Pratite nas

VIDEO: Zabranjeni nacistički i antisrpski film nakon 70 godina prikazan u Zagrebu!

Objavljeno

na

Film „Ljudi u oluji“ (Menschem im Sturm), uspješnica kinematografije Trećeg Reicha bio je jedan od najvećih kino hitova toga vremena, a samo u Zagrebu pogledalo ga je gotovo 25 tisuća ljudi (zagrebačka premijera bila je u ožujku 1942.). Njemci su bili oduševljeni ljepotama Hrvatske i u srpnju ’41. u Zagreb je doputovala njemačka filmska ekipa, s brojnim filmskim zvjezdama Trećeg Reicha, ali i cijele ondašnje europske kinematografije. Nakon što su njemački producenti pristali kreirati jedan lik nadahnut osobom poglavnika Pavelića, snimanje je moglo početi.

Dvorana Müller, Zagrebačkog kina Europa nije mogla primiti sve koji su, u četvrtak navečer, željeli nazočiti predstavljanju knjige koje je obilovalo izrazima poput: slikokaz, samovoz, slikopis i slično. Radilo se naime o predstavljanju knjige Daniela Rafaelića „Kinematografija u NDH“.

Brojnost publike, nesumnjivo, potvrđuje kako je sve što je vezano uz Nezavisnu državu Hrvatsku i danas jamac velikog interesa publike, stručnjaka, medija, te svih i svega ostalog. Naime, teško se prisjetiti kada je bilo koja filmološka knjiga ili studija u Hrvatskoj predstavljana pred tako puno znatiželjnika.

Prvi promotor dr.Mario Jareb ustvrdio je kako je upravo za vrijeme „endehazije“ postavljen temelj naše suvremene kinematografije i to ponajviše zahvaljujući Marijanu Mikcu, Branku Marijanoviću i Oktavijanu Miletiću, koji su i glavni akteri ovoga povijesnog pregleda. Čak je i natuknuo kako je Marijan Mikac (ravnatelj Državnog ravnateljstva za film HDH), odnosno njegov životopis, moguć kao vrlo zanimljiv predložak za knjigu ili film.

Dr.Ivica Šute otkrio je kako ga je ova knjiga ostavila bez daha, a njezinu vrijednost vidi, prije svega, u bavljenju našom kulturnom poviješću, inače – nedostatno istraženoj. Među predstavljačima riječ je imala i Milana Vuković Runjić koja je također iznijela impresiju da je knjiga „Kinematografija u NDH“ izvor beskrajnog zadovoljstva u čitanju.

Autor, povjesničar filma Daniel Rafaelić, stoički je podnio sve pohvale za rad na svojem ukoričenom prvijencu. Građu za njega Rafaelić je strpljivo slagao kopajući po arhivima od Zagreba, preko Beča, Berlina, pa sve do Jugoslavenske kinoteke u Beogradu. A upravo zahvaljujući spomenutoj kinoteci, kako nas je izvijestio Rafaelić, svi nazočni imali su priliku pogledati film „Ljudi u oluji“ (Menschem im Sturm), uspješnicu kinematografije Trećeg Reicha.

Kako stoje stvari, nije nemoguće da će i neki budući naraštaji, za pedesetak godina, biti u prilici vidjeti pojedine umjetnine otuđene iz Hrvatske, „ljubaznošću“ nekog beogradskog muzeja(?).

Inače, sam film je bio jedan od najvećih kino hitova toga vremena, a samo u Zagrebu pogledalo ga je gotovo 25 tisuća ljudi (zagrebačka premijera bila je u ožujku 1942.). Golemost uspjeha te činjenice treba vremenski kontekstuirati, obzirom da neki suvremeni domaći filmovi teškom mukom prelaze broj od 300-tinjak gledatelja.

Pred prepunom dvoranom kina Europa, Rafaelić je film najavio kao nacistički i antisrpski, naglašavajući kako je ova projekcija prva javna projekcija tog filma nakon sedamdesetak godina. Njemci su, kazao je Rafaelić, bili oduševljeni ljepotama Hrvatske i u srpnju ’41. u Zagreb je doputovala njemačka filmska ekipa, s brojnim filmskim zvjezdama Trećeg Reicha, ali i cijele ondašnje europske kinematografije. Bile je tu i određenih nesuglasja između njemačke i hrvatske strane, ali nakon što su njemački producenti pristali kreirati jedan lik nadahnut osobom poglavnika Pavelića, snimanje je moglo početi. Navodno je, sam Pavelić inzistirao na tome da jedan lik bude filmski uobličen po njemu, pa se tako prezime nesebičnog apotekara, koji žrtvuje vlastiti život kako bi od odmazde srpske vojske spasio njemačkog učitelja, tek u jednom slovu razlikuje od njegovog.

Film „Ljudi u oluji“ prikazuje stradanje volksdeutschera koje nemilice šikanira, progoni pa i likvidira starojugoslavenska vojska, sastavljena mahom od Srba. Pri tome se služi svim sredstvima, neuvijenim nasiljem, spletkama, špijunažom, ne prezajući ni od ubijanja djece. Njemci se samoorganiziraju u pokušajima da najugroženije pripadnike svoje manjinske zajednice prebace preko njemačko-jugoslavenske granice. Saveznike za to pronalaze u Hrvatu i Slovencu koji i po cijenu vlastitog života pomažu volksdeutcherima.

Nakon sloma nacističke Njemačke „Ljude u oluji“ snašla je zabrana javnog prikazivanja, a protagoniste je prekrila šutnja i zaborav (a neke, možda, i crna zemljica).

Kraj filma izmamio je pljesak mnogobrojne publike. Nije specificirano tko je kome i tko je čemu pljeskao.

Pogledajte cijeli film:

[vsw id=”y23yyyg1kyk” source=”youtube” width=”625″ height=”380″ autoplay=”no”]

dnevno

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Karl Erjavec očekuje pritisak EU-a zbog Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski ministar kaže da je nakon Plenkovićevog govora “svakom Slovencu jasno da je dijalog s Hrvatskom nemoguć”.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u nedjelju da očekuje jak pritisak Europske komisije (EK) na Hrvatsku nakon govora premijera Andreja Plenkovića u UN-u u kojem je optužio Sloveniju za nepoštivanje međunarodnog prava.

Plenković je u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a rekao da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom koju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Slovenski ministar kaže da je nakon Plenkovićevog govora “svakom Slovencu jasno da je dijalog s Hrvatskom nemoguć”.

“Arbitražni sporazum je bio potpisan pod okriljem EU-a. Potptredsjednik EK-a Frans Timmermans je ponudio svoju pomoć ako ne bi došlo do dogovora s Hrvatskom o implementaciji arbitražne presude. Mislim da će naš slijedeći korak biti da ga obavijestimo o tome što se u New Yorku dogodilo”, kazao je Erjavec u razgovoru za RTV Slovenija.

Dodao je da EK ima niz instrumenata kako bi države koje ne poštuju vladavinu prava uvjerila da se ponašaju drukčije.

“Znamo što EU čini u pogledu Poljske zbog pravosudne reforme koju provodi njihova vlada. EU može zamrznuti europska sredstva takvim državama. Ipak mislim da će u slučaju Hrvatske biti dovoljan i poneki oštar poziv u Zagreb”, kazao je Erjavec.

Po njegovim riječima, da bi se arbitražna presuda provela potrebna je suradnja Hrvatske, ali Slovenija “neke stvari može implementirati sama” prihvaćanjem nekih zakona u parlamentu koje je premijer Miro Cerar najavio za ovaj mjesec.

Zbog Plenkovićeva govora Cerar je u četvrtak navečer otkazao dogovoreni susret s hrvatskim premijerom u Zagrebu 27. rujna o rješavanju hrvatsko-slovenskog graničnog prijepora.

Ljubljana smatra da je arbitražna odluka konačno rješenje koje treba primijeniti, a Zagreb traži novo bilateralno rješenje spora koji dvije države opterećuje od raspada bivše Jugoslavije 1990-tih godina.

Zašto bismo zaboravili da Slovenija laže, a da je Srbija bila agresor

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Miro Kovač: Hrvatska nije bila počinitelj, nego žrtva pokušaja prijevare

Objavljeno

na

Objavio

Miro Kovač (HDZ) bivši je ministar vanjskih poslova, sada saborski zastupnik i međunarodni tajnik HDZ-a.

Za Večernji list prokomentirao je o odnosima sa Slovenijom, mogućnostima rješavanja spora

Nakon govora premijera Plenkovića u UN-u slovenski premijer Cerar otkazao je dogovoreni posjet Hrvatskoj. Tvrdi da je izigran. Je li premijer Plenković u čemu pogriješio ili pretjerao u tom govoru?

Iz razgovora koje sam u zadnjih nekoliko mjeseci vodio s kolegama iz Europe i svijeta shvatio sam da neki od njih imaju krivi dojam da se u slučaju propale arbitraže Hrvatska ne pridržava međunarodnog prava.

A upravo je obrnuto: Hrvatska nije bila počinitelj, nego žrtva pokušaja prijevare, znači kršenja hrvatsko-slovenskog sporazuma, i stoga se morala, da bi se održala vjerodostojnost međunarodnog prava, povući iz arbitraže. To naši partneri u Europi i svijetu moraju znati, pa i u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Koliko ova situacija dodatno komplicira odnose Hrvatske i Slovenije?

Naši su odnosi ukupno gledano vrlo pozitivni. A što se tiče razgraničenja na moru, komplicirani su već više od dva desetljeća. Dakle, nakon što je arbitraža propala, nažalost krivnjom Slovenije, ne preostaje nam ništa drugo nego utvrditi granicu dvostranim pregovorima. Bilo bi idealno da u tome uspijemo vrlo skoro.

Ali ako nam to ne pođe za rukom – a ne bismo bili ni prvi ni zadnji koji to nisu postigli u kratkom roku – onda smatram realnim da se dogovorimo o upravljanju zaljevom. I to na korist ljudi koji tamo žive, na korist ribara i poslovnih subjekata uopće. Ima u svijetu primjera kako to urediti.

Jedan od primjera je zaljev Dollart u Sjevernom moru. Nakon višedesetljetnog sporenja su Njemačka i Nizozemska prije tri godine dvostranim ugovorom potvrdile zajedničko upravljanje zaljevom, s tim da svaka zemlja i dalje ima svoju verziju crte razgraničenja. No dogovorile su “liniju nadležnosti”. To funkcionira i granični spor nije tema u njihovim nacionalnim javnostima.

Hrvatska nije imala podršku EU nakon što je postupak arbitraže kontaminiran, štoviše iz Europe su inzistirali da se odluke Arbitražnog suda trebaju poštovati.

EU nije ugovorna strana, sporazum o arbitraži 2009. sklopile su dvije zemlje, Hrvatska i Slovenija, Hrvatska doduše pod svojevrsnom prisilom, bili smo izloženi masivnoj slovenskoj blokadi naših pregovora o članstvu u EU. Međutim, točno je da je EK imao ulogu posrednika, to se u preambuli sporazuma spominje.

Stoga nije čudno da je kod nekih u EU postojalo očekivanje da se presuda implementira. To je prirodno, želi se ići linijom manjega otpora. Ali te zemlje jako dobro znaju da je arbitražni postupak bitno povrijeđen i da se Hrvatska temeljem međunarodnog prava iz njega povukla.

Apsolutno su aktualne vanjskopolitičke teme, Hrvatska je “opet u zavadi” s većinom susjeda: od Mađarske, BiH, Slovenije, Srbije… dvoje iskusnih diplomata vodi državu – Plenković i K. Grabar-Kitarović?

U 2015. godini odnosi sa susjedima iskorišteni su u Milanovićevoj kampanji za parlamentarne izbore. Tada su zaoštreni odnosi i sa Srbijom i sa Slovenijom i s Mađarskom. Kada je HDZ pobijedio na tim izborima, krenuli smo u saniranje odnosa sa susjedima. Smirili smo tenzije s Mađarskom, sa Slovenijom, pa i sa Srbijom.

Na tomu je Vlada koje sam bio član predano radila. Ovo što sada imamo uglavnom je posljedica odluke Arbitražnog suda koju ne priznajemo, a na čijoj primjeni slovenska vlada ustraje pa zaoštrava odnose. Stranke koje čine slovensku vladu ne žele ispasti gubitnice u svojoj javnosti, a pitom trpe i kritike oporbenih političara koji smatraju da su vladajući u Sloveniji odgovorni za kompromitaciju arbitražnog postupka.

To je začaran krug. A onda su i neki drugi u našem susjedstvu, narodski rečeno, “nanjušili krv” i formulirali svoje “apetite”. To ne treba čuditi, valja biti smiren i razgovarati s kolegama u tim zemljama, a prijatelje i partnere u svijetu uvjeravati da smo konstruktivni, da mi nismo izvor problema.

Zašto bismo zaboravili da Slovenija laže, a da je Srbija bila agresor

facebook komentari

Nastavi čitati