Pratite nas

Istaknuto

VIDEO – Karolina Vidović Krišto – Oluja i što o njoj trebamo znati

Objavljeno

na

U povodu Dana pobjede i Domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih dragovoljaca i branitelja koji slavimo kao spomen na pobjedu u obrambenom Domovinskom ratu, Karolina Vidović Krišto analizirala je strani tisak iz uoči, za vrijeme i nakon Oluje.

Novinarka je kratkim prilogom, citirajući i objavljujući činjenice iz stranog tiska raskrinkala laži i konstrukcije kojima i danas  pristalice velikosrpske i projugoslavenske politike pokušavaju oblatiti nastanak neovisne, slobodne i demokratske Hrvatske.

TUĐMAN PORUČUJE SVIJETU- OKUPACIJA MORA PRESTATI.

Krajem siječnja 1995. Njemački Der Spiegel je objavio intervju s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, a u povodu njegova zahtjeva da se UN-ove snage povuku s okupiranog hrvatskog područja.

Spiegel ga pita – ide li on u smjeru drugog rata?

Tuđman odgovara: „Neće doći do rata. Predsjednik Republike Srbije je izoliran. Njegova armija u tri godine nije uspjela osvojiti Hrvatsku, i uskoro će doći i do razmjene veleposlanika.“

Spiegel tada postavlja pitanje – što ako do toga ne dođe? Hoćete li silom vratiti svoj teritorij?

„Ako bude potrebno, mi ćemo to učiniti. Po tom je pitanju cijeli svijet stao uz nas.

Hrvatska vodi samostalnu politiku i nije sluga međunarodne zajednice. UN nam smeta – jer su zadržali status quo umjesto da su Srbima nametnuli mirno rješenje. Njihova je misija kontraproduktivna“, naglasio je Tuđman.

Sredinom srpnja 95. New York Times najavljuje kako Hrvati pripremaju veliki napad na okupirani dio Hrvatske koji nazivaju srpskom enklavom. Prenose kako su Hrvati sve više frustrirani zbog neuspjeha diplomacije da vrate velik dio zemlje koji su zauzeli srpski pobunjenici.

SRBI SU ODBILI Z4

U izvješću britanskih odjela za vanjske poslove i za obranu, koje se nalazi u arhivi Donjeg doma Britanskog parlamenta,  navodi se kako je srpska strana odbila plan Z4.

Srpski B92 u članku iz 2005. objašnjava i zašto su ga odbili. Vuk Drašković u tom članku kaže: „I Srpska radikalna stranka je bila posebno angažirana tada direktno na terenu u Krajini, čak su izvođene i neke akcije da se nikako ne bi dogodilo da neko u Krajini popusti i da slučajno prihvati Plan Z4.“

Aleksandar Vučić istaknuo je: “Pa, bili smo protiv toga zato što su Krajišnici u tom trenutku već imali svoju defakto državu, a ovim bi im se država ukidala u potpunosti.”

TUĐMANOV PROGLAS PRENIO I RADIO FREE EUROPE RADIO LIBERTY

Radio Free Europe je 4. kolovoza 1995. prenio proglas predsjednika Tuđmana upućenog stanovništvu tada okupiranog područja. U proglasu Tuđman, među ostalim, poručuje:

Pozivam pripadnike srpskih paravojnih postrojbi, koji su svojevoljno ili prisilno mobilizirani u paravojne srpske postrojbe, da predaju oružje hrvatskim vlastima, uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema važećim hrvatskim zakonima.

Pozivam hrvatske građane srpske narodnosti, koji nisu aktivno sudjelovali u pobuni, da ostanu kod svojih kuća, i bez bojazni za svoj život i svoju imovinu, dočekaju hrvatsku vlast, uz jamstvo da će im se dati sva građanska prava.

Radio free Europe prenosi i izvješća ostalih stranih medija, koji prenose kako će Srbi vjerojatno pobjeći jer ih njihove vlasti i mediji već godinama hrane nacionalističkom i antihrvatskom propagandom.

To se pokazalo točnim. Naime, u dokumentacijskom centru Domovinskog rata postoje dokumenti koji dokazuju kako su pobunjeničke vlasti izdale zapovijed da se cjelokupno stanovništvo povuče.

5. KOLOVOZA 1995.

Washington post 5. kolovoza kaže kako je odluka Hrvatske da velikom ofenzivom vrati okupirano područje možda pospješila ono što diplomacija nije uspjela u 4 godine – postaviti temelj za rješavanje krize na – kako su tada naveli – Balkanu.

„Battle could hejsten long war’s conclusion.“ – „Ova bi bitka mogla ubrzati završetak dugog rata.“

BEOGRAD ZBRAJA TROŠKOVE ETNIČKIH SNOVA

Tri dana kasnije britanski Independent prenosi članak pod naslovom „Beograd zbraja troškove etničkih snova“ – Michael Sheridan piše: „Vojske su im ponižene, njihovi vođe jedni drugima za vratom – Srbi su jučer zbrajali gorku cijenu prouzročenu godinama etničkog rata.“

13. kolovoza 95. Baltimore sun i New York Times prenose članak pod naslovom: Srpske izbjeglice demonstriraju silu u Bosni. U članku se navodi kako u Banja Luci neki od 100 tisuća Srba koji su pobjegli iz Hrvatske nasilno izbacuju Hrvatke i Muslimane iz njihovih kuća.

U članku se jasno navodi da su pobjegli, a ne protjerani, te kako osvetnički izbacuju hrvatske i muslimanske obitelji iz njihovih domova. Naoružani i prijeteći im smrću ubrzo su na cestu izbacili više od 1000 obitelji, a taj broj rapidno raste, pišu ove američke novine u kolovozu 1995.

4 KLJUČNE ČINJENICE O OLUJI

Britanski povjesničar Marko Attila Hoare (studirao povijest bivše države, 90-ih živio i radio kao prevoditelj u BiH, krajem 90-ih živio i radio kao novinar u Beogradu), napisao je Blog 2008. – 4 godine uoči oslobađajuće presude generalima Gotovini i Markaču. Hoare nagađa o brojkama civilnih žrtava kao što to mnogi, nažalost, i danas čine. Važno je naglasiti kako Luka Mišetić nakon oslobađajuće haške presude našim generalima često upozorava na činjenicu kako je „Raspravno vijeće zaključilo da ih je 44 ubijeno od strane pripadnika hrvatskih oružanih snaga.“

Ovaj britanski povjesničar u svom blogu ističe 4 ključne činjenice o Oluji.

  1. spasila živote na desetke tisuća bosanskih muslimana
  2. u tom trenutku porazila projekt Velike Srbije
  3. oslobodila Hrvatsku te joj omogućila da postane normalna, neovisna država
  4. izravno dovela do Daytonskog sporazuma koji je zaustavio rat u BiH.

S obzirom na sve navedeno možemo postaviti pitanje je li hrvatska diplomacija zadnjih 20 godina učinila dovoljno kako bi svjetskoj javnosti objasnila činjenice i time spriječila laži i neistine velikosrpske politike.

HRT, Dobro jutro Hrvatska, 4. kolovoza 2017.

prenio Željko Maršić Zenga/Kamenjar.com

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Ukrcajte se na ‘Vlak slobode’: ‘Sjećamo se dana kada je 100.000 ljudi na Rivi pokazalo što je hrvatsko jedinstvo’

Objavljeno

na

Objavio

Njime se želi očuvati memorija na događaj prije 22 godine kada je “Vlakom slobode” iz Zagreba u Split doputovao tadašnji hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom

“Vlak slobode” Split-Knin-Split, u spomen na istoimeni vlak koji je vozio na današnji dan 1995. od Zagreba do Splita i kojim je označen završetak oslobodilačke vojno-redarstvene operacije “Oluje,” krenuo je u subotu sa splitskog Željezničkog kolodvora, organiziran na poticaj splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare.

Njime se želi očuvati memorija na događaj prije 22 godine kada je “Vlakom slobode” iz Zagreba u Split doputovao tadašnji hrvatski državni vrh na čelu s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom. Tada se na splitskoj Rivi okupilo više od 100 tisuća građana, podsjetio je gradonačelnik Krstulović Opara.

“Mi u Splitu smo jako ponosni na taj događaj i tadašnji doček ‘Vlaka slobode’ kojim je označeno hrvatsko nacionalno jedinstvo i kraj ‘Oluje’. U povijesti Splita i Republike Hrvatske ostat će sjećanje na tadašnji upit predsjednika Tuđmana okupljenima na splitskoj  Rivi – ‘što im još može obećati’, a oni su svi jednoglasno glasno odgovorili ‘Vukovar’, ‘Vukovar’ ” , naglasio je u izjavi novinarima splitski gradonačelnik.

Direktor HŽ Putnički prrijevoz Željko Ukić, koji se pridružio današnjem “Vlaku slobode” Split-Knin-Split, izjavio je kako su Hrvatske željeznice podržale prijedlog grada Splita za obilježavanje spomena na “Vlak slobode” koji je prije 22 godine  putem od Zagreba do Splita povezao do data razdijeljenu Hrvatsku zbog velikosrpske oružane agresije.

“‘Vlak slobode’ prije 22 godine važan je i za Hrvatske željeznice jer je njime povezan Zagreb i Split,” rekao je Ukić.

U današnjem “Vlaku slobode” su brojni uzvanici među kojima i župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. Na putovanju do Knina ovaj vlak staje na mjesnim gradskim i općinskim željezničkim postajama gdje u njega ulaze gradonačelnici i načelnici mjesta.

facebook komentari

Nastavi čitati

Istaknuto

25. kolovoza 1991. – početak bitke za Vukovar

Objavljeno

na

Objavio

Današnji dan 25.08.1991. smatra se početkom bitke za Vukovar. Borbe u gradu i oko grada, sa poginulim i ranjenim, vodile su se od svibnja 1991., ali tog dana grad je napadnut iz svih smjerova svim raspoloživim naoružanjem “JNA”, uključujući avione.

Naime tog dana “Jugoslavenska narodna armija” koja je sve vrijeme uoči napada glumila suzdržanost i neutralnost kao ” tampon zona sukobljenih strana” otvoreno se svrstala na stranu agresora u trenucima kad je bilo vidljivo da regularne hrvatske policijske snage polako preuzimaju nadmoć na terenu nad srpskim teroristima i paravojnim formacijama.

Vidjevši da bi se ratna sreća mogla okrenuti na hrvatsku stranu, “JNA” je sve svoje potencijale, naoružanje i kompletnu ratnu mašineriju stavila na raspolaganje paravojnim srpskim snagama i pridružila se u sveopćem napadu na Vukovar.

To je bila 87-dnevna opsada hrvatskog grada Vukovara od strane “Jugoslavenske narodne armije”, uz pomoć srpskih paravojnih snaga od kolovoza do studenog 1991. godine tijekom Domovinskog rata.

Bitka je završena porazom Zbora narodne garde i jedinica MUP-a, velikim razaranjem Vukovara i brojnim ubojstvima i progonom hrvatskog stanovništva.

Grad je naposljetku potpuno uništen i okupiran 18. studenoga 1991.

Prema specijaliziranom elektroničkom portalu o Domovinskom ratu “Domovinski rat On Line”, ukupan broj stradalih boraca na hrvatskoj strani, gardista i policajaca, procjenjuje se na oko 2.500.
Oko 7.000 osoba, civila i vojnika, završilo je nakon pada grada u logorima u Srbiji. Poginulo je oko 1.000 civila, od čega 86 djece, od kojih je najmlađe imalo 6 mjeseci (Ivan Kljajić), koji je poginuo od krhotina srpske granate dok ga je otac Pavle Kljajić držao u rukama (ranjen u tom napadu, i on je uskoro umro).
Ranjeno je 2.500 osoba od čega su 570 ostali trajni invalidi. Bez jednog ili oba roditelja ostalo je 858 djece.
Još uvijek se traži gotovo 500 nestalih Vukovaraca.

Prema istom specijaliziranom elektroničkom portalu ukupan broj stradalih vojnika “JNA” i četničkih snaga na širem području Vukovara procjenjuje se do 8.000 poginulih, do 15.000 ranjenih te između 400-600 uništenih tenkova, oklopnih i transportnih vozila (JNA priznaje 110) , te oko 20 uništenih zrakoplova i helikoptera (“JNA” priznaje dva).

Za mnoge ratne zločine: ubojstva civila, mučenja i ubijanja, progone, etničko čišćenje, potpuno uništenje grada (tzv. famozno „prekomjerno granatiranje“), rušenje bolnice, kulturocid, logore u Srbiji i drugo još nitko nije odgovarao.

facebook komentari

Nastavi čitati