Pratite nas

Pregled

VIDEO! DAVOR GLASNOVIĆ, BRAT GENERALA GLASNOVIĆA U BUJICI

Objavljeno

na

Četnici su mi odrezali uho, bušili koljeno i stavili me na optužnicu za period kada sam bio u logoru!

Hrvatske službe sa mnom nisu obavile razgovor niti 20 godina nakon izlaska iz logora, a DORH nije poduzeo ništa protiv mojih mučitelja – šokirao je gledateje sinoć svojom ispoviješću brat popularnog nezavisnog zastupnika i generala Željka Glasnovića.

Još kao mala djeca od 8 godina, blizanci Željko i Davor Glasnović odselili su iz tadašnje Jugoslavije u Kanadu: – Otac je otišao 1954. godine, neposredno nakon našega rođenja, završio je glazbenu akademiju i bio visoko obrazovan. Nije htio služiti okupatorsku JNA. Još prije njega, otišao je naš djed. Pobjegao je u stočnome vagonu u Italiju, nakon 10 godina robije u Zenici. Bio je tajnik predsjednika Hrvatske Vlade Nikole Mandića, koji je nastradao 1945. godine. Sve su nam konfiscirali i oduzeli komunisti; nekoliko kuća, zemljišta… Baka je bila izuzetno bogata u Posavini… Lutali smo kao podstanari, bez ičega, baka, mama, brat i ja i nakon nekog vremena otišli za ocem i djedom, odselili smo u Kanadu.

Davor Glasnović bio je pripadnik „Bojne Frankopan“, prije toga je služio u Kanadskoj vojsci. U srbijanskim logorima od Knina, preko Banja Luke do Manjače proveo je strašnih 15 mjeseci. Stopostotni je HRVI 2. skupine, a sada se ponovo bavi suvremenom poviješću, što je i studirao u Kanadi.

MLAĐI OD ŽELJKA – 5 MINUTA!

Mlađi sam od Željka pet minuta – kroz šalu je rekao Davor Glasnović i nastavio ozbiljno: – Željko je bio pripadnik elitnih postrojbi Kanadske vojske. Bio je i u Legiji stranaca, a u Hrvatsku se vratio prvi. Ja sam otišao za njim, u studenom 1991. godine.

Davor Glasnović je zarobljen kod Kupresa 04. svibnja 1992. godine, mjesec dana nakon što je njegov brat Željko na istom bojištu ranjen: – Upali smo u zasjedu, bio sam teško ranjen i uspjeli su me zarobiti. Pancirni metak pogodio me u desnu nogu i bedro mi je bilo potpuno prepolovljeno. Započela je 15-mjesečna „zabava“… Skinuli su mi hlače i vezali me konopom. Cirkulacija mi se u ruke nije vratila dva tjedna. Vukli su me po kupreškom kršu… Ruke sam imao svezane na leđima, oderali su mi kožu i polomili rebra. Jedan četnik je izvadio bodež, rekao je „Što je ovo?!“ i odrezao mi uho! Prvo što su mi rekli nakon zarobljavanja: „Evo ustaša, došao je iz Kanade da ostavi kosti na hercegovačkom kršu!“ Rekli su mi i da će me odvesti u selo, ispeći na ražnju… Znao sam da su to u stanju učiniti, jer ima dokumentiranih činjenica iz 2. svjetskog rata, gdje su partizani i četnici, dvije iste pasmine, to doslovno radili.

Nekoliko puta sam padao u nesvjest. Bacili su me na kamion jugo-vojske, nije bilo ugodno – nastavlja Glasnović svoju potresnu ispovijest i prisjeća se kako je odbačen u neki podrum: – Tada sam prvi puta vidio kako se odnose prema zarobljenicima. Imao sam malo sreće što sam bio teško ranjen pa me nisu odmah počeli maltretirati. Jednog muslimanskog civila su najteže mučili. Trebalo bi mi dugo vremena da sve to opišem! Gazili su po njemu, skakali na njega, udarali ga nogama, rukama… Kada su me zarobili prvo su mislili da sam general, moj brat Željko Glasnović. Odlučili su nas prebaciti u Banja Luku, da nas sakriju od Crvenog križa. Kod transporta je jedan momak umro na meni od batina, jer su nas cijelim putem tukli. Bilo je užasno vruće, svi su morali klečati… I u filmovima vidite kako su zatočenici izuzetno žedni i viču: „Vode, vode!“ Tada sam shvatio da to uopće nije pretjerano. Mnogi od tih jadnika padali su od batina na mene i ja sam ih morao odgurivati da se ne ugušim. Izderao sam si tako sve laktove… Zamalo sam dehidrirao. Kada smo prolazili kroz sva ta srpska sela, zaustavljali su kamion i lokalni ljudi su nas batinjali… Neljudi ima svugdje, to isto podsjeća na 1945. kada su naše ljude nakon rata vodili po Baniji i lokalci su ih ubijali od batina.

MANJAČA JE ZA MENE BILA SPAS!

U Banja Luci je prvo bio u Istražnom zatvoru, nakon čega je prebačen na Manjaču: – Zatvorili su me prvo s kriminalcima u Banja Luci, a kasnije na Manjači s dosta civila koje su pokupili tijekom etničkog čišćenja. Najviše je bilo muslimana. Manjača je bio kompleks bivše jugoslavenske vojske za stoku, a tako su se i ponašali prema nama. Mene su stavili u štalu za konje. Kada sam čuo kako batinjaju ljude, mislio sam da nitko nema šanse preživjeti. Jednu noć su doslovce do smrti zgazili četvoricu… Jednog Filipovića su tjerali danima da stoji s rukama iznad glave i udarali ga. Kada više nije mogao, okončali su ga skakanjem na prsa. To je bila standardna metoda ubijanja. Kada su iz Omarske u Manjaču prebacivali ljude, hodali su između njih i tukli ih šipkama i željeznim lancima, tko bi se srušio, bio bi ubijen. Na svoje sam oči vidio kako su četvorici prerezali grkljan! Sjećam se kako su na taj način ubili jednog ugostitelja iz Prijedora, Bošnjaka. Rekli su mi: „Eto Glasnoviću, da vidiš, kako se to radi!“

Kakva god bila Manjača, ona je za mene bila spas, s obzirom na to što su mi sve radili u bolnici u Banja Luci – prisjeća se Glasnović strašne torture koju je prošao i navodi šokantne detalje: – Mrcvarili su me dan i noć. Liječnici bi puštali u bolnicu vojnike da me muče. Dva mjeseca sam ležao na nosilu, u donjem rublju. Tukli su me svaki dan. To je bila zona sumraka, nešto strašno… Nakon četiri dana više uopće nisam mogao spavati. Tukli su me po rukama elektrošokerom za krave i gledao sam kako mi arterije doslovce pucaju. Najgore je bilo kod smjene stražara. Tukli su me po glavi, već sam mislio da će me ubiti, probudio sam se u lokvi krvi… Ja sam još i dobro prošao, kako su drugi završili.

BUŠENJE KOLJENA ELEKTRIČNOM BUŠILICOM

Sjeća se još jedne strašne epizode: – U banjalučkoj bolnici, tijekom noćne smjene došli su neki vojnici, zgrebili su me za koljeno… Imali su električnu bušilicu i probušili mi koljeno s jedne i s druge strane.

Na upit voditeja, što su radili liječnici, Glasnović je odgovorio: – Bili su distancirani na neki način, ja ne bih krivio medicinsko osoblje, oni nisu bili prisutni. Da sam im išta rekao, ne bi bilo nikakve koristi.

Pisao sam Crvenom križu, to su cenzurirali. Nekako sam se javio tetki u Zagrebu i tako su moji saznali da sam živ. Kada je napokon došao Crveni križ, imali su što vidjeti. Nisam im trebao ništa govoriti – kaže Glasnović koji je razmijenjen nakon punih 15 mjeseci kod Dragalića: – Mijenjali su nas pet za pet. Sjećam se da su naši kasnili i da su nam rekli da neće biti ništa od razmjene. Pogledali smo se i dogovorili da natrag ne idemo i da ćemo napasti stražara, pa što bude… Ipak, naši su se pojavili, stali su na ručak s jednim zarobljenikom. Dovoljno je bilo vidjeti kako izgledaju njihovi zarobljenici, a kako smo mi izgledali.

HRVATSLE SLUŽBE NE ZANIMA GLASNOVIĆEVA PRIČA

Nakon izlaska iz zatočeništva, niti jedna hrvatska služba, nitko iz naših institucija nije razgovarao s Davorom Glasnovićem: – Nakon što sam izašao na razmjeni, nitko me nije debrifirao. Sa mnom su pričali samo članovi jedne danske nevladine udruge. Od hrvatskih vlasti baš nitko nije razgovarao sa mnom! Nije ih zanimalo niti gdje sam bio, što sam sve vidio, tko me je mučio, tko je naređivao… Ništa! Prije par godina zvali su me iz DORH-a kao svjedoka tek u nekom desetom slučaju, protiv nekog Jorgića i to je sve.

Komentirajući srpske optužnice protiv naših generala, Glasnović je izjavio: – Oni samo nastavljaju rat drugim sredstvima. To nije ništa novo, srbijanska je politika od pamtivjeka utemeljena na lažima i obmanama. U miru pokušavaju dobiti ono, što nisu uspjeli u ratu. Najveći je apsurd da sam i ja na njihovom spisku osumnjičenih za ratne zločine. Banjalučko tužilaštvo stavilo me na optužnicu i terete me za područje na kojem uopće nisam bio, to je Livno i za period kada sam bio u logoru! Zamislite, optužuju me da sam činio zločine kada sam bio u njihovom zatočeništvu! U optužnici su potpuno pobrkali datume, naveli pogrešan nadimak, to je smiješno…

CIJELU EMISIJU S DAVOROM GLASNOVIĆEM OD PONEDJELJKA 14. STUDENOG 2016. POGLEDAJTE OVDJE:

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Andrej Plenković s predstavnicima hrvatske zajednice u New Yorku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer se, prvoga dana svog boravka u New Yorku, sastao s predstavnicima hrvatske zajednice u SAD-u, gdje su njega i ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić došli pozdraviti Hrvati iz New Yorka, Los Angelesa, Houstona, Philadephie, Washingtona.

“Drago mi je da smo prilikom posjeta New Yorku u organizaciji našeg veleposlanstva i konzulata i stalnog predstavništva pri UN-u imali mogućnost susresti se s predstavnicima Hrvata koji žive u SAD-u i to ne samo ovdje u New Yorku nego i iz drugih država.

Čak su došli predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa iz Los Angelesa, Hrvati iz Washingtona, Philadelphie, Houstona, niza gradova”, rekao je Plenković.

“Ovo je trenutak kad želimo okupiti sve one koji žele dati doprinos svojoj domovini”, istaknuo je premijer dodajući kako američki Hrvati to doista čine s puno entuzijazma.

“Rijetke su hrvatske obitelji koje nemaju nekoga na nekom od kontinenata i zato mi je osobno uvijek drago vidjeti tu vrstu topline i želje da i oni više približe sebe domovini, a i da promoviraju Hrvatsku što je to moguće više ovdje u Americi”, rekao je premijer.

Podsjetio je na 25. godišnjicu hrvatskog članstva u UN-u i govor koji je tada održao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, dok su ministrica vanjskih poslova i hrvatski veleposlanik u Washingtonu Pjer Šimunović pozvali Hrvate u Americi na suradnju.

Upitan uoči govora američkog predsjednika Donalda Trumpa što očekuje od njegovog prvog nastupa u Općoj skupštini UN-a, Plenković je rekao kako bi govor trebao ukazati na glavne smjernice američke vanjske politike.

“Trebao bi pokazati na koji način on i njegova administracija vide multilateralizam, način na koji se prilagodio funkcioniranju međunarodnih odnosa i tu očekujem govor koji će nam u ovom trenutku otkriti glavne konture američke vanjske politike koja onda utječe i na sve ostale”, istaknuo je Plenković.

Dodao je kako je znakovito da ovoga puta u New Yorku neće biti njemačke kancelarke Angele Merkel koja je zauzeta izborima, kao ni ruskog i kineskog predsjednika, Vladimira Putina i Xi Jinpina, pa će tako, zaključio je, Trumpov govor biti dominantna tema i sljedećih nekoliko dana.

Obraćanje premijera Plenkovića Općoj skupštini UN-a predviđeno je za četvrtak.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Damir Krstičević: Ponosan sam na našu pobjedničku Hrvatsku vojsku

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska ratna mornarica slavi 26. obljetnicu osnutka.

Današnji je datum izabran u spomen na slavnu pomorsku bitku 18. rujna 887. kada je hrvatska flota kneza Branimira pobijedila nadmoćnu mletačku flotu pred obalama Makarske.

U Splitu je danas, 18. rujna 2017., svečano obilježena 26. obljetnica Hrvatske ratne mornarice (HRM) Oružanih snaga RH (OS RH), a središnjem događaju na Obali kneza Branimira nazočili su predsjednica RH i vrhovna zapovjednica OS RH Kolinda Grabar-Kitarović, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, načelnik GS OS RH general zbora Mirko Šundov, državni tajnik u MORH-u Zdravko Jakop, zamjenik načelnika GS OS RH general-pukovnik Drago Matanović, direktor GS OS RH kontraadmiral Robert Hranj, zapovjednik HRM-a kontraadmiral Predrag Stipanović, vojni ordinarij mons. Jure Bogdan, glavni inspektor obrane, general-bojnik Slaven Zdilar, savjetnici ministra i zapovjednici grana OS RH, predstavnici Splitsko-dalmatinske županije, grada Splita i drugi gosti.

Čestitke na obljetnici mornarima je uputila predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović istaknuvši kako su u obrani dalmatinskih gradova, obale i naših otoka tijekom Domovinskog rata presudnu ulogu imali upravo pripadnici HRM-a OS RH te je posebno zahvalila mornarima, braniteljima i dragovoljcima koji su u tome dali svoj doprinos.

Istaknula je kako će povećanjem obrambenog proračuna i Hrvatska ratna mornarica OS RH nastaviti podizati svoje sposobnosti. Posebno je istaknula doprinos HRM-a u spašavanju ljudskih života sudjelujući u misijama u Sredozemlju. Stalnim razvojem potrebnih sposobnosti i opremanjem suvremenim plovilima i opremom HRM će omogućiti djelatnu zaštitu RH na moru i učinkovitu integraciju u jedinstveni sustav sigurnosti EU, kazala je predsjednica.

U ime predsjednika Hrvatskog sabora, čestitke je uputio Ivan Šipić naglasivši kako je hrvatski mornar spreman za svoju domovinu ne samo služiti nego i umrijeti te kako nas njihova žrtva obvezuje.

Ministar obrane Damir Krstičević uputivši čestitke u ime predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića zahvalio je ponajprije pripadnicima Oružanih snaga RH na pomoći, brzoj reakciji i velikom angažmanu u sanaciji poplavljenih područja oko Zadra i Ogulina.

Podsjetio je kako je vojska ove godine vraćena u Sinj, te kako se očekuje i povratak pripadnika u Vukovar, Varaždin i Ploče, a upravo će vojarna u Pločama biti ključan izvor novih sposobnosti naše Hrvatske ratne mornarice. “Očekujem kvalitetnu postrojbu mornaričkog desantnog pješaštva u Pločama s mladim, dobro uvježbanim i pripremljenim vojnicima koji će biti južna okosnica naše Hrvatske” rekao je ministar dodavši kako očekuje i ubrzanje projekta izgradnje prototipa Obalnog ophodnog broda i “porinuće hrvatskog ratnog broda u naš Jadran nakon mnogo godina jer je nužno razvijati nove sposobnosti, graditi sustav sigurnosti kako bi bili još bolji i spremniji odgovoriti na izazove koji nam predstoje“. Istaknuo je kako očekuje u idućoj akademskoj godini prvi naraštaj kadeta vojnog pomorstva u Splitu te napomenuo kako je pokrenuta inicijativa povratka školskog broda “Jadran” Hrvatskoj ratnoj mornarici, kamo i pripada.

Ministar Krstičević također je naglasio kako smo okrenuti budućnosti, ali ne zaboravljamo naš temelj – Domovinski rat i naše branitelje te kako je današnje imenovanje vojarne po prvom zapovjedniku HRM-a spomen i zahvala na značaj naših branitelja, suboraca kojima dugujemo slobodu naše domovine. “Naša mornarica izrasla je u Domovinskom ratu, postala nositeljica i organizatorica pomorske obrane, a danas je vjerodostojna spona sigurnosti na Jadranu. Pokazali ste svoju stručnost i motiviranost razvijajući suradnju sa savezničkim mornaricama, a sudjelovanjem u međunarodnim operacijama dajete značajan doprinos izgradnji stabilnosti i sigurnosti. Želim da i u narednom razdoblju i dalje ulažete svoju energiju i motive u usvajanje znanja, sposobnosti i novih tehnologija. Neka vas vodi domoljublje, tradicija i čuvajte ovo naše najljepše more. Budite ponosni što ste dio vojske pobjednika, baš kao što se Hrvatska ponosi svojom ratnom mornaricom”, poručio je pripadnicima ratne mornarice, ministar Krstičević.

Načelnik GS OS RH general zbora Mirko Šundov u svom je obraćanju podsjetio na dane ustrojavanja Hrvatske ratne mornarice te istaknu kako je tijekom Domovinskog rata u obrani otoka, gradova i deblokadi Jadrana pokazala najviši stupanj pomorske vještine, borbene osposobljenosti i uvježbanosti što je bilo presudno u zaštiti Jadranskog mora. Naglasio je kako se danas HRM uspješno prilagodila novim zadaćama i novim potrebama.”Pripadnici HRM-a s ponosom osiguravaju vidljivost hrvatske zastave u međunarodnim operacijama i misijama potpore miru i u međunarodnim vježbama, s pripadnicima oružanih snaga naših saveznika i partnera, kao obučena i sposobna pomorska snaga”, rekao je general Šundov. Također, general je uz prioritet opremanja i modernizacije HRM-a te razvoj sposobnosti Obalne straže opremanjem obalnim ophodnim brodovima na kraju zaključio kako su ipak najveća vrijednost ljudi koji čine snagu naše mornarice te kako će ulaganje u razvoj sposobnosti mornara, časnika i dočasnika biti najviši prioritet.

Zapovjednik HRM-a kontraadmiral Predrag Stipanović osvrnuo se na dane stvaranja Hrvatske ratne mornarice podsjetivši kako je tijekom rujna 1991., zarobljeno 30-tak ratnih brodova i plovila iz šibenskog remontnog brodogradilišta čime su udareni temelji HRM-a. Istaknuo je doprinos pomorskih i mornaričko-desantnih snaga HRM-a u operacijama HV-a tijekom Domovinskog rata, a poglavito onih čija je hrabrost i žrtva upisana u povijest stvaranja naše ratne mornarice. Kontraadmiral Stipanović istaknuo je kako su današnje prijetnje pomorskoj sigurnosti složene i postavljaju nove izazove pred HRM i kako uspješna zaštita mora nije moguća bez nazočnosti ratnog broda na njemu te kako djelatnici HRM-a ulažu sva svoja znanja i vještine, kako bi održali i razvili nove sposobnosti, neophodne za izvršenje dodijeljenih zadaća i misija. Podsjetio je kako diljem svijeta pripadnici Hrvatske ratne mornarice kontinuirano sudjeluju u operacijama potpore miru Ujedinjenih naroda, Europske unije i NATO-a. I danas se oni nalaze u sklopu međunarodnih snaga u Afganistanu, Kuvajtu, Zapadnoj Sahari, Kosovu te ispred obale Libije. “Služeći svom narodu i svojoj domovini i dalje ćemo ulagati svoja znanja i sposobnosti u budućnost Hrvatske ratne mornarice. Mi smo njezini temelji i njezini stupovi, zahvaljujući kojima će i dalje uspješno izvršavati svoju misiju na dobrobit cijele zajednice”, kazao je na kraju kontraadmiral Stipanović.

Svečanost je završena uručenjem odlikovanja, promaknuća, nagrada i pohvala pripadnicima HRM-a OS RH.

U prigodi obilježavanja Dana HRM-a dan ranije u Katedrali Sv. Dujma služena je Sv. misa za poginule hrvatske branitelje, a na splitskoj rivi održan je Koncert klape HRM-a “Sveti Juraj”, Orkestra HRM-a i gostiju.

Hrvatska ratna mornarica slavi 26. obljetnicu osnutka

facebook komentari

Nastavi čitati