Pratite nas

Hrvatska

VIDEO: Kolinda Grabar-Kitarović: Gospodarsko stanje u Hrvatskoj može biti sigurnosna prijetnja

Objavljeno

na

Ovakva vrsta gospodarskog stanja može odvesti i u sigurnosnu krizu kao što smo vidjeli u Grčkoj iako ja u Hrvatskoj ne vjerujem u grčki scenarij jer HNB ima devizne rezerve i ima načina kako spriječiti taj grčki scenarij – kaže Kolinda Grabar-Kitarović

Novoizabrana hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u srijedu u intervjuu kako će odmah po inauguraciji tražiti posebnu sjednicu hrvatske vlade na kojoj bi se raspravljalo o teškom gospodarskom stanju u Hrvatskoj koje može dovesti i do sigurnosne krize.

U intervjuu bosanskohercegovačkoj televiziji BHT 1 snimljenom prošlog tjedna Grabar-Kitarović istaknula kako to ne bi bio presedan jer je bivši predsjednik Stipe Mesić inicirao jednu takvu sjednicu u vrijeme premijerskog mandata Ive Sanadera kada se razgovaralo upravo o gospodarskom stanju u zemlji iako je ono u Hrvatskoj, ocjenjuje novoizabrana predsjednica, bilo puno bolje nego danas.

“Sada je stanje puno teže i ovakva vrsta gospodarskog stanja može odvesti i u sigurnosnu krizu kao što smo vidjeli u Grčkoj iako ja u Hrvatskoj ne vjerujem u grčki scenarij jer Hrvatska narodna banka ima devizne rezerve i ima načina kako spriječiti taj grčki scenarij”, kazala je Grabar-Kitarović.

Dodala je kako je “jako razočarana” trenutačnim stanjem u Hrvatskoj te kako je vjerovala da će zemlja biti u “srednjem ešalonu” članica EU a ne među najsiromašnijima i među pet najkorumpiranijih.

Posebice je optužila sadašnju vladu za neuspjeh u aktiviranju sredstava iz europskih fondova.

“Tih 11,5 mlijardi kuna (raspoloživih u 2014.) bi jako puno značilo za hrvatsko gospodarstvo”, kazala je Grabar-Kitarović.

Komentirajući tijek predizborne kampanje Grabar-Kitarović je kazala kako su je posebice smetale uvrede kojima ju se pokušavalo diskreditirati kao ženu.

Najavila je kako će kao predsjednica upravo stoga inzistirati na potpunom uklanjanju predrasuda prema ženama.

“Jeste, bilo je lapsusa i grešaka no zar su ti lapsusi toliko katastrofalni”, pitala je Grabar-Kitarović dodajući kako su njene riječi zlonamjerno izvrtane.

No to je ocijenila važnom lekcijom iz koje je nešto naučila.

“Normalno, pazit ću malo više na rječnik no ostat ću svoja i nastavit ću govoriti ono što mislim”, kazala je novoizabrana predsjednica.

Kazala je i kako cijeni sve hrvatske državljane a da nazivanje ljudi Hrvaticama i Hrvatima nije nacionalizam.

“Izgubilo se to zdravo domoljublje”, kazala je Grabar-Kitarović iznoseći tvrdnju kako se u Hrvatskoj u proteklom razdoblju osuđivalo i ljude koji ističu državne zastave nazivajući ih se populistima ili nacionalistima.

Grabar-Kitarović je kazala kako je njena izborna kampanja time i bila obilježena jer su mnogi Hrvati od nje to očekivali nakon što su se u proteklom razdoblju osjećali poniženima.

“To zdravo domoljublje ne smije nikome biti prijetnja”, kazala je Grabar-Kitarović.

Komentirajući stanje u BiH ocijenila je kako je došlo vrijeme da se ta zemlja politički emancipira i da sami njeni državljani odlučuju o svojoj budućnosti a da pri tom međunarodna zajednica “ne prelama” bilo kakve odluke.

“Poštujem suverenitet, integritet i političku neovisnost BiH i nikada se ne bih miješala u unutarnja pitanja no zbog činjenice da u njoj žive i Hrvati Hrvatska ima poseban interes da ta država ide u pravom smjeru”, kazala je Grabar-Kitarović.

Konstatirala je i kako je nakon dvadeset godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma došlo vrijeme da se on nadogradi odnosno “da se neke stvari revidiraju”.

“Doista se nadam da će novi legitimni predstavnici sva tri naroda sjesti za stol i dogovoriti funkcioniranje države”, kazala je nova hrvatska predsjednica.

Njemačko-britansku inicijativu za BiH Grabar-Kitarović je pozdravila no pri tim je ocijenila kako je ona ipak manjkava jer ne govori o problemu konstitutivne ravnopravosti Hrvata u BiH.

Ustvrdila je kako se Hrvati u BiH sada svode na manjinu što ne bi smio biti slučaj odnosno kako u stvarnosti nisu ravnopravni.

Treći entitet, kako je pojasnila, sama nikada nije poticala a naznačila je kako bi ga prihvatila ukoliko je to nešto oko čega bi se suglasila sva tri naroda koji žve u BiH.

“Ja jesam zabrinuta jer ono što čujem je da se hrvatski narod iseljava i da nije ravnopravan a da u nekim dijelovima poput Republike Srpske nema povratka”, kazala je nova hrvatska predsjednica.

Dodala je kako tijekom planiranih posjeta BiH ne želi “protokolarne susrete” nego ući u probleme i pomoći njihovu rješavnju kao prijatelj BiH no bez miješanja u unutarnje poslove.

Kazala je kako bi približavanje NATO-u mogao biti integrativni faktor za cijelu BiH te kako BiH postaje sve više važna i zbog sigurnosnih razloga.

“Postoji realna opasnost od onih koji se vraćaju iz Sirije i Iraka”, ocijenila je Grabar-Kitarović uz pojašnjenje kako je stoga nužno pojačati suradnju među svim državama regije u razmjeni podataka o takvim osobama i mogućim terorističkim opasnostima.

Na pitanje o “stanju u regiji” odgovorila je kako ne voli taj termin jer je riječ o samostalnim državama jugoistočne Europe koje trebaju surađivati.

Međusobno poštivanje i dobrosusjedski odnosi temelj su takve suradnje a Hrvatska će kao članica EU i NATO-a u tome pomoći svima koji to žele, poručila je Grabar-Kitarović.

“Moramo rješiti otvorena pitanja i došlo je vrijeme da se to prestane pometati pod tepih”, stajalište je nove hrvatske predsjednice.

Kao primjert navela je nedefinirane granice s BiH dodajući kako se to treba brzo pokušati riješiti a ako to nije moguće međusobnim dogovorom onda bi trebalo ići na odgovarajući međunarodni sud.

Isto pitanje otvoreno je i sa Srbijom no Grabar-Kitarović je istaknula kako je tu problem i status Hrvata koji tamo žive jer oni moraju imati prava kao i Srbi u Hrvatskoj.

“Voljela bih da vlada Srbije u sklopu tog njihovog pristupanja EU riješi pitanje Hrvata u Srbiji”, kazala je Grabar-Kitarović dodajući kako to svakako spada pod poglavlje 23. pravne stečevine EU.

“Dakle, ne tražim ništa izvan onog što je već dogovoreno i potpisano i što je Hrvatska morala ispuniti kako bi postala članica EU i NATO-a”, kazala je Grabar-Kitarović.

Srbiji je također poručila kako bi morala priznati Kosovo bez obzira koliko to bilo teško.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Hrvatska biskupska konferencija: Ne podržavamo Istanbulsku konvenciju

Objavljeno

na

Objavio

Iz ureda Hrvatske biskupske konferencije priopćeno je da su tijekom ovotjednog plenarnog zasjedanja biskupi razgovarali i o rezultatima javne rasprave o Istanbulskoj konvenciji.

Biskupi, kako se navodi, podupiru zakone koji štite žene i obitelji, ali ne podržavaju konvenciju jer smatraju da ona implementira i rodnu ideologiju.

Pozivaju sve odgovorne i javne djelatnike da, kako kažu, “ne podlegnu zavodljivim, nejasnim i upitnim ponudama po kojima se nekad izglasavaju zakoni”.

“Crkva se zauzima za slobodu pojedinaca i naroda i ne prihvaća nikakvu kolonizaciju koja bi zadirala u antropologiju na kojoj stvaramo i izgrađujemo svoj identitet.

Biskupi pozivaju sve odgovorne i javne djelatnike u društvu da ne podlegnu zavodljivim, nejasnim i upitnim ponudama po kojima se ponekad izglasavaju zakoni.

Europa, kao i Hrvatska, stoljećima je imala svoju filozofiju, antropologiju i etiku na koju se oslanjala politika i društveno djelovanje”, stoji u priopćenju s 55. plenarnog zasjedanja Sabora HBK.

Karolina Vidović Krišto za Kamenjar: Tri su ključna aspekta zašto je Istanbulska konvencija neprihvatljiva

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Tomo Medved: Cilj nam je izmijeniti odnos društva prema braniteljima, niz nepravdi je naneseno

Objavljeno

na

Objavio

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je obraćajući se nazočnima na 17. izvještajno-izbornom saboru HVIDRA-e RH  da je cilj izmijeniti odnos društva prema hrvatskim braniteljima i prema Domovinskom ratu općenito i pritom istaknuo kako je niz nepravdi prema braniteljskoj populaciji ispravljen prijedlogom novog zakona koji je u drugom čitanju.

Istaknuo je prijateljski i profesionalni odnos između ministarstava u Vladi i između svih udruga, a to je, kazao je, moguće kada imamo jasnu želju i ciljeve.

Ciljevi su nam, rekao je ministar Medved, izmijeniti odnos društva prema hrvatskim  braniteljima, prema hrvatskim ratnim vojnim invalidima i prema Domovinskom ratu općenito.

Pred nama je jako puno posla koji zahtjeva od svakoga od nas ulaganje onog entuzijazma i domoljublja, one energije koja je potrebna da bismo očuvali ono što smo stvorili u Domovinskom ratu, poručio je Medved.

“Neminovno je, kako vrijeme prolazi, da je naša populacija sve starija, i stoga novo vrijeme koje je pred nama upravo traži da budemo zajedno i da osmislimo sve ono što će dati odgovore na te izazove.

U novom zakonu o hrvatskim braniteljima koji će uskoro biti na drugom čitanju izborili smo ona područja koja su dugi niz godina bila zapostavljena te ispravili niz nepravdi koja su bila učinjena prema našoj populaciji, zahvaljujući svim resorima u Vladi  i saborskim zastupnicima koji su novi prijedlog zakona prihvatili, te sam uvjeren da ćemo ispraviti i druge nepravilnosti koje su kroz proteklih 15-ak godina mučili našu populaciju,” rekao je.

Odnosi kakvi su bili prema hrvatskim braniteljima nikad više ne smiju biti na toj razini, poručio je. Trebamo stoga uspostaviti još kvalitetnije međuodnose kako bi dali odgovore na niz pitanja što i dalje muče našu populaciju te biti spremni i na sve druge izazove, zaključio je ministar Tomo Medved.

Obraćajući se skupu predsjednik HVIDRA-e Josip Đakić podsjetio je na veliki obol koji su hrvatski branitelji dali za domovinu. “Stoga nećemo šutjeti ni dozvoliti da nam itko uzme Domovinski rat i ukalja žrtvu koju smo podnijeli u obrani Domovine štiteći je svojim tijelima,”, rekao je Đakić i dodao kako će suradnja između HVIDR-e i HVO-a i dalje unapređivati.

Redovni izvještajno-izborni sabor Zajednice županijskih zajednica, udruga i članova hrvatskih vojnih invalida Domovionskog rata Republike Hrvatske (HVIDRA) održan je u petak navečer u  makarskom hotelu Meteor, a nazočno je bilo 225 delegata.

Medved o zapošljavanju: Bez novih djelatnika ne možemo funkcionirati

facebook komentari

Nastavi čitati