Pratite nas

Najave

Video: Tomašić dala potporu Grabar Kitarović: Hrvatska spremna za ženu predsjednicu

Objavljeno

na

Bivša predsjednica HSP dr. Ante Starčević, europarlamentarka Ruža Tomašić u nedjelju je dala potporu HDZ-ovoj predsjedničkoj kandidatkinji Kolindi Grabar Kitarović, istaknuvši da je Hrvatska spremna za ženu predsjednicu.

“Hrvatska je spremna za ženu predsjednicu, a ovo vam je buduća predsjednica Republike Hrvatske”, rekla je Tomašić Hini nakon susreta s Grabar Kitarović na zagrebačkom Cvjetnom trgu.

Napominjući da se s Grabar Kitarović dugo poznaje, kazala je da joj je, kada je razmišljala o kandidatu za novog predsjednika, odnosno predsjednicu, odmah ona pala na um, jer zna da je “čvrsta i postojana žena te zna što govori i što radi”.

PXL_091114_9332300

Na novinarski upit je li i dalje nezadovoljna dosadašnjim dijelom kampanje HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje, kako je to ranije izjavila medijima, Tomašić je odgovorila da obje nisu dugo živjele u Hrvatskoj te da shvaća kako je Grabar Kitarović u kampanji. “Nisam dugo živjela u Hrvatskoj i kada sam se vratila kao da sam došla na Mars i bilo je teško, pa znam kako je i njoj”, poručila je.

Izrazivši zadovoljstvo potporom, Grabar Kitarović je rekla da potpora Ruže Tomašić nikad nije ni bila u pitanju. “Ruža je bila jedna od prvih koji su mi još prije nekoliko godina sugerirali da se politički angažiram na taj način. Danas mi je bilo jako bitno razmijeniti mišljenja kako ne bi bilo apsolutno nikakvih dvojbi što se tiče moje kampanje, iskrenosti u kampanji i programa koji je na dobrobit Hrvatske, jer volim Hrvatsku”, istaknula je.

Dodala je da je s Tomašić razmijenila mišljenja o mnogim pitanjima o stanju u zemlji te da obje dijele zabrinutost zbog stanja u kojem se Hrvatska nalazi, posebice zbog teške gospodarske i socijalne krize. Uz to, dodala je, razmijenile su i mišljenje kako treba pristupiti rješavanju tih problema.

Upitana o svom izbornom programu, koji će predstaviti u utorak u Zagrebu, Grabar Kitarović je rekla da je riječ o programu za bolju Hrvatsku. “To je čvrst program koji je usmjeren na realnost, na sadašnjost i na stanje onakvo kakvo jest u Hrvatskoj. Na Hrvatsku kakvu danas svi doživljavamo i kako u njoj živimo te kako unaprijediti i poboljšati život u zemlji i što tu predsjednica može i mora učiniti kako bi se zemlja izvukla iz sadašnje duboke krize u kojoj se nalazi”, poručila je.

Ružu Tomašić novinari su pitali i kako komentira jučerašnju sjednicu Predsjedništva svoje bivše stranke, na kojoj je za vršitelja dužnosti predsjednika izabran njezin donedavni zamjenik Ivan Tepeš. Ona je rekla kako im želi sve najbolje te da je to za nju završena priča. Nije htjela reći što osobno planira, kazavši samo da će o tome razmisliti nakon Nove godine.

hina

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Najave

Velimir Bujanec: Za novu sezonu Bujice – spremni!

Objavljeno

na

Objavio

Velimir Bujanec najavio novu sezonu popularne emisije!

S VESELJEM OBJAVLJUJEMO: NOVA SEZONA BUJICE STARTA U PONEDJELJAK 02. LISTOPADA!

Zbog mnogobrojnih upita vjernih gledateljica i gledatelja dužni smo vam objasniti da ove sezone krećemo s malim zakašnjenjem – u našem se studiju instalira nova, moderna oprema pa će emisija izgledati još bolje, a produkcija kvalitetnije i atraktivnije.

Bujicu će preuzimati i neke nove lokalne televizije, tako da se od listopada vidimo na više od 10 televizija u Hrvatskoj, Herceg-Bosni i u našem iseljeništvu!

Već u prvom tjednu emitiranja najavljujemo ekskluzivne i relevantne goste, sučeljavanja i teme od kojih će mnoge zaboljeti glava, a koje ne smiju obrađivati neki drugi mediji…

ZA NOVU SEZONU BUJICE – SPREMNI!

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

Obilježavanje 26. obljetnice pogibije Ludviga Pavlovića

Objavljeno

na

Objavio

Ludvig je od malih nogu od oca Slavka slušao priče o slobodnoj hrvatskoj državi sanjajući da će jednog dana dočekati slobodu za sve Hrvate na ovim prostorima.

Obilježavanje 26. obljetnice pogibije Ludviga Lutka Pavlovića održati će se 18. rujna 2017. godine (ponedjeljak).

Protokol:

  • 7:00 sati: Sveta misa u Crkvi Sv. Paškala u Vitini,
  • Poslije mise slijedi polaganje vijenaca i paljenje svijeća na grobu Ludviga Lutka Pavlovića na mjesnom groblju, te polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod spomenika u parku u Vitini.
  • 10:00 sati: Paljenje svijeća na mjestu gdje je pronađeno tijelo poginulog Ludviga Lutka Pavlovića u Studenim Vrilima.

Ludvig Pavlović – Lutko, (1958. – 1991).

Heroj o kojem se priča, koji je urođenom buntovnošću i srčanošću bio predodređen doživjeti mučeničku sudbinu, Ludvig Pavlović – Lutko, rođen je 10. travnja 1951. u Vitini, općina Ljubuški.

Ludvig je od malih nogu od oca Slavka slušao priče o slobodnoj hrvatskoj državi sanjajući da će jednog dana dočekati slobodu za sve Hrvate na ovim prostorima.

S tim uvjerenjima sa samo 16 godina odlazi u bijeli svijet jer se jednostavno nije mogao pomiriti s činjenicom da živi u državi gdje hrvatski čovjek ne može slobodno živjeti. Ludvigova skupina od 19 momaka, poznatija kao Bugojanska, pripremala se za akciju ‘Fenix’ u logoru u Austriji i 20. lipnja ušla u Jugoslaviju kod Dravograda.

Nisu kanili ubijati, nego obznaniti da su upali i da stvaraju hrvatsku državu. Više od dva mjeseca te davne 1972. godine vodili su iscrpljujuće borbe protiv JNA i pričuvnog sastava policije. Tom prilikom poginulo je njih 15, a četvorica su zarobljena, među kojima je bio i Ludvig Pavlović koji je na suđenju u Sarajevu najprije osuđen na smrt, a potom pomilovan na 20 godina robije.

Kaznu zatvora izdržava u Zenici i Srijemskoj Mitrovici. Pod sumnjivim okolnostima pogiba kao pripadnik HVO-a u sukobu s JNA 18. rujna 1991. u Studenim Vrilima, na cesti između Tomislavgrada i Posušja, piše Ljubuški.net.

Pavlović je rođen u Vitini kod Ljubuškog 10. travnja 1951. Kako mu je dan rođenja padao na dan osnivanja Nezavisne Države Hrvatske, u matične knjige vlasti su mu dan rođenja upisale 9. travnja, dok mu u krsnom listu stoji točan nadnevak rođenja. Bio je prvi sin u šesteročlanoj obitelji. Njegov otac Slavko je bio satnik u Hrvatskim oružanim snagama u Drugom svjetskom ratu. Sredio je vizu u njemačkom veleposlanstvu i sa 16 godina odlazi na rad u Njemačku gdje je živio s dvjema sestrama. Sa 17 godina se povezao s Hrvatskim revolucionarnim bratstvom čije je sjedište bilo u Karlsruhu.

Bio je najmlađi pripadnik Bugojanske skupine koja je organizirana s ciljem da sruši komunistički režim nakon sloma Hrvatskog proljeća. Skupinu je činilo 19 pripadnika iseljeništva. Pavlović se, zajedno s ostatkom skupine, pripremao u Austriji, a u Jugoslaviju su ušli 20. lipnja 1972. preko Dravograda. S teretnjakom koji je prevozio mineralnu vodu stigli su do Donjega Vakufa. Zarobljenog vozača i desetak šumara koje su zarobili pustili su odmah na slobodu, a preko njih su obznanili da će se podići ustanak. Nakon ulaska u Jugoslaviju, više od dva mjeseca vodili su borbe s Teritorijalnom obranom JNA, pričuvnom milicijom i civilnom zaštitom. U prvom sukobu poginuo je jedan pripadnik skupine, nakon čega su se grupirali u dvije skupine s ciljem da se prebace u Hrvatsku. Pavlović je s Vladom Miletićem, pripadnikom skupine, krenuo prema Livnu, ali ih je izdao milicajac, po narodnosti Hrvat, kod kojega su tražili vodu. Pri prijelazu prometnice za Grahovo upali su u zasjedu pričuvnog sastava milicije u kojoj je poginuo Miletić, a Pavlović ranjen, zajedno s dvojicom milicajaca. U toj akciji je uhićen. U borbama je poginulo ukupno 15 pripadnika Bugojanske skupine, a ostala četvorica, zajedno s Pavlovićem, su zarobljena. Vojni sud u Sarajevu ga je nakon uhićenja, zajedno s drugim pripadnicima skupine, Mirkom VlasnovićemĐurom Horvatom Vejsilom Keškićem, osudio na smrt 21. prosinca 1972. Njegova obitelj nije bila svjesna njegovih djelatnosti, pa niti smrtne kazne. Zbog njegove malodobnosti, Josip Broz Tito mu je smanjio kaznu na osam godina samice i 12 godina strogog zatvora. Ostala trojica pripadnika skupine su strijeljana nakon izricanja presude.

List Oslobođenje je lažno objavilo fotografije ubijenog Pavlovića i Miletića. Nakon ovoga, Pavlovićeva obitelj bila je maltretirana od strane komunističkog režima. Milicija i službenici SDS-a su im upadali kuću i mlatili ih. Tek 1973. Pavlovićev brat Iko je od školskog kolege saznao da mu je brat živ, a dozvolu za posjet u Zenicu obitelj mu je dobila tek 1974. Unatoč tome bili su spriječeni da posjete Pavlovića u zatvoru. Njegov brat i otac susreli su se s njim tek 1976. Otac mu je u više navrata pretučen u zgradi Službe državne sigurnosti u Mostaru zbog čega je 1980. umro. Pavlovićev brat Iko je pri jednom pokušaju spašavanja oca dobio udarac kundakom nakon čega su mu pukle glasnice kada je imao 16 godina. Iku su nastavili maltretirati i kasnije, te je i on odvođen u zgradu SDS-a. Zbog maltretiranja se zajedno s obitelji preselio u Njemačku.

Pavlović je sedam i pol godina samice odslužio u Zenici, nakon čega je premješten u Sremsku Mitrovicu, gdje je ponovno bio u samici osam mjeseci zbog tuče s Željkom Ražnjatovićem Arkanom, kasnijim časnikom Vojske RS-a. Zatvorski upravitelj, Crnogorac po narodnosti, 1990. je tražio od Pavlovićeve obitelji 10 000 njemačkih maraka za premještanje Pavlovića u Lipovac u Hrvatskoj. Novac je upravitelju dostavljen 2. studenog, a Pavlović je privremeno pušten na slobodu 23. prosinca.[2][3][4]

Sloboda i rat

Nakon što je pušten iz zatvora Pavlović se vratio u rodno selo. Uskoro se ponovno vratio u zatvor u Lipovac, da bi, na Uskrs, bio ponovno uvjetno pušten. U to vrijeme ratno stanje bilo je u Vukovaru i Ravnom. Pavlović se odmah povezao s hrvatskim političkim vodstvom i Franjom Tuđmanom koji je još 1970-ih surađivao s Hrvatskim revolucionarnim bratstvom i počinje organizirati obranu u Hercegovini. Pavlovićev brat Iko je u suradnji s iseljeništvom u Njemačkoj pakirao oružje u pakete Crvenog križa i slao ih u Zagreb. U noći s 14. na 15. rujan Pavlović je sudjelovao u operaciji Zelena tabla – Mala bara u Pločama gdje su hrvatske snage zaplijenile znatnu količinu oružja JNA.

Pavlović je poginuo 18. rujna 1991. u Studenim Vrilima na cesti između Tomislavgrada i Posušja. Poginuo je u kratkotrajnom puškaranju s kolonom JNA. Prema tvrdnjama njegovog brata Pavlović je ubijen zbog protivljenja prodaji oružja jer je smatrao da se oružje treba davati besplatno. Za smrt krivi kriminalnu skupinu iz Imotskog koju je vodio Zlatko Katić. Pavlović se planirao oženiti Marinom, no ubrzo je poginuo. S Marinom je Pavlović osam mjeseci nakon pogibije dobio sina Ludviga.

Visoki časnik HVO-a gen. Slavko Puljić je u razgovoru za suradnika časopisa Vojne povijesti izjavio da je uvjeren da je Pavlović i još neki ljudi kao što su Božan ŠimovićTvrtko MilošTihomir Mišić ostali na životu, da bi tijek rata u Mostaru bio drukčiji te da se neki loši događaji koji su poslije uslijedili nikad ne bi dogodili.

Odlikovanja i počasti

Ludvig Pavlović posmrtno je odlikovan tri puta. Po njemu je nazvana HVO Postrojba za posebne namjene Ludvig Pavlović.

U POVODU OBLJETNICE OPERACIJE ‘FENIKS’ 1972. ‘Bugojanska Skupina’

facebook komentari

Nastavi čitati