Pratite nas

Iz Svijeta

VIDEO: Teroristički napadi i žestoke ulične borbe u Groznom, glavnom gradu ruske republike Čečenije

Objavljeno

na

U glavnom gradu ruske republike Čečenije, Groznom, izbili su žestoki oružani sukobi između islamističkih ekstremista i snaga sigurnosti. Prema zadnjim informacijama ubijeno je najmanje 16 osoba, od toga desetak pripadnika ruske policije. Oko 30 osoba je ranjeno.

Militanti su napad započeli tijekom noći. Iz automobila su otvorili vatru na prometnu policiju te su zatim napali zgradu medija i jednu školu. Iz islamističke skupine ističu i kako su izveli samoubilački napad.

VIDEO: sukobi u Groznom, 4.12.2014.

Čečenski predsjednik Ramzan Kadirov, inače čovjek lojalan vlastima u Moskvi, ističe kako je situacija sada pod kontrolom te kako nitko od napadača nije pobjegao. “Niti jedan bandit se nije izvukao, osobno vodim operaciju”, poručio je Kadirov.

Ovakvi napadi nisu česti u Groznom otkako je ruska vojska silom slomila separatističku pobunu početkom stoljeća. Od onda se situacija poprilično stabilizirala, mada su snage sigurnosti u Groznom ostale na visokoj razini. Stoga ovaj napad i iznenađuje jer se radi o iznimno čuvanom gradu gdje su ruske obavještajne službe uvijek na oprezu, naročito u zadnje vrijeme kada i Islamisti s Bliskog istoka, uključujući i ISIL, prijete “oslobađanjem” Čečenije.

Napade je komentirao i ruski predsjednik Vladimir Putin ističući kako je uvjeren da čečenske snage sigurnosti mogu izaći na kraj s militantima.

No, ovo je najveći napad u Groznom u zadnje vrijeme i sigurno će biti izvor još jednog problema za rusku Vladu koja ovih dana ponajviše brine o ekonomiji i udaru Zapadnih sankcija.

Prema pojedinim izvorima militanti i dalje drže jednu školu pod opsadom. Nema informacija da su se u trenutku napada u školi nalazila djeca.Reporter AP-a ističe kako se na ulicama grada mogla čuti žestoka pucnjava, a zgrada tiskare – koju su napali militanti – zapaljena je. Isti izvor ističe kako je vidio mrtvo tijelo osobe u civilnoj odjeći u blizini zgrade.

Militanti ističu kako su napad izveli po naredbi čečenskog separatističkog lidera Aslana Bjutukajeva za kojeg se vjeruje da je preuzeo vodstvo nad militantima nakon što je dotadašnji islamistički vođa, Doku Umarov, navodno ubijen od strane ruskih službi ranije ove godine.

Napad u Groznom dogodio se svega nekoliko sati prije nego je Putin započeo svoje godišnje obraćanje naciji. Dmitrij Trenin, analitičar iz Moskve, komentirao je: “Ovaj napad nema smisla, jedini cilj je bio osramotiti Putina nekoliko sati pred njegov godišnji govor”.

Ruski medijski izvori ističu kako se na pojedinim dijelovima grada još uvijek čuje pucnjava te kako su u borbama korišteni i raketni bacači.

Lokalni dužnosnici ističu kako su snage sigurnosti uspjele spriječiti veći broj terorističkih napada koje su militanti planirali jutros izvesti.

Iz Moskve ističu kako je anti-teroristička operacija i dalje na snazi u glavnom gradu Čečenije.

Sam grad Grozni je gotovo u potpunosti ponovno izgrađen nakon što je razoren u dva rata između Rusije i separatista kasnih 90-ih godina. Prema pojedinim procjenama u ratovima je ubijeno i do 160,000 ljudi.

Sudeći prema najnovijim video snimkama, borbe na ulicama Groznog su izuzetno žestoke te podsjećaju na ratnu zonu:

VIDEO: sukobi u Groznom, 4.12.2014.

BBC | RT | Reuters | Advance | AP

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Erjavec opet prijeti Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Ministar vanjskih poslova Slovenije Karl Erjavec još jednom je poručio da dijalog s hrvatskom ima smisla samo ako će se pričati o implementaciji arbitražne presude o rješenju graničnog pitanja između dvije zemlje.

Slovenski šef diplomacije je kazao kako je hrvatski premijer Andrej Plenković tri puta rekao da RH ne priznaje arbitražu – u Ljubljani, u Savudrijskoj vali i prošli tjedan u New Yorku.

Kao mogućnosti rješenja problema sa slovenske strane, naveo je jednostranu implementaciju arbitražne presude tamo gdje je Slovenija može sama provesti i pritiske Europskoj komisiji.

Očekuje da će se o tome razgovarati u petak u Talinu na summitu o digitalnoj budućnosti.

Kaže da Hrvatska neće nikada ući u OECD dok god ne priznaje međunarodno pravo, a kao primjer naveo je Poljsku koja je “kažnjena” oko pravosudne reforme.

Kada prođe rok šest mjeseci, zaprijetio je, Slovenija će podići tužbu protiv RH jer nije implementirala odluku Suda.

Poručio je kako se nada da će Plenković spoznati da vodi politiku koja nigdje ne vodi.
“Prije ili kasnije RH će morati implementirati odluku”, kazao je.

U idućim tjednima na Vladi će se naći interventni zakon, raspravljat će se kako pomoći onima koji su po odluci pripali RH. Očekuje se da će taj zakon biti izglasan u slovenskom parlamentu u listopadu.

Akademik Davorin Rudolf: Premijeri mogu pitanje zaljeva riješiti uz kavu u pet minuta!

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

IMAJU LI KURDI PRAVO NA DRŽAVU?

Objavljeno

na

Objavio

Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Od 3.000 god. pr. Kr. do danas opstao je narod možda najvećih ratnika antike na Bliskom istoku, narod Su ili Karda, danas Kurda kojih na manje-više istom području ima oko 30, a ukupno u svijetu oko 45 milijuna.

Narodu koji je 5.000 godina opstao među svjetskim silama, preživio Sumer, Perziju, Rimsko carstvo, Otomansko carstvo i Tursku, reći da nema pravo na državu zahtijeva snažan i konkluzivan argument, ali treba biti oprezan. Čak i ako bi takav argument bio valjan, moglo bi ga se primijeniti na mnoge postojeće države čije postojanje nitko od onih koji su spremni uputiti takav argument nije spreman na njih primijeniti i posumnjati u njihov međunarodni legitimitet i suverenost.

Turska zasigurno nema povijesno pravo glasa jer su u vrijeme vladavine Kurda bili hrpa raštrkanih divljih plemena po pustopoljinama Anatolije, dok Irak i Iran primjerice imaju neko povijesno pravo glasa, ali u to vrijeme Kurdi su bili dio Sumerskog carstva koje je opstalo (4.500-1.900 god. pr. Kr.) dobrim dijelom zahvaljujući kurdskim vojnicima. Uz to, do konca Srednjeg vijeka Kurdi su bili zoroastristi, tj. vjerovali su u Ahuru Mazdu (vrhovnog duha), a islamizacija je nastupila začuđujuće kasno i sporo (možda su zbog toga, a i sklonosti sinkretizmu u Kurdistanu paralelno opstale zajednice zoroastrista, židova, kršćana i muslimana). Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Izv.prof.dr.Kristijan Krkač

Kurdi počeli glasovati o nezavisnosti

Irački Kurdi počeli su u ponedjeljak glasovati o svojoj nezavisnosti na povijesnom referendumu koji bi trebao otvoriti put državi za koju se bore već gotovo jedno stoljeće.

Glasovanje koje je inicirao kurdski predsjednik Masud Barzani održava se u autonomnoj regiji Kurdistana, na sjeveru Iraka, koja obuhvaća pokrajine Erbil, Sulejmaniju i Dohuk, ali i u zonama u kojima se za prevlast bore Kurdi i središnja iračka vlada.

Referendum međutim predstavlja riskantan potez jer je irački premijer Hajder al-Abadi jasno dao na znanje da će poduzeti “mjere nužne” za očuvanje jedinstva u zemlji.

Susjedne zemlje poput Turske i Irana, zabrinute da će njihove kurdske manjine slijediti taj primjer, također su zaprijetile odmazdom.

Glasački uredi trebali bi ostati otvoreni do 17 sati kako bi se 5.375.000 upisanih birača moglo izjasniti.

Po kurdskoj novinskoj agenciji Rudav, Masud Barzani je nasmiješen i u tradicionalnoj odjeći glasovao rano ujutro.

Ukupno je otvoreno 12.072 birališta u autonomnoj regiji Kurdistana te u zonama na koje pravo polažu Kurdi i središnja iračka vlada.

facebook komentari

Nastavi čitati