Pratite nas

Pregled

„Večernji list“ ekskluzivno promovira Šprajcovu prodaju antihrvatstva

Objavljeno

na

Kako su politički i ideološki umreženi vodeći hrvatski elektronski i tiskovni mediji najzornije pokazuje „Večernji list“ u svojem televizijskom prilogu „Studio“ s naslovne stranice kojeg se hrvatskoj javnosti ruga donedavni voditelj središnjeg Dnevnika a odsada ravnatelj novoustanovljenog Informativno-medijskog servisa HRT-a Zoran Šprajc. „Večernjaklov“ prilog na naslovnoj stranici s slikom Zorana Šprajca „ekskluzivno“ najavljuje da „Televizija ima povjesnu šansu“ i da će Zoran Šprajc „raditi program bez kompromisa“.
[dropcap]D[/dropcap]a ne bi bilo dvojbe o kome se radi novinarka „Večernjeg lista“ Klara Rožman decidirano predstavlja Zorana Šprajca kao „donedavno omiljenog urednika središnjeg Dnevnika“. Novinarka Klara Šprajc ovdje pljuje javnosti u lice, jer po čemu je to TV gledateljstvu Zoran Šprajc bio omiljen. Je li po flagrantnoj povredi novinarske profesije kad je montiranim prilozima optužio na samu obljetnicu pada Vukovara predsjednika Tuđmana za taj pad, je li po tome što je nezamislivo za standarde javne televizije Zoran Šprajc iskoristio mali ekran da se osobno obračuna s tadašnjim Programskim vijećem HRT-a zbog čega je bio smijenjen, da bi ga Titov omladinac novi ravnatelj HRT-a Goran Radman kojega spašava samo SDP-ovska saborska vratio na mali ekran, a odatle ga postavio ni manje ni više nego za rukovoditelja novoosnovanog Informativno-medijskog servisa HRT-a s čak 500 novinara i drugog osoblja.

Samo po tom teškom ekscesu Zoran Šprajc ne bi smio nikad više raditi u Informativnom programu HTV-a. Ali budući da je on novinar čiji autoritet počiva na političkoj podršci, i to prije svega SDP-a, onda je sasvim normalno da pod političkim terorom Milanović-Stazićevog lobija Zoran Šprajc napreduje na HTV-u bez obzira na njegove upitne profesionalne sposobnosti. I što je još važnije Zoran Šprajc podmuklo s malog ekrana širi govor mržnje, jer se jedino tako, uz već spomenuti montirani prilog o padu Vukovara mogu ocijeniti i njegovi drugi novinarski biseri. Za Zorana Šprajca na primjer uopće nije vijest da je u porušenom Vukovaru otvoren obnovljen Hrvatski dom, za Zorana Šprajca proslava obilježavanja 20. obljetnice oslobađanja Maslenice kao značajnog datuma u konačnom oslobađanju države od velikosrpske agresije zaslužuje tek mjesto u 25. minuti Dnevnika, iako je imala po protokolu visoki državni značaj. Konačno, a ne i posljednje, za po „Večernjem listu“ omiljenog urednika Zorana Šprajca preko 700.000 potpisa prikupljenih u akciji „U ime obitelji“ predstavlja homofobni prijedlog za provođenje referenduma.

Zoran Šprajc u navedenom intervjuu samouvjereno najavljuje: „Imamo povjesnu šansu da konačno ispliva kvaliteta“. Da je novinarka Klara Rožman objektivna bila bi između ostaloga postavila bahatom uredniku Dnevnika pitanje koje i te kako zanima javnost, naime kako to Zoran Šprajc opterećen brojnim propustima može govoriti o povjesnoj šansi da konačno ispliva kvaliteta. Kako netko tko se dokazao kao nekvalitetan novinar i urednik, jer se ne drži profesionalne etike i političke nepristranosti može govoriti o povjesnoj šansi da bi hrvatski gledatelji dobili konačno kvalitetan javni televizijski program.

Iako je za Klaru Rožman Zoran Šprajc „omiljeni urednik“, on sam je ipak svjestan svojih grijeha, jer na jednom mjestu kaže da se ne zamara predodžbama o sebi, jer nije došao kako bi bio omiljen šef, „već da radimo omiljeni program“. Prema tome od novog rukovoditelja Informativnog-medijskog servisa HRT-a možemo i u buduće očekivati takve podvale kakva je montirana emisija o padu Vukovara, ili njegova ocjena kako je zahtjev za raspisivanje refereduma o braku homofoban.

Od Zorana Šprajca se ni u kojem slučaju ne može očekivati da će na novom radnom mjestu promovirati hrvatske nacionalne i državne interese, jer njegova uređivačka politika ako nije jugonostalgičarska, onda je zapadnobalkanska sa svim sličnim urednicima i novinarima koji s javnog ekrana politički teroriziraju hrvatsko gledateljstvo. Zoran Šprajc se ne mora posebno truditi da svoje poruke pošalje preko drugih medija. Tu je uvijek „Večernji list“ za koje je Zoran Šprajc tek jedan „omiljeni urednik središnjeg Dnevnika“.

dnevno.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati