsko gospodarstvo kolumbijskim ugljenom

Tragom te informacije dali smo se u potragu za dobavljačima strateških sirovina i došli do podatka da je glavni dobavljač ugljena za hrvatsko tržište kolumbijska tvrtka Carbones de Carrejon iz Bogote, koja samo za potrebe hrvatske Elektroprivrede godišnje uvozi dva milijuna tona ugljena.

Međutim, kako to dosta često biva u poslovima trgovine na međunarodnom planu, kolumbijska tvrtka nije izravni uvoznik u Hrvatsku. U ovom poslu posrednički posao obavljaju dvije tvrtke sa sjedištem u Zürichu  – i to Glencore-Švicarska i Mitan Handels u vlasništvu Vanje Špiljaka.

Upravo to posredništvo sina Mike Špiljaka u poslovnim posredovanjima između  poslovnih subjekata na južnoameričkom kontinentu i državnih tvrtki u Hrvatskoj, alarmirala je međunarodne istražiteljske institucije koje se bave svim oblicima trgovine s Kolumbijom, uključujući i trgovinu ugljem, koja bi trebala biti znatno pojačana u slučaju gradnje termoelektrane u Pločama.

Poznavatelji ove problematike ističu da postoji puno poveznica koje ukazuju da zanimanja za investicijsko ulaganje u termo elektranu Ploče nedvojbeno vodi do londonskog investicijskog kruga u kome značajnu ulogu imaju upravo Vanja Špiljak i Goran Štrok, dvojac iznimno blizak aktualnom ministru financija Slavku Liniću i predsjedniku Republike Ivi Josipoviču.

Zanimljivo je da i iza gradnje energetskog projekta Gornji horizonti u istočnoj Hercegovini stoje isti krugovi.

Jedina razlika je u tome što projekt za koji ekolozi upozoravaju kao iznimno ekološki opasan po život u dolini Neretve ne provodi  Špiljak, nego Vuk Hamović, sin partizanskog generala Rade Hamovića i vodeći opskrbljivač električnom energijom državnih elektroprivreda, sustava operatora i gospodarskih subjekata u 20 zemalja srednje i jugo-istočne Evrope, zemalja Baltika i Turske.

Hoće li Vlada preživjeti i ovu aferu?

Sudeći prema informacijama iz krugova bliskih vladi, cijela bi ova situacija mogla dodatno otežati odnose unutar same vlade. Prosuđujući  cijelu ovu situaciju, naši sugovornici ukazuju kako će ostaci Čačićevog energetskog lobija u vladi, uz potporu Slavka Linića i ostalih ministara iz kvote aktualnog predsjednika Ive Josipovića, uključujući i IDS-ovog ministra turizma Darija Lorencina, pokušati stvoriti povoljne preduvjete za realiziranje ove Špiljakove  investicije. U podupiratelje najnovije Špiljak-Štrokove-investicije dobro obavješteni izvori pridodaju i aktualnog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, čiji najbliži suradnici također održavaju iznimno bliske odnose s londonsko-švicarskim investicijskim krugom čiji je jedan od sinonima upravo Vanja Špiljak.

Predsjednik Vlade Zoran Milanović i skupina ministara iz njegove kvote, zajedno s Vesnom Pusić,  svakako će u novom slučaju Špiljak biti oprezniji jer se – kako doznajemo – pribojavaju istražitelja trgovačkih kanala koji povezuju Europu s Kolumbijom.

Značajnu potporu Milanovićevom krugu svakako može dati i novi državni odvjetnik  Cvitan. Pogotovo ukoliko međunarodni istražitelji, koji su se u predmetima međunarodnih krakova korupcije koji vode  prema Hrvatskoj znatnije umiješali nakon ulaska Hrvatske u EU, na svoje hrvatske kolege spuste do sada prikupljene materijale  o spornim poslovnim transkacijama.

Neki od sugovornika zlurado najavljuju kako bi ovo pitanje, poput slučaja novinara Gorana Malića i njegovih optužbi na račun aktualnog predsjednika, moglo biti proglašeno pitanjem nacionalne sigurnosti i skinuto s dnevnog reda. Do predsjedničkih izbora, naravno…!

Na koncu – hoće li ovako unosno planirani poslovi biti od koristi samo predsjedniku Josipoviću u potpori njegove najnovije kampanje, ili ne samo njemu?

M. Zdunić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati