Pratite nas

Pregled

VIDEO – BUJICA! Hasanbegović: TEK JE DOLASKOM KARAMARKA HDZ ZAUZEO OŠTAR ANTITITOISTIČKI STAV!

Objavljeno

na

Gostujući u posljednjoj Bujici ove sezone na Z1 i partnerskim televizijama, saborski i gradski zastupnik stranke Neovisni za Hrvatsku (NHR) dr. Zlatko Hasanbegović odgovorio je Nenadu Staziću, komentirao micanje Tita iz Zagreba te najavio nove političke zahtjeve svoje stranke na nacionalnoj razini: – Kao što smo maknuli Tita iz Zagreba, tako ćemo nakon parlamentarnih izbora tražiti ukidanje 22. lipnja i vratiti 30. svibnja kao Dan državnosti!

U Bujici emitiranoj u srijedu navečer Hasanbegović je najavio:

“U četvrtak neće biti konstituirana Skupština Grada Zagreba, o tome sam jasno govorio proteklih dana. Tek prihvaćanjem našeg nultog uvjeta o micanju Tita iz Zagreba stekli su se preduvjeti za početak razgovora. Sam čin konstituiranja treba biti kruna i epilog tih razgovora, koji još nisu ni počeli.

Treba ustanoviti tko će biti predsjednik Gradske skupštine, na koji način će se konstituirati pojedini odbori, a to nije moguće učiniti u 24 sata…”

POZDRAVLJAMO BANDIĆEVU ODLUKU O TITU, NE ZANIMAJU NAS NADZORNI ODBORI!

Ulazimo u razdoblje roka od 30 dana za neku vrstu dogovora između svih aktera koji će potencijalno činiti većinu, ali do većine neće doći dok ne postignemo ključne političke dogovore – nastavio je dr. Hasanbegović i dodao: – Dosadašnji vazalski odnos HDZ-a i Bandića i stvaranje skupštinske većine podjelom sitnih sinekura ne dolazi u obzir! Kod nas nema ulaska u nadzorne odbore i vođenja gradskih tržnica! Nas zanima ozbiljna politika.

“Neki su to nazivali ultimatumom, ali to je bio temeljni preduvjet za razgovore. Pozdravljamo stajalište Milana Bandića o uklanjanju Tita iz Zagreba, ali to ne smije ostati mrtvo slovo na papiru. Zbog budućnosti, tražit ćemo konkretna jamstva da će do toga doći odmah nakon konstituiranja Skupštine,” bio je jasan Hasanbegović.

STAZIĆEVI ISPADI SU VRSTA PSEUDODRAMATURŠKOG UPRIZORENJA IZA KOJIH NE STOJI NIŠTA!

SDP-ov Nenad Stazić Hasanbegovića i Brunu Esih nazvao je ‘Pavelićevim sljedbenicima’ jer mu voljenog Tita miču iz glavnog hrvatskog grada. Dr. Hasanbegović nije ostao dužan notornom Staziću:

“Ja sam meta Nenada Stazića otkad sam se pojavio u hrvatskoj politici. Njega više nitko ozbiljno ne doživljava, pa ni u SDP-u, u čijim se okvirima pretvorio u vrstu političkog redikula. Nisam držao potrebitim reagirati, njegove ispade doživljavam kao loš politički humor. U pozadini Stazićevih nastupa je ključni ideološki kategorijalni apart komunističke, jugoslavenske ljevice i njenih izdanaka, a to je da je svatko onaj tko traži distanciranje od jugoslavenske komunističke baštine automatski ‘fašist’ ili obnovitelj ustaške ideologije, što su besmislice. To je teatralni ispad, on je nerealizirani kazališni i filmski glumac, u tom smislu njegove nastupe treba promatrati kao vrstu pseudodramaturškog uprizorenja iza kojega ne stoji ništa…”

Ponovio je da sada mnogi pokušavaju preuzeti zasluge za promjenu naziva ‘Trga maršala Tita’ te podsjetio kako je otpor započelo čim je trg dobio ime – 1946. godine.

“To je trebala biti kruna komunističkog preuzimanja vlasti u Zagrebu kada je podignuta jugoslavenska državna zastava, što je dobar dio zagrebačkog i hrvatskog građanstva doživio kao okupaciju,“ rekao je Hasanbegović dodavši da su otpor prema nametnutom imenu odmah iskazivali pripadnici katoličke mladeži te da su neki od njih zbog toga završili u komunističkom zatvoru. U demokratskoj Hrvatskoj 1990. godine zahtjev za promjenom naziva trga podnijelo je Društvo političkih zatvorenika.

TEK JE DOLASKOM KARAMARKA HDZ ZAUZEO OŠTAR ANTITITOISTIČKI STAV!

“Današnji apologeti komunizma pozivaju se na Tuđmana koji je u koncepciji pomirbe ostavio tu ploču, a javljaju se oni koji su više od desetljeća detuđmanizirali i denacionalizirali hrvatsko društvo, sada od Tita žele napraviti Tuđmana i obrnuto. Godine 1997. Dražen Budiša – i sam žrtva titoističkog terora – pokrenuo je tu inicijativu, ali je odbijena. Sredinom 2000-ih zastupnik HSP-a Pero Kovačević zatražio je referendum o tom pitanju, nije bilo sluha, protiv su bili i zastupnici HDZ-a. Prva figura tada je bio Jasen Mesić, poznat i po svom apologetskom stajalištu prema Titu, što je tada bilo i stranačko stajalište, a isto je ponavljala i Jadranka Kosor… Zbog tog stava kasnije je nagrađen ministarskim mjestom, a sada veleposlaničkim mjestom u Rimu! HDZ-ovo mišljenje bilo je ambivalentno, tek dolaskom Tomislava Karamarka zauzet je oštar antititoistički stav,“ objasnio je Hasanbegović.

Hasanbegović tu nije stao s kritikom politike jednog dijela HDZ-a: – Da im je bilo stalo, uvjetovali bi ulazak u aranžmane s Bandićem ovim pitanjem, ali sinekure su im bile važnije! Drago Prgomet mijenjao je stajališta, prvo je čekao Vijeće za suočavanje s prošlošću, a onda se kasnije pozivao na Gradski odbor… Bruna Esih i njena lista jedini su imali stav za promjenu! SDP i HNS su imali negativan, ali barem – stav, za razliku od svih onih koji nisu imali stav ili su ga prebacivali na građane!

  1. LIPNJA – KOMUNISTI NA LADANJU U SISAČKOJ ŠUMI!

Ponovio je svoju izjavu da ‘Dan antifašističke borbe’ treba ukinuti kao državni praznik.

“To je apokrifni nadnevak, 22. lipnja nije utemeljen nikakav prvi pokret otpora u okupiranoj Europi, što je uvreda za poljske rodoljube koji su se suprotstavljali sovjetsko-njemačkoj podjeli Poljske 1939. godine, u trenutku dok su jugoslavenski komunisti slavili podjelu Poljske i sporazum Ribbentrop – Molotov i Hitler – Staljin, a rat tumačili kao imperijalistički rat za koji ne snosi odgovornost Hitler nego anglosaksonski ratni huškači. Preokret jer nastupio 22. lipnja kada je Hitlerova Njemačka napala Sovjetski savez i tada je skupina komunista na poziv Staljina i Komunističke internacionale da brane SSSR kao domovinu proletera svijeta, otišla u sisačku šumu na vrstu ladanja i konzultacija što učiniti u tom trenutku. Taj nadnevak izvučen je kao nadomjestak ustanku poznatom po tragičnim posljedicama za katoličko i muslimansko stanovništvo 27. srpnja u Srbu i događaja u Drvaru kada je skupina odmetnika likvidirala i na ražnju zapalila mjesnog katoličkog župnika. Državni blagdan u svakoj državi mora pridnositi nacionalnoj koheziji, a ne stvarati nepotrebne polemike!“

Dodao je da je obveza njegov stranke ukinuti 22. lipnja kao praznik, ali i vratiti 30. svibnja kao Dan državnosti. Hasanbegović nema iluzija da će to napraviti u ovom sazivu Sabora, ali u slučaju uspjeha na sljedećim parlamentarnim izborima na tim će zahtjevima inzistirati, isto kao na micanju Tita iz Zagreba.

“Nakon što je 30. svibnja u hrvatskom narodu bio prepoznat kao Dan državnosti, zbog improvizacija i promjena 2000. godine vrlo malo ljudi će znati što kada slavimo. To nije slučajno, time se razara naš nacionalni identitet. To nas vodi ka zaključku o ‘slučajnoj tvorevini’ o čemu je pričao Milanović, što Hrvatska nažalost za neke jest,“ kategoričan je bio Hasanbegović.

Što se tiče parlamentarnog kluba s Brunom Esih i generalom Glasnovićem, izrazio je uvjerenje da će nakon ljetne stanke u saborski život unijeti novu dinamiku.

NAPADI NA HOS I ZDS NACIONALNI SU MAZOHIZAM!

Paradoksalnima je nazvao tvrdnje o 1945. kao temelju današnje Hrvatske. Da je 1945. godine stvorena Hrvatska, onda nam 1990. ne bi bila potrebna – logičan je Hasanbegović:

“Mimo volje hrvatskog naroda 1945. godine je uspostavljena jugoslavenska država i komunizam. ’90. je srušena Jugoslavija, pao je komunizam, a hrvatska država je nastala nasuprot toj drtžavi. Svaka jugoslavenska država negacija je hrvatske države! Ne znam je li to jasno Kristini Ikić – Baniček, ali ona nije ni bitna!“

Komentirao je i susret HOS-ovaca s ministrom uprave Lovrom Kuščevićem zbog ploče u Jasenovcu i znaka koji sadržava pozdrav ‘Za dom – spremni’.

“Tu treba prekinuti svaku raspravu! Riječ je o obilježju ratne postrojbe u sastavu HV-a. Pod zastavom HOS-a ginuli su najbolji sinovi hrvatskog naroda, utkali su u temelje ove države simboliku pod kojom su ginuli i koja je i formalno legalizirana na način da su udruge HOS-a i njihov grb prošli svu zakonsku proceduru. Raspravljati o tome treba li postojati ploča poginulim dragovoljcima je više od poniženja tih žrtava, svih onih koji su ostali iza njih… To je vrsta nedopustivog nacionalnog mazohizma,“ zaključio je dr. Zlatko Hasanbegović svoj nastup u emisiji.

Ovo je bila zadnja Bujice prije ljetne stanke. Emisija se na tv-ekrane vraća u rujnu, kada će još dvije lokalne televizije, pored sadašnjih 10 preuzimati popularni show.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati