Pratite nas

Gospodarstvo

(VIDEO) Gospodarska konferencija: Zaustavljanje egzodusa, bolji život za građane i obnova partnerstva s Njemačkom!

Objavljeno

na

„Hrvatska i EU – Razvojna politika 2015. – 2020.“ – naziv je velike međunarodne konferencije koja se danas održava u Kristalnoj dvorani zagrebačkog Hotela Westin. Na ovome uistinu velikom i značajnom događaju okupilo se više od 900 sudionika i uzvanika. Stručnjaci, stranački i izvanstranački, domaći i inozemni (Njemačka, Slovačka, Izrael), sveučilišni profesori, poduzetnici i obrtnici, ekonomski analitičari, političari, menadžeri i mnogi drugi uglednici sudjeluju na današnjoj gospodarskoj konferenciji.

ZHDZ, KAS & Europska komisija

Uime organizatora velebnog skupa riječi dobrodošlice brojnim su sudionicima uputili ravnatelj Zaklade hrvatskog državnog zavjeta Srećko Prusina, voditelj Ureda Zaklade Konrad Adenauer (bliske njemačkom CDU-u) u Hrvatskoj dr. sc. Michael Lange i voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević.

Ugledni međunarodni gosti

Na konferenciji sudjeluju mnoge međunarodno priznate osobe među kojima i predsjednik IFO instituta – s kojim HDZ zajedno radi na cjelovitom Programu gospodarskog oporavka i zapošljavanja -prof. dr. Hans-Werner Sinn, predsjednik Wilfried Martens Centra za europske studije i bivši predsjednik Vlade Slovačke Republike Mikuláš Dzurinda, zastupnik i član Odbora za gospodarstvo i energetiku u njemačkom Bundestagu Klaus-Peter Willsch…

Službeno otvaranje konferencije

Nakon riječi dobrodošlice predstavnika organizatora, gospodarsku su konferenciju svojim govorima službeno otvorili predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko i Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović.

KARAMARKO: Naš program nudi rješenja za bolju budućnost Hrvatske!

Naslov konferencije određuje i njen sadržaj. Ona je bitna stanica na putu prema izradi cjelovitog programa ekonomskog oporavka i rasta na kojem HDZ sustavno radi. I to zajedno s radnim timom stručnjaka s IFO instituta iz Münchena. Današnja gospodarska konferencija prava je prilika da se u okviru svih panela i rasprava, prijedloga i razmišljanja ostvari i dodatna provjera osnovnih teza programa na kojem radimo – programa koji će ponuditi rješenja kako bi Hrvatska prestala biti zemlja-slučaj. Hrvatska nije osuđena na iseljavanje i siromaštvo! Imamo previše potencijala da bismo bili na samom gospodarskom dnu Europske unije.

Očuvati suverenitet moderne države!

Neophodno je – i to hitno – smanjiti kaos i nered u gospodarstvu koji se često očituje u stalnom donošenju i ukidanju niza zakona i propisa. Osnovni zadatak našeg programa je stvaranje pozitivne klime za novo investiranje i razvoj poduzetništva bez kojeg rast nije moguć te ostvarivanje socijalne stabilnosti i sigurnosti hrvatskog društva u cjelini. Pozivam stoga na nacionalni konsenzus poslodavaca, sindikata i svih sastavnica vlasti. Želim da ova gospodarska konferencija postane još jedan putokaz za stvaranje drugačije Hrvatske – u novom vremenu i s novom snagom. Naši su ciljevi jasni: osigurati preporod hrvatskog gospodarstva i bolji život svim građanima te očuvati suverenitet moderne hrvatske države.

[mom_video type=”youtube” id=”2TdyVRVKeo8″ width=”750″ height=”400″]

 

GRABAR-KITAROVIĆ: Očekujem da će premijer prihvatiti moj poziv!

Od prvog dana mandata želim pokazati da radim u korist građana i da ću samo njima polagati račune. Saslušat ću sve koji nude prijedloge za izlazak iz ove recesije i teške socijalne i gospodarske krize. Naravno, postoje različiti stavovi oko mjera, ali to je smisao otvorene rasprave o problemima. Ne smijemo ignorirati probleme i zatvarati oči pred istinom – šest godina recesije i 12 kvartala uzastopnog pada BDP-a ukazuje na strukturne probleme i vrijeme je za postizanje konsenzusa. Trenutno nema važnije teme u Hrvatskoj, jer nikada nismo bili u dubljoj krizi. Upravo zbog toga pozvala sam premijera da sazove sjednicu vlade i očekujem njegov pozitivan odgovor, jer svi moramo raditi na dobrobiti građana!

Obnova partnerstva s Njemačkom 

Hrvatska može biti bogata država – ne preko noći nego napornim radom – koristeći znanja i vještine koje imamo, ali i razvijajući nove. Osobno ću biti uključena u sve aktivnosti koje mogu pridonijeti otvaranju novih mogućnosti našim izvoznicima. Stat ću na čelo gospodarske diplomacije kako bismo obnovili partnerstvo s našim dokazanim prijateljima poput Njemačke. Zato mi je drago da uvaženi njemački stručnjaci sudjeluju u izradi gospodarskog programa u Hrvatskoj, a isto tako pozdravljam i sudjelovanje našeg starog prijatelja – bivšeg premijera Slovačke gospodina Mikuláša Dzurinde. Veselim se čuti mišljenja i poglede koji će se iznijeti na ovom skupu, jer samo nadmetanje idejama, programima i inovacijama može našoj Hrvatskoj donijeti boljitak.

[mom_video type=”youtube” id=”z423TIVrd7c” width=”750″ height=”400″]

 

TEME I CILJEVI

Konferencija je podijeljena u tri panela. Na prvome će se raspravljati o fiskalnoj i monetarnoj politici koje su jedne od glavnih poluga ekonomske politike i gospodarskih promjena. Ekonomski stručnjaci ponudit će odgovor na jedno od ključnih pitanja – kako fiskalnom i monetarnom politikom potaknuti gospodarski rast i konkurentnost Hrvatske. Gdje su nove mogućnosti za hrvatsku industriju? – pitanje je kojim će se baviti sudionici drugog panela pod nazivom „Nova industrijska politika“. Energetski potencijali Hrvatske u EU – tema je trećeg panela na kojem će se – među ostalim – govoriti o energetici kao osnovi daljnjeg razvoja i značaju hrvatskog geostrateškog položaja.

Četvrta HDZ-ova konferencija

„Hrvatska i EU – Razvojna politika 2015. – 2020.“ samo je jedna u nizu konferencija na koje HDZ poziva domaće i inozemne stručnjake, pokreće raspravu o teškim gospodarskim problemima, nudi konkretna rješenja, razmatra njihove potencijalne učinke, predlaže načine realizacije i prezentira dijelove programa. Prisjetimo se, krajem 2013. godine organiziran je Svehrvatski gospodarski forum, u travnju prošle godine konferencija „Investicijski potencijali Hrvatske“, a u rujnu velika međunarodna konferencija o jačanju zdravstvenog sustava.

Nakon što su predsjednik Tomislav Karamarko i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović upečatljivim govorima otvorili veliku međunarodnu konferenciju o gospodarstvu „Hrvatska i EU – Razvojna politika 2015-2020“, uvodni govor održao je predsjednik IFO instituta  (i jedan od najvećih svjetskih ekonomskih stručnjaka) prof. dr. Hans-Werner Sinn. HDZ-ovi ekonomski stručnjaci, kao što znate, zajedno s kolegama iz IFO instituta finaliziraju cjeloviti Program gospodarskog oporavka i zapošljavanja.

[mom_video type=”youtube” id=”0mFfKvxgdAU” width=”750″ height=”400″]

 

Ugledni njemački gost – prije nego što se posvetio temi predavanja „Kako je euro uništio konkurentnost zemalja u sustavu eura?“ – izrazio je veliko zadovoljstvo suradnjom s hrvatskim kolegama iz naše stranke. Istaknuo je da je nužno – uz provođenje reformi –  sačuvati socijalnu državu. Ali, koja funkcionira.

Njemačka kao uzor

Prof. dr. Sinn je uvodno kazao da su se u Europi – nakon dugogodišnje recesije – problemi ipak donekle popravili. Izvoz nadilazi uvoz, no i dalje ostaju problematične otplate dugova. Kao primjer provođenja uspješnih reformi naveo je – Njemačku.

– U Grčkoj se oporavak izvoza donekle oporavio, no – pored Španjolske – i dalje ostaje visoka stopa nezaposlenosti. I Njemačka je imala gospodarske probleme, no reformama je svoje nacionalno gospodarstvo uspjela napraviti uspješnim.

Kriza eurozone

– Kriza eura imala je teške posljedica za gospodarstvo mnogih zemalja. Probleme je izazvalo neprestano zaduživanje država zbog niskih kamata. A onda je došla kriza jer banke gube vlasnički kapital – Grčka, primjerice, nije bila u mogućnosti pronaći nikoga na tržištu kapitala tko bi joj posudio novac. Važno je spomenuti krizu tržišta nekretnina – nakon početne „ekplozije“ cijena, počele su iznenada padati.

Agonija

Predsjednik Tomislav Karamarko na samom je kraju današnje velike međunarodne gospodarske konferencije odgovarao na pitanja novinara. Govorio je, među inim, o zaključcima konferencije te najavio predstavljanje kompletnog gospodarskog programa uoči izbora.

Izjavu predsjednika Tomislava Karamarka pogledajte u cijelosti, a u nastavku donosimo ključne poruke:

zaduživanja

Prof. dr. Sinn je upozorio na problem dužničke krize – jedino se reformama problemi rješavaju.

– Potrajat će još godinama da pojedine EU države ne ojačaju dovoljno i postanu konkurentne. Zaduživanjem se samo odgađa rješavanje problema. Jedino rješenje su – reforme! Ne kažem da zemlje koje su uvele euro trabaju ga napustiti – ali se moramo suočiti s problemima i započeti proces oporavka.

[mom_video type=”youtube” id=”2DzghnCGcQk” width=”750″ height=”400″]

 

Jako sam zadovoljan. Detektirali smo probleme i donijeli dijagnozu. Naznačili smo pravce razvoja našeg gospodarskog programa koji upravo finaliziramo. Program ćemo predstaviti javnosti otprilike mjesec dana prije izbora. Vidjeli ste koliki je bio interes – došli su brojni gospodarstvenici. Bilo je jako dobro.

Konkretan program & radikalne reforme

Idemo u radikalne reforme. Ne smijemo plašiti ljude, naravno. Reforme će se postupno realizirati, ali za to je potreban konsenzus. Kao stranka ponudit ćemo našim građanima i stručnoj javnosti sve ono što ćemo  predvidjeti kao naš program. Tu priča mora biti otvorena. Nećemo mahati brošuricom i reći ovo je naš program „21“ ili „78“, nego ćemo doći s konkretnim programom. Upravo se izrađuje provedbeni dio. O tome ne pričamo – jer smo vezani ugovorom. Sada jednostavno nije oportuno o tome govoriti. Ali, spremni smo za izbore – kad god budu.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Rimac Automobili među 10 najbrže rastućih u srednjoj Europi

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Mate Rimca ove je godine imala rasto od 1059 posto

U kategoriji 50 najbrže rastućih, najbolje rangirana hrvatska tvrtka ove godine je Rimac Automobili iz sektora čistih tehnologija i energetike, koja je deseta na ljestvici sa rastom od 1.059 posto.

Osim što je najbolje plasirana hrvatska tvrtka na listi 50 najbrže rastućih, Rimac Automobili su i jedina tvrtka iz sektora čiste tehnologije i energetike koja je ostvarila plasman u cjelokupnom natječaju na nivou Srednje Europe.

Na ovogodišnjoj ljestvici pedeset najbrže rastućih tvrtki nalaze se poduzetnici iz jedanaest zemalja, i to sljedećim redoslijedom od najveće prema najmanjoj brojčanoj zastupljenosti:

19 iz Poljske, 8 iz Hrvatske, 6 iz Litve, 5 iz Češke, 3 iz Rumunjske, po dvije iz Bugarske, Mađarske i Slovačke te po jedna iz Bosne i Hercegovine, Estonije i Latvije, piše Poslovni Dnevnik

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

Objavljeno

na

Objavio

Nova Rimčeva jurilica nosi radni naziv Concept Two ili skraćeno C2, doznaje Poslovni dnevnik. Bit će to prvo hrvatsko električno autonomno vozilo, prvi hrvatski osobni automobil koji će se proizvoditi na pokretnoj traci i općenito prvi koji će imati tvornicu u Hrvatskoj.

Gotovo će sve u njemu biti nanovo razvijeno. Rimcu je u punom smislu te riječi cilj začeti domaću auto-industriju pa će C2 homologirati za serijsku proizvodnju i  ovdje izgraditi tvornicu automobila.

Projekt je to vrijedan 128,6 milijuna kuna, a kroz IRI natječaj (“Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”) tvrtka Rimac Automobili upravo je iz EU fondova povukla bespovratno sedam milijuna eura (52,2 milijuna kuna).

Rimčev projekt C2 trenutačno je najveći R&D projekt hrvatske industrije i najveći koji je prošao cjelokupnu IRI proceduru. To su dosad uspjele ukupno 22 domaće tvrtke osiguravši si 252,4 milijuna kuna.

U sklopu tog EU natječaja, koji se vodi preko Ministarstva gospodarstva, ostalo je prostora za još pola milijarde kuna subvencija, jer je prva faza IRI-ja limitirana na 100 milijuna eura. Ali kako doznajemo od izvora s terena, vremena za ulazak u prvu fazu više nema. Ministarstvo je u petak objavilo da već ima 139 projekata koji traže 195 posto sredstava iz prve faze.

Znači, umjesto sto ima R&D projekte za gotovo 200 milijuna eura subvencija. Naši izvori nas upozoravaju da na 200 posto, ministarstvo ima obvezu privremeno zaustaviti prijave i provesti brzu evaluaciju da li su pristigli projekti toliko dobri da su sredstva iz prve faze de facto potrošena. Međutim, neslužbeno doznajemo, ministrica gospodarstva Martina Dalić ne miri se s tim scenarijem.

Od Europske komisije službeno je zatražila da joj za prvu fazu IRI natječaju dadu još novca. Željela bi prebaciti barem dio od još 100 milijuna eura predviđenih za drugu fazu IRI-ja.
No, Europska komisija zasad ne popušta. Razlog je, navodno, što su hrvatski političari u izradi Strategije pametne specijalizacije vješto zaobišli njen smisao. Umjesto specijalizacije, odnosno da precizno odgovore u kojim točno industrijama žele da Hrvatska u budućnosti postane igrač na svjetskoj razini, oni su širili definicije industrija do besmisla.

Na taj su način otvorili vrata EU subvencija većini domaćih industrija kojima su prije sami dijelili državne subvencije.

RH mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije     

Komisija je zato, navodno, posljednjih mjeseci upozoravala Vladu da prije druge faze IRI-ja mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije. Priča se da EK ne želi ulaziti u to koje će industrije biti izabrane, ali traži da ih se preciznije definira u odnosu na trenutačne: “agro-food”, “bio-economy”, “energy and sustainable environment”, “transport and mobility” te “health and quality of life”. Sve te industrije imaju malo veze s prethodno napravljenom Industrijskom strategijom te su njihovi nazivi rezultat oštrih lobističkih ratova.

Koliko su ti ratovi bili žestoki najbolje ukazuje podatak da su s popisa ključnih strateških industrija u Strategiji pametne specijalizacije ispali neki od glavnih generatora radnih mjesta i izvoza: ICT i KET (tehnologije i inženjerstva). Ove dvije potonje zadržane su isključivo ako se njihovi predstavnici uspiju dogovoriti sa starom gardom. I dok iz Ministarstva gospodarstva nismo primili komentar, u industriji su bili vrlo susretljivi, uz uvjet da ostanu anonimni.

Pojašnjavaju, dorada strategije je gospodarski nužna, ali i politički vrlo osjetljiva. Odreda svi su nam pohvalili rad ministarstva na IRI natječaju. Navode da je ispočetka bio netransparentan, ali da je ministrica Dalić to ispravila, cijeli proces ubrzala i dovela na vrlo visoku razinu. Jedan od sugovornika čak nam je rekao da je ovo vjerojatno najbolji EU natječaj ikad otvoren za hrvatsku industriju. “Svi EU natječaji u prosjeku traju osam do 12 mjeseci.

Ovaj je trajao osam do 10 mjeseci, a iako je kao i ostali bio vrlo zahtjevan u pripremi, djelila su se kudikamo veća sredstva nego na bilo kojem drugom EU natječaju i zato je industriji bio istinski isplativ”, kaže naš izvor. Ono oko čega se sugovornici nisu usuglasili ista je tema oko koje koplja lome i političari. Ovisno o industriji, svaki je imao argumente zašto je baš njegova industrija ta koja bi trebala biti u dorađenoj Strategiji pametne specijalizacije.

Ako je suditi prema dosadašnja 22 IRI ugovora, jer to su jedini javno dostupni podaci o IRI-ju, njih 16 isključivo su iz područja ICT-a i KET-a. Upravo onih koje postojeća Strategija pametne specijalizacije diskriminira. Časne iznimke su Pana Stolarija, Cedevita, Magma, Cras, Aluflexpack i ITRS. Zvonimir Viduka, direktor Altproa kaže da su ovakvi natječaji bili potrebni i ranije, jer je teško razvijati složene visokotehnološke proizvode s malim budžetom.

“STM uređaj, koji ćemo razviti s ovim sredstvima, će nam u području ATP sustava za željeznička vozila omogućiti da budemo glavni partner više velikih multinacionalnih kompanija”, kaže Viduka. Voditeljica komunikacija Rimac Automobila Marta Longin dodaje da je to prvi put da se u Hrvatskoj kroz sredstva iz EU otvorio natječaj koji omogućava tvrtkama da dobiju značajnije iznose za razvoj. “Ovo je veliki korak naprijed za razvojne tvrtke u Hrvatskoj, a iako je priprema projekta bila zahtjevna, zadovoljni smo rezultatom i iznosom koji nije zanemariv”, zaključuje Longin.

Mate Rimac: Glavna investicija bit će nam izgradnja tvornice i zapošljavanje

facebook komentari

Nastavi čitati