Pratite nas

Iz Svijeta

VELIKI PROBLEMI S POJAČANJEM SRPSKOG RATNOG ZRAKOPLOVSTVA

Objavljeno

na

VELIKI PROBLEMI S POJAČANJEM SRPSKOG RATNOG ZRAKOPLOVSTVA

Prošli su tjedan u Srbiju uz veliku političku i medijsku pažnju te slavodobitnost vlasti – na dočeku na vojnom aerodromu Batajnica kod Beograda bili su ministar obrane Aleksandar Vulin i šef Generalštaba Vojske Srbije general Ljubiša Diković – ruskim transporterima Antonov dopremljeni rastavljeni polovni ruski MiG-ovi 29.

Rusi su morali tražiti dozvolu Rumunjske za prelet svojih transportera preko njezina teritorija. Odmah je najavljeno da će se MiG-ovi ukazati javnosti na vojnoj paradi 20. listopada, u povodu oslobođenja Beograda od strane Crvene armije u Drugom svjetskom ratu, piše Jutarnji list

Tome su trebali nazočiti predsjednik Aleksandar Vučić i Putinov ministar obrane Sergej Šojgu. Čak je bilo riječi o tome da bi poklonjenim MiG-ovima na paradi mogli upravljati ruski piloti, ali od toga se, kažu neki izvori u Beogradu, odustalo jer je to bilo i politički delikatno. No, sad se ispostavilo da MiG-ovi dotad neće biti spremni za letenje pa će izostati spektakl.

Doduše, na paradu će vjerojatno doći akrobatska skupina ruske vojske Striži koja će na svojim MiG-ovima 29 pokazati sposobnosti tih aviona. Naime, Rusi su MiG-ove isporučili s opremom koju koristi ruska vojska, a koja će biti zamijenjena opremom koja podržava zapadni ICAO (International Civil Aviation Organization) standard koji koristi srpska vojska. Ta će zamjena trajati možda i punih pola godine pa će pompozno najavljivani MiG-ovi biti u uporabi srpskog ratnog zrakoplovstva tek na ljeto 2018. godine.

Prema pisanju beogradskih medija, nije jasno jesu li Rusi poslali zrakoplove s opremom koju koristi ruska armija i u jednom je segmentu povjerljiva ili, pak, bez nje. Režimski su mediji danima neumjereno pisali o srpskoj vojnoj nadmoći u regiji te čak govorili (vojni analitičar Miroslav Lazanski) da susjedi (Mađarska, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska) više ne mogu nauditi Srbiji koja nakon ove ruske vojne pomoći (očekuju se još tenkovi, borna vozila, ali i proturaketni sustavi S-300) nije inferiorna prema zemljama NATO-a u neposrednom okruženju.

No, koliko se god pisalo o ruskim MiG-ovima, ipak ispada da su to već poprilično rashodovani avioni, a nisu ni jeftin poklon. Naime, poslani MiG-ovi 29 imaju punih 28 godina, a prema pisanju nekih beogradskih medija, originalni životni vijek tih zrakoplova je najviše 25 godina, iako u ruskom zrakoplovstvu ima i onih koji su uz remont doživjeli i 30 godina.

U Rusiji smatraju da bi, uz modernizaciju, mogli izdržati i služiti srpskoj vojsci još najmanje 10, 12 godina, do 2030., ali i dulje. Srbi smatraju da bi vijek trajanja, uz redoviti remont, mogli produljiti do 40 godina.

Iako vlast u Beogradu želi stvoriti dojam da su ruski zrakoplovi “širokogrudni ruski poklon” jer se Rusija brine za sigurnost Srbije koja je u okruženju zemalja NATO-a, ipak se govori da će za taj “poklon” iz srpskog proračuna biti plaćeno između 180 i 230 milijuna američkih dolara.

Uz to će Srbija podnijeti i trošak remonta i modernizacije, dodatnu obuku srpskih pilota i mehaničara u Rusiji te satove letenja s ruskim instruktorima u Srbiji. Trenutačno ruski mehaničari iz državne zrakoplovne kompanije RSK MiG (Rossijskaja samoljotostroiteljnaja korporacija MiG) u batajničkim hangarima sklapaju MiG-ove od pristiglih dijelova.

Veliki propagandni učinak Vučićeve vlasti s nabavom MiG-ova time je ipak izgubio na zamahu. Neki se u Srbiji pitaju čemu služi nabava oružja u Rusiji ako je proglašena “vojna neutralnost” na kojoj se snažno inzistira, posebno kad se otvori pitanje odnosa prema obrambenim procesima. No, podsjetimo, Srbija je potpisala sporazum s NATO-om koji njihovim djelatnicima u Srbiji daje diplomatski imunitet te mogućnost slobodnog kretanja po Srbiji i dolazak u tamošnje vojne objekte.

S druge strane, iako Rusija već mjesecima traži da isti status dobiju i njihovi zaposlenici vojne baze u Nišu, Vučić odugovlači pa zasad nije jasno kako će to završiti jer su i MiG-ovi, navodno, dio tog “deala”. Uz to, Srbija je nedavno postala članica “Balkanskih EU snaga”, zajedno s Grčkom, Rumunjskom, Bugarskom i Ukrajinom, piše Jutarnji list

>>> Rusija Srbiji isporučila šest zrakoplova MiG-29

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Katalonija – Put u nepoznato

Objavljeno

na

Objavio

Španjolska vlada je u četvrtak priopćila kako će primijeniti članak ustava koji zadire u autonomiju Katalonije kako bi suzbila inzistiranje katalonske vlade na nezavisnosti što komentatori nazivaju “putem u nepoznato”.

Barcelona, glavni grad pokrajine gdje se godišnje proizvede 20 posto svih roba i usluga u Španjolskoj, mogla bi potpasti pod direktno upravljanje Madrida prvi put u 40 godina demokracije.

Španjolski premijer Mariano Rajoy okupit će u subotu svoje ministre kako bi aktivirali članak 155. ustava koji dopušta središnjoj vladi preuzimanje kontrole nad bilo kojom od 17 autonomnih pokrajina ako se neka od njih ne ponaša u skladu sa španjolskim ustavom.

Niti jedan političar dosad nije primijenio tu mjeru no Rajoy kaže da je opravdana jer Katalonija ne priznaje zakon te pritišće središnju vlast namjerom o odcjepljenju nakon referenduma organiziranog 1. listopada. Referendum je zabranio sud, te ga pokušala zaustaviti španjolska policija, no stanovnici su svejedno glasovali u korist uspostavljanja samostalne republike.

Članak nije precizan no u teoriji dopušta Madridu preuzimanje regionalne administracije i postavljanje novih dužnosnika, preuzimanje kontrole nad financijama i policijom te sazivanje prijevremenih izbora.

Njegovo korištenje moglo bi dodatno zategnuti odnose s Katalonijom no Rajoy tvrdi da ga podržavaju dvije od tri najveće oporbene stranke. Odbacio je poziv na dijalog o nezavisnosti upućen iz Barcelone od strane predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta.

Najveća oporbena stranka, lijevi centar PSOE, podržala je vladu no traži da se članak primijeni “proporcionalno” i “ograničeno”.

Vlada kaže kako nema namjeru apsolutno ukinuti autonomiju Katalonije nego ondje provesti specifične mjere kako bi pokrajina poštovala španjolski zakon.

Kako bi članak stupio na snagu potrebno je nekoliko dana jer mjere treba podržati Senat, gornji dom španjolskog parlamenta zadužen za teritorijalna pitanja, gdje Rajoyeva Narodna stranka ima potrebnu većinu.

Kao datum mogućeg glasovanja spominjao se petak 27. listopada no prema pisanju dnevnih novina La Vanguardia sa sjedištem u Barceloni parlament će vjerojatno glasati u ponedjeljak 30. listopada ili utorak 31. listopada. S obzirom na većinu zagovornika uvođenja članka 155., očekuje se brzo usvajanje mjera.

Rajoy bi zatim mogao zamijeniti katalonske dužnosnike svojim političarima ili tehnokratima pa za tri mjeseca organizirati parlamentarne izbore u Kataloniji.

Prijevremene izbore bi mogao sazvati i sam Puigdemont i tako izbjeći da kontrolu nad katalonskim službama preuzmu ministri iz Madrida. To je, međutim, u srijedu odbio Raul Romeva, katalonski dužnosnik za vanjske poslove. Rekao je kako na njihovom dnevnom redu sada nema nikakvih izbora.

Puigdemont je ignorirao Rajoyeve zahtjeve da mu “jasno” i “jednostavno” odgovori da li je proglasio nezavisnost 10. listopada. Umjesto toga je napisao kako bi do formalnog glasovanja o proglašenju nezavisnosti moglo doći ako Madrid nastavi odbijati dijalog i nastavi s represijom u Kataloniji.

Mnogi iz njegovog pisma iščitavaju da nije došlo do nezavisnosti no španjolska vlada ondje vidi nastavak inzistiranja na njoj i “ucjenu”.

Puigdemont se u međuvremenu suočava s pritiskom u vlastitoj koaliciji da proglasi odmah nezavisnost. Antikapitalistička stranka Kandidatura narodnog jedinstva (CUP) ima samo 10 od 135 zastupnika u katalonskom parlamentu, no bez nje vladajuća koalicija nema natpolovičnu većinu. CUP traži proglašenje nezavisnosti “čim prije”. Izgubi li potporu CUP-a, katalonska vlada morat će raspisati prijevremene izbore. Sastanak katalonske vladajuće koalicije i CUP-a trajao je satima u četvrtak a rezultat još uvijek nije poznat.

Nakon policijskog nasilja nad stanovnicima na dan referenduma, Rajoy je oprezan no svjestan da ga podržavaju EU i lideri glavnih zemalja poput Njemačke i Francuske.

Zabrinutost zbog situacije u Kataloniji utrostručila se među Španjolcima u rujnu kada je katalonski parlament izglasao zakon o referendumu, pokazuje istraživanje Centra za sociološka istraživanja (CIS) sa sjedištem u Madridu.

U Kataloniji u mirnim prosvjedima deseci tisuća građana traže puštanje iz pritvora u Madridu dvojice dužnosnika nevladinih organizacija koji zagovaraju nezavisnost. Za subotu, kada će u Madridu biti sastanak španjolskih ministara, održat će se novi masovni prosvjedi u Kataloniji. Oko 80 organizacija najavilo je za subotu u 17 sati okupljanja s kojih će tražiti “oslobađanje političkih zatvorenika”.

Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici organizacija ANC i Omnium, pritvoreni su jer su organizirali stanovnike koji su tijelima “sprečavali rad policije” tijekom referenduma, tvrdi španjolski ministar unutarnjih poslova.

Tenzije bi mogle rasti s obje strane kako se bude približavalo usvajanje članka 155. Dosad osim pojedinačnih incidenata nije eskaliralo nasilje među stanovnicima. Organizatori prosvjeda pozivaju na mirne proteste.

Velika nepoznanica je, međutim, što će se događati na terenu ako Madrid krene s primjenom članka 155. Katalonska policija već je bila otkazala poslušnost Madridu koji može računati na španjolsku civilnu gardu i nacionalnu policiju čiji pripadnici se nalaze još od ranije u Kataloniji. Njih su prosvjednici okupljani ispred hotela povicima tjerali iz Katalonije.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

George Soros u Otvoreno društvo uplatio 18 milijardi dolara, a dio završio i u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Američko-mađarski milijarder George Soros u zaklade Otvorenog društva upumpao je 18 milijardi dolara čineći je tako jednom od najvećih svjetskih filantropskih organizacija.

Neki mediji procjenjuju kako se radi čak o drugoj najvećoj takvoj zakladi, odmah iza one Billa i Melinde Gates.

Prvo je od otvorenih društava ustanovljeno 1984. godine u Mađarskoj, nakon čega su slične organizacije osnivane i drugdje u svijetu, kao i u Hrvatskoj. Od tada je u operacije Zaklade Soros uložio 14 milijardi dolara prema Wall Street Journalu. Samo je ove godine budžet Zaklade, čiji ogranak djeluje i kod nas, 941 milijun dolara.

Danas Otvoreno društvo djeluje u sedam globalnih regija, odnosno 120 svjetskih zemalja donirajući novac u deset različitih područja, pokretima i institucijama za unapređenje ljudskih prava, reformu pravosuđa, vladavinu prava, obrazovanje. Gotovo u pravilu, tako i kod nas, Otvoreno je društvo predmetom kontroverzi.

Prema dokumentaciji koja je navodno skinuta sa servera društva u aferi DC Leaks otprije nekoliko godina čak se Sorosa dovodilo u vezu i s promjenom vlasti u Hrvatskoj 1999. godine. Te optužbe često se spominju i danas, piše Večernji list.

Podsjetimo, prošle godine hakeri su objavili više od 2500 dokumenata organizacije Otvoreno društvo Georgea Sorosa Dokumenti otkrivaju strategije, planove rada i Soroseve aktivnosti. Uplitanje u države diljem Europe, SAD-a, izvješća o migracijama, azilantima, raznim udrugama.

Povezanost s Hillary Clinton ili generalima u NATO-u. Iz njih je vidljiv njegov utjecaj na europske izbore. Preko njegovih projekata dodijeljivali su se novci za različite projekte u zemljama Europske unije. Na taj način utjecao je na EU parlamentarne izbore 2014.

Hakeri su otkrili da je Soros financirao i spotove udruge GONG. No to su činjenice koje je GONG javno objavljivao i koje su već duže poznate dijelu hrvatske javnosti.

Mađarski premijer Viktor Orban optužio je Sorosa, koji je 1991. utemeljio CEU u Budimpešti, kao financijskog spekulanta koji je “uništio živote milijuna Europljana, a unatoč tome u Bruxellesu ga se prima na najvišoj razini”. Optužio je Sorosa i da želi dovesti svake godine milijun migranata u Europu.

“Mi želimo odlučivati s kim želimo živjeti. Soros i njegove nevladine organizacije žele dovesti milijun migranata godišnje. To je i javno priznao”, rekao je Orban.

 

ORBAN: Otkrili smo prikrivenu mrežu, mrežu Georgea Sorosa, i dan za danom otkrivamo tko je sve povezan s njime

facebook komentari

Nastavi čitati