Pratite nas

BiH

Video: Ivo Josipović posjetio crkvu i Franjevački samostan u Širokom Brijegu

Objavljeno

na

SDP-ov predsjednički kandidat i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović boravio je danas u Bosni i Hercegovini u sklopu predizborne kampanje piše jabuka.tv

U 13:30 sati posjetio je Franjevački samostan u Širokom Brijegu gdje je posjetio crkvu Uznesenja BDM u kojoj se nalazi zajednički grobnica hercegovačkih franjevaca koje su pobili partizani u Drugom svjetskom ratu.

Josipovića su u Širokom Brijegu dočekali gvardijan samostana fra Tomislav Puljić, župnik fra Stipe Biško te fra Vendelin Karačić koji je predsjedniku RH govorio o povijesti grada i crkve te mu pokazao Franjevačku riznicu i Franjevačku galeriju.

”Ovdje je kolijevka kulture i vjere u Hercegovini, imate neprocjenjiva blaga i bogatu ostavštinu. Čast mi je i zadovoljostvo što sam ponovno u Širokom Brijegu i što mogu uživati u ovom prekrasnom kulturnom blagu,” rekao je između ostaloga Josipović.

ivo_josipovic_siroki_brijeg_8

Predsjednički kandidat SDP-a Ivo Josipović kazao je ranije  u Mostaru da je očuvanje stabilnosti i dobrih odnosa sa zemljama u regiji od strateškog značenja za vanjsku i sigurnosnu politiku Republike Hrvatske te je ocijenio neracionalnim optužbe dijela političkih predstavnika u Hrvatskoj koji ga kritiziraju zbog zagovaranja regionalne suradnje.

-Zagovaram aktivan odnos prema zemljama u regiji, a BiH smatram najvažnijim susjedom. Protivljenje da se Hrvatska bavi regijom, pomaže napose BiH prema Europskoj uniji i NATO-u, je neprihvatljivo, nerazumno – rekao je Josipović držeći predavanje o hrvatskoj vanjskoj politici na Sveučilištu u Mostaru.

Govoreći o suradnji sa zemljama regije Josipović je težište prebacio na BiH a ne na Srbiju, zbog čega je u javnosti izložen kritikama.

-Ne mogu zamisliti da se između Hrvatske i BiH postavi Šengenski zid. To je nezamislivo. Zato je za BiH jako važno da što prije krene put Europske unije – rekao je Josipović.

Dodao je da je za Hrvatsku jako važno i da se u BiH ostvari jednakopravnost tri naroda, napose Hrvata.

covic_josipovic_mostar
Govoreći o novoj energetskoj strategiji Hrvatske i EU-a, Josipović je rekao kako se Hrvatska želi pozicionirati kao energetska vrata Europe te je iznimno važnim ocijenio mogućnost izgradnje LNG terminala u Hrvatskoj.

Upitan od studenata o prosvjedima branitelja u Savskoj, Josipović je rekao da je taj prosvjed djelomično politički zlouporabljen.

-U Hrvatskoj je došlo do uzurpacije braniteljske populacije kao da su vlasništvo jedne stranke. Stopostotni invalidi su iznijeli probleme i određeni prigovori stoje. Ali postoji i druga razina prosvjeda. Tamo nisu samo stopostotni invalidi, nego i vrlo dobro situirani pojedinci koji su sudjelovali na sramnom performansu u Vukovaru – rekao je Josipović.

Pri tome je ocijenio da takvi ljudi, među kojima ima i onih s tvrtkama “koje ostvaruju čistu dobit od dva milijuna eura, a zaposlene drže na minimalcu” imaju “druge interese osim braniteljske”.

Odgovarajući na jedan upit o presudi u predmetu Perkoviću i Mustaču, kazao je kako se taj slučaj neće odraziti na Hrvatsku.

-Neće nikako, ni pozitivno ni negativno . rekao je Josipović, navodeći da je to stvar sudskog postupka te da se njime neće mijenjati povijesne činjenice.

Odgovarajući na pitanje o ukidanju pokroviteljstva nad komemoracijom u Bleiburgu, Josipović se pokušao skriti iza odluka Sabora, navodeći da je on svoj odnos pokazao osobnim odlaskom i naklonom žrvama prije nekoliko godina.

Ocijenio je neprihvatljivim da se obilježavanje Bleiburga navodno politički zloupotrebljava i “zazivaju aveti prošlosti”.

-Ako postoji manifestacija na kojoj se želi reafirmirati ustaštvo, onda to nije prihvatljivo – kazao je.

Poručio je i kako neće s Pantovčaka ukloniti bistu Josipa Broza Tita.

-Ja mislim da povijesne osobe treba poštovati – dodao je Josipović.

Josipović se tijekom dana u Mostaru susreo s hrvatskim članom Predsjedništva BiH i rektoricom Sveučilišta u Mostaru Ljerkom Ostojić.

Mjesto gdje je 11. dalmatinska brigada, matična postrojba njegovog oca Ante, ušla 7. veljače 1945., u predizborne je svrhe nazvao “kolijevkom kulture i vjere u Hercegovini”.

– Ovdje je kolijevka kulture i vjere u Hercegovini a rekao bih s određenim utjecajem ne samo na Hrvate. Rekao bih da ovdašnja tradicija ima i europski utjecaj – kazao je Josipović, tijekom posjete tamošnjem franjevačkom samostanu.

S vjere se odmah prebacio na “neprocjenjiva blaga”, očito misleći na ostatke bogate kulturne baštine preostale nakon pohoda “osloboditelja”.

-Ovdje u ovom muzeju su neprocjenjiva blaga. Potrebna je naravno i briga o tom blagu i hvala fratrima koji vode primjerenu brigu o svoj ovoj ostavštini generacija koje su im predhodile – kazao je Josipović. pokušavajući se dodvoriti nacionalno svjesnom djelu biračkog tijela.

Osobito se pohvalno izrazio o širokobriješkoj Franjevačkoh gimnaziji, koju su partizanske postrojbe spalile i zauvijek ugasile 7. veljače 1945. godine.

-Ovdje na Širokom Brijegu su uvijek bile jake kulturne i obrazovne institucije. Posebno je poznata gimnazija ovdje – kazao je Josipović u izjavi “probranim” novinarima koji su pratili njego posjet franjevačkom samostanu na Širokom Brijegu.

zapaljena_gimnazija_siroki

Osvrnuo se i na akademsku razinu nekadašnjeg profesorskog zbora Franjevačke klasične gimnazije, koga su partizanske postrojbe pobile ili pritvorile u veljači 1945. godiine.

-Čuo sam impozantan podatak da je u jednom trenutku petnaest doktora znanosti predavalo u Gimnaziji. To je sjajan standard. Znamo da su mnogi ljudi koji su ovdje stekli temeljno obrazovanje poslije stekli zaista velike karijere – kazao je Josipović, izbjegavajući osuditi politiku totalitarističkog komunističkog sustava odgovornog za te zločine.

Umjesto otvorene osude partijskog totalitarnog sustava, čiji ga je pravni sljednik kandidirao za mjesto predsjednika Republike Hrvatske, SDP-ov predsjednički kandidat je govorio o “prekrasnom kulturnom blagu”.

-Čast mi je što sam ponovo u Širokom Brijegu i što mogu uživati u ovom prekrasnom kulturnom blagu – zaključio je Josipović.

Sudeći prema dostupnim informacijama posjetu Ive Josipovića prethodile su pojačane sigurnosne mjere a sam posjet  dogodio se nakon više od dva sata kašnjenja. Razlozi odstupanja od protokola, kako se neslužbeno doznaje, bili su sigurnosne prirode. Prema informacijama kojima raspolažemo Josipovićevo osiguranje je prije dolaska SDP-ovog predsjedničkog kandidata temeljito pregledalo većinu samostanskih prostorija.

Nakon Širokog Brijega Josipović je svoju posjetu Bosni i Hercegovini završio u Livnu gdje se sastao s predsjednikom Vlade HBŽ-a i građanima Livna.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice

Objavljeno

na

Objavio

Zbog različitih trošarina na cigarete u pojedinim zemljama bivše države, sve se više obnavljaju stari duhanski putovi.

Razlika u cijeni kutije neke marke cigareta u dvije susjedne države zna iznositi četiri kune pa i više.

Govori se da se u pojedinim državama u okruženju svaka treća cigareta na tržištu našla nelegalno, na štetu državnih proračuna. Do pušača tajnim kanalima stižu izrezan duhan i cigarete iz „kućne radinosti“ po prihvatljivoj cijeni i za najsiromašnije. Policija i carinici na granicama love veće zvjerke, a poneki sitni švercer bude kolateralna žrtva, piše Večernji list

Postalo je nekako „in“ smotati cigaretu u „papirić“, jeftinije je, zabavnije, a mnogi vjeruju i – zdravije. Računa se da u EU svaki peti pušač sam savija cigaretu iz rezanog duhana na koji su, naravno, plaćene trošarine. Na crnom tržištu nađe se i duhana bez plaćenih trošarina, a najtraženiji je svakako onaj najbolji – hercegovački.

Kilogram lijepo izrezanog hercegovačkog duhana može se na crnom tržištu naći po cijeni od 20 do 40 konvertibilnih maraka (od 80 do 160 kuna). Duhan upakiran u „košuljice“ (kutije u kojima su se nalazile košulje) težine 30-ak dekagrama može se nabaviti po 50-ak kuna. Mogu se nabaviti i posebne naprave za  punjenje cigareta u „papiriće“ (prazni papirnati cilindri za cigarete) s filterima. Lijepo upakiran kvalitetan duhan tradicionalni je dar Hercegovaca prijateljima izvan Hercegovine.

Pojedini liječnici osobama koje se nikako ne mogu odreći duhanskog dima preporučuju hercegovačku „škiju“. „Zdravija“ je i kažu kako izaziva manju ovisnost. Podrijetlo riječi  „škija“ povezuje se s turskom riječi eškija, a znači i – hajduk! Dr. Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar, ističe kako je hercegovački ravnjak poluorijentalni tip duhana s vlastitom aromom te dobrim organoleptičnim i pušačkim osobinama.

Dodaje kako se jedini može pušiti bez miješanja s drugim duhanima. Među hercegovačke sorte duhana spadaju i šeginovac, tanče, VH 32, visoki hercegovac (burmaz) i svijetli hercegovac (SH 2).

Mnogi koji dođu u Hercegovinu pitaju kako bi nabavili „škiju“. Nađe se tu i tamo. Neke su se estradne, filmske i televizijske zvijezde javno pohvale kako su „motale“ i pušile izvorni hercegovački duhan. Kad se spomene riječ duhan, odmah se pomisli na Hercegovinu. Više je medija u posljednje vrijeme objavilo „ekskluzivu“ o hercegovačkom  duhanu – o tome kako je Josif Visarionovič Staljin (koji je uglavnom pušio lulu) najradije pušio duhan iz cigareta „Hercegovina flor“ (flor je naziv  za fino izrezani hercegovački duhan) moskovske tvornice „Java“.

Do ovog saznanja mediji su došli zahvaljujući ulomku romana „Šum vremena“ Juliana Barnesa. Hercegovci bi radije da je njihov flor, „škiju“ pušio, primjerice Winston Churchill. Kažu da je hercegovački duhan do Rusije stigao zahvaljujući  zarobljenicima iz Hercegovine pa se počeo uzgajati i na Kavkazu. Mediji naglašavaju kako cigarete  marke „Hercegovina flor“  puši i Sergej Lavrov, aktualni šef ruske diplomacije. Književnik Mirko Kovač pisao je o velikoj važnosti proizvodnje duhana u Hercegovini.

U Hercegovini više ne postoji nijedna stanica za otkup duhana, uzgaja se za osobne potrebe i prijatelje, a ponešto i za crno tržište. Hercegovački proizvođači duhana traže od države da se ponovo otvore otkupne stanice, odredi „pristojna“ otkupna cijena koja bi jamčila koliku-toliku profitabilnost. Zadovoljni bi bili kad bi se kilogram prirodno oštavljene hercegovačke sorte duhana, ravnjaka, otkupljivao po cijeni barem deset posto trošarina na kilogram rezanog duhana, a ta trošarina iznosi oko 50 eura po kilogramu. Sve po zakonu, ne žele da se na vrijedne proizvođače hercegovačkog duhana gleda kao na krijumčare, švercere.

Odgovore na budućnost duhana u Hercegovini trebao bi dati znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Duhan u BiH – jučer, danas i sutra“, koji će se u organizaciji Duhanskog instituta Mostar održati 2. i 3. listopada u Mostaru. Ovaj bi skup trebao dati odgovore na mogućnost revitalizacije i obnove proizvodnje hercegovačkog tipa duhana, mogućnost nadzora nad primarnom proizvodnjom, preradom, proizvodnje gotovih duhanskih proizvoda.

Uzgajivači duhana sudjelovali bi u ukupnom lancu vrijednosti i na kraju godine sudjelovali u dobiti. Dva Hercegovca, Željko Keko Mrvelj, podrijetlom iz Posušja,  i Širokobriježanin Markan Pinjuh, osnovali su u Zagrebu tvrtku „Duhanka“, koja u Udbini ima tvornicu za proizvodnju i prodaju rezanog duhana na hrvatskom tržištu pa i šire. Ta tvornica koristila je i hercegovački duhan pa se hercegovački uzgajivači duhana pitaju kako se još nitko od poduzetnih Hercegovaca nije „dosjetio“ i u Hercegovini pokrenuo nešto slično.

Tegobna je povijest duhana u Hercegovini gdje se uzgaja još od 17. stoljeća. Kristofor Kolumbo u svojim zapisima spominje Indijance koji puše smotuljke duhana. Prvi u Europi duhan je u 16. stoljeću uzgojio francuski liječnik na službi u Portugalu Jean Nicot po kojem je duhan dobio botaničko ime. Francuska je prva u Europi uvela monopol na duhan u drugoj polovici 17. stoljeća, a potom su to učinile brojne europske države.

Postoje zapisi koji govore o tome da je duhan u 17. stoljeću  stigao i u Hercegovinu, a ima i zapisa koji potvrđuju da su Hercegovci Dubrovčanima prodavali  u  tom, 17. stoljeću. Hrvoje Mandić u širokobriješkom časopisu „Vitko“ navodi da se duhan na prostoru današnje BiH uzgaja od prve polovine 17. stoljeća i dodaje da je prometno opadanje levantske trgovine natjeralo Mletačku Republiku da 1670. potraži bliže veze s turskim zemljama u unutrašnjosti Balkana.

Smatra se da je dolinom Neretve duhan unijet u Hercegovinu. Mandić naglašava i to da su na brzi razvoj uzgajanja duhana utjecale pogodne klimatske prilike, obradivo tlo i niska nadmorska visina. Fra Ivan Franjo Jukić 1842. piše kako su osmanlijske vlasti poticale duhansku proizvodnju, a tek su 1871. godine uvele monopol na duhan. No, izbija hercegovački ustanak, a tri godine potom Berlinskim kongresom 1878. područja BiH padaju pod austrougarski protektorat i upravu. Austro-Ugarska 1880. uvodi svoj duhanski monopol.

Postoje zapisi o tome kako je svaka obitelj mogla otkupiti dio svoga duhana u količini ovisnoj od broja muških glava u obitelji starijih od 16 godina. Ubrzo se utemeljila samostalna Bosanskohercegovačka duhanska režija koja je u svom vlasništvu imala i svoju tvornicu duhana u – Berlinu! Austrougarski protektori nisu mogli spriječiti šverc hercegovačkim duhanom iako je znalo biti i pogibeljno. U godinama gladi u Hercegovini, 1916. i 1917. godine, kad je fra Didak Buntić odveo 17.000 gladne hercegovačke djece u Slavoniju, Srijem i Bačku, povećao se šverc duhanom.

Tada se za kilogram duhana moglo dobiti deset kilograma žita, što je značilo spas od smrti gladne djece u Hercegovini. Hercegovke su znale duhan skrivati u dijelove odjeće i švercale u Slavoniju.  Postoje svjedočenja o tome kako su se neke žene razboljele od upaljenog duhana, a bilo je i smrtnih slučajeva.

Duhan je u obje Jugoslavije podlijegao monopolu, a tako je i u današnjoj BiH. Mnogi su Hercegovci preživljavali i školovali djecu zahvaljujući proizvodnji duhana. Otkupne cijene uglavnom su bile toliko niske da su jedva pokrivale troškove proizvodnje pa su se Hercegovci dovijali na razne načine da njihovo „žuto zlato“ potpuno ne potamni. Mnoštvo Hercegovaca pod okriljem noći s ruksacima („vrićama“, „žakama“) na ramenima pješice bi došli do Bosne, kako  bi pušačima prodali svoj izrezan duhan, „škiju“, te tako prehranjivali obitelj.

Žandari i financi u Kraljevini Jugoslaviji bili su više nego okrutni prema onima koji su pokušali prodati svoj uzgojeni duhan kako bi prehranili obitelji. No, tadašnji hercegovački šverceri duhanom znali bi se organizirati pa pružiti i oružani otpor svojim  progoniteljima. Hercegovački proizvođači duhana tada nisu imali ni pravo na otkup vlastitog duhana za pušenje, a cigarete tadašnjih tvornica bile su zbog velikih trošarina preskupe za siromašne Hercegovce. Sudovi su znali osuditi Hercegovca ako bi mu našli i praznu duhansku kutiju.

Mnogi bi zapaljenu cigaretu smotanu od vlastitog duhana znali čak i progutati ako bi „slučajno“ naišao žandar ili financ. Tadašnje vlasti brojnim su švercerima donosili sudske zabrane uzgoja duhana na više godina, kao o onima koji nisu predali zadužene količine, a te količine određivali su financi. Monopolska uprava u Beogradu nastojala je obezvrijediti hercegovački duhan i u prvi plan stavljati južnosrbijanski i makedonski.

Tako bi čitav godišnji trud hercegovačkih proizvođača duhana bio uzalud. Naoružani financi imali su ovlasti i ubiti hercegovačkog švercera pa se sve veći broj mladih iseljavao. Hercegovački duhanari znatno su bolje prolazili u vrijeme Banovine Hrvatske. I u komunističkoj Jugoslaviji mnogi Hercegovci zbog niskih otkupnih cijena  bili su primorani na ilegalnu prodaju kako bi nekako preživjeli. S vrećama  na leđima tajnim putovima pješačili bi do Bosne i prodavali duhan sa svojih vrtova siromašnim pušačima.

No, 70-ih godina prošloga stoljeća šverc duhanom sve se više „modernizira“, duhan se automobilima i vlakovima dostavlja do pušača u Bosni, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu pa sve do Austrije, Njemačke… Otkupne stanice u Hercegovini 60-ih, 70-ih i dijelom 80-ih godina prošlog stoljeća  znale su otkupljivati i po tisuću i više tona duhana, sve zajedno blizu deset milijuna kilograma. Cigarete u bivšoj državi imale su znatan postotak hercegovačkog duhana zbog odličnog izgaranja i arome.

No, zbog sve većeg uvoza lošijeg i jeftinijeg duhana potamnio je sjaj onog hercegovačkog, ostalo mu je samo crno tržište. Krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća uzgoj duhana u Hercegovini doživljava krah. Tranzicijske vlasti nisu reagirale na pravi način. Još je poneka otkupna stanica otkupljivala duhan, ali po mizernoj cijeni, uz višegodišnje čekanje naplate. Sad više nema nijedne otkupne stanice. I mostarska tvornica duhana s velikom tradicijom doživjela je krah.

No, kvaliteta hercegovačkog duhana neupitna je, potencijalni investitor treba ga kvalitetno brendirati i plasirati na europsko i svjetsko tržište. Tada bi i šverc duhana ostao samo kao folklor i zanimljiva priča s elementima političkog trilera i krimića. Mnogi su se današnji uglednici školovali zahvaljujući duhanu, i oni bi mogli dati svoj doprinos perspektivi hercegovačkog duhana.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Kožul: Obavještajna agencija BiH se zloupotrebljava

Objavljeno

na

Objavio

Zatražena istraga o prisluškivanju hrvatskog državnog vrha: ‘Obavještajna agencija BiH se zloupotrebljava’

Tjednik Nacional objavio je dokumente o prisluškivanju hrvatskih gospodarstvenika i dužnosnika navodeći da je BiH agencija duže vremena nelegalno provodila mjere praćenja i prisluškivanja

Član povjerenstva za nadzor nad radom obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Predrag Kožul najavio je u subotu da će zatražiti istragu o radu agencije koja je navodno ilegalno prisluškivala hrvatske političare i gospodarstvenike iz BiH i Hrvatske.

“Tražit ću preciznu istragu ove novonastale situacije. Povjerenstvo ima široke nadležnosti u nadzoru rada OSA-e. Nastojat ćemo te nadležnosti iskoristiti do kraja i rasvijetliti činjenice”, rekao je Kožul novinarima u Mostaru.

Tjednik Nacional objavio je dokumente o prisluškivanju hrvatskih gospodarstvenika i dužnosnika navodeći da je OSA duže vremena nelegalno provodila mjere praćenja i prisluškivanja.

Državni ministar sigurnosti Dragan Mektić potvrdio je da je OSA provodila posebne mjere, no odbacio je tvrdnje da su prisluškivani dužnosnici iz Hrvatske.

Kožul, koji je i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH uvjeren je kako se OSA zloporabi.

“Sada imamo evidentnu zloporabu, ne samo OSA-e nego i ljudi, konkretno ministra sigurnosti. To je vrlo ozbiljna situacija i na tragu je svega onoga što se događa u BiH posljednjih mjeseci prema bosanskohercegovačkim Hrvatima i Hrvatskoj. A svaki takav potez reflektira se i na odnose prema EU i NATO-u”, dodao je Kožul.

Ocijenio je da je Mektić počinio kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti te iznošenja tajnih podataka. “Svaka njegova (Mektićeva) reakcija predstavlja zloporabu položaja i agencije, a napose tajni u dijelu koje se odnose na, kako kažu, legalne i legitimne akcije agencije. A to su povjerljive ili tajne informacije”, dodao je.

Mektić je najavio da će uskoro u posjet BiH stići predstavnici Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) iz Hrvatske kako bi se afera rasvijetlila.

Mektić: Zvaničnici iz Hrvatske su prisluškivani radi zaštite ekonomskih interesa BiH

facebook komentari

Nastavi čitati