Pratite nas

Reagiranja

Vigilare proziva tvrtke koje koristeći „Xmas“ kradu Božić 2014.

Objavljeno

na

Udruga Vigilare pokrenula je akciju ‘Božić bez popusta’ kojom žele upozoriti kako se korištenjem riječi ‘Xmas’ u božićnim kampanjama ‘izbacuju vjerski simboli iz javnog prostora’ te će objaviti imena tvrtki i organizacija koje, bez spomena Božića, politički korektno čestitaju neke neimenovane blagdane. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
 

Vigilare je ugodno iznenađen koliko u Hrvatskoj ima poznavatelja grčkoga jezika! Nikada ne bismo pomislili da su zapravo svjetske trgovačke korporacije (i neke hrvatske tvrtke) uzele grčko slovo Chi (X) iz Kristova monograma iz prvih kršćanskih vremena, kako bi znakom za „ime onoga čiji se rođendan na Božić slavi“, što vjernije predočili duh Božića, kako to objašnjava i organizator manifestacije „Advent na Europskom trgu”, Svibanj-projekt. Prosvijetljeni smo tim objašnjenjem jer smo zatupljeno smatrali da se radi o klasičnom primjeru izbacivanja svih vjerskih simbola iz javnoga prostora i sustavnog trenda agresivne sekularizacije i opće komercijalizacije blagdana.

bozic_bez_popusta-pecat_crveniIsti je organizator, uz potporu Turističke zajednice grada Zagreba i Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj (pred čijom se zgradom manifestacija i održava), ondje postavio i veliki natpis „XMAS“, navevši u svojem nedavnom priopćenju i ovo: „misao vodilja pri planiranju i realizaciji projekta je bio ponuditi jedinstveno, multikulturalno događanje koje nikoga ne vrijeđa, već dapače, aktivno sudjeluje u multikulturalnom i liberalnom dijalogu s ciljem promocije hrvatske i europske kulture…“ Znači li to da bi „CHRISTmas“ nekoga uvrijedio? Zašto ta lažna multikulturalnost i liberalni dijalog uopće slavi taj čudan, netolerantan i isključiv blagdan ako spominjanje imena tako otvorene osobe, pune ljubavi za sve, u samom nazivu blagdana, nekoga može uvrijediti?

Neke ideologije iz prošlosti pokušale su zabraniti Božić; danas to čini diktatura relativizma. Ona želi tumačiti što je zapravo Božić te da svatko ima svoj način njegova shvaćanja; da se na taj dan slavi ono što je dobro u nama te da je važno samo pozitivno misliti, biti nasmiješen i dobro raspoložen ići na isprazne „Xmas“ zabave (party).

Riječ je o vrjednotama i kulturnim stečevinama ovoga društva. Vigilare ne pristaje na politički korektne čestitke, pritiske i omalovažanja, mlake i neiskrene izgovore te gotovo fundamentalističko zagovaranje lažne tolerantnosti. Pozivamo sve da se uključe u javnu akciju „Božić bez popusta“ koju smo pokrenuli, na kraju koje ćemo objaviti imena tvrtki i organizacija koje, bez spomena Božića, politički korektno čestitaju neke neimenovane blagdane. Više o akciji ovdje.

S poštovanjem
Vigilare

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

HINA cenzurirala Ivu Pilara

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što su u hrvatskome Srijemu održana tri izuzetno dobro posjećena predstavljanja i tribine na temu Pilarove knjige “Južnoslavensko pitanje” i nakon što su organizatori opetovano Hini slali materijale i molili za objavu, što je urednica kulture Duška Gerić Koren i obećala, ne samo da nijedna vijest na Hini nije objavljena, nego je D. G. Koren prekinula i komunikaciju, te se ne javlja više ni na pozive.

Podsjetimo, samo na jednoj tribini u Vinkovcima nazočilo je više od 160 mladih do 19 godina, što u svijetu predstavljanja knjiga i kulturno-povijesnih manifestacija u Hrvatskoj predstavlja itekako hvale vrijednu rijetkost.

Međutim, urednici nacionalne novinske agencije, spomenutoj Duški Gerić Koren ni to nije vrijedno objave, te je svojom u najmanju ruku dvojbenom uređivačkom procjenom, uskratila hrvatsku medijsku i opću javnost za ovu itekako vrijednu i bitnu informaciju.

Okupljanje više od 300 ljudi oko hrvatske povijesne knjige, koja ove godine slavi 100. obljetnicu nastanka, a koje se odvijalo u ionako sustavno zapuštenoj istočnoj Slavoniji i hrvatskome Srijemu, dotična urednica Hine, D. G. Koren uskratila je kao informaciju hrvatskoj javnosti.

Istodobno, svoje mjesto u agencijskim vijestima Hine, u rubrici kultura, a pod vodstvom te iste urednice, dobila je, primjerice nagrada katalonskim arhitektima u Španjolskoj, te izložba nakita jedne osobe u Zagrebu….

Ivo Pilar i njegovo Južnoslavensko pitanje bili su cenzurirani u Karađorđevićevoj Jugoslaviji, te u doba totalitarnog komunizma. U Hini su cenzurirani i danas, u slobodnoj i suverenoj Hrvoatskoj 2017. godine.

Tražimo smjenu urednice kulture u nacionalnoj novinskoj agenciji HINA, Duške Gerić Koren.

Pretisak knjige „Južnoslavensko pitanje“, Ive Pilara, predstavljen  u Vinkovcima i Nuštru.

GI Ivo Pilar

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Odgovor predsjednika Vlade Plenkovića slovenskom premijeru Ceraru

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković odgovorio je predsjedniku Vlade Republike Slovenije Miri Ceraru te zahvalio na pismu upućenom 16. listopada ove godine.

U odgovoru predsjednika Vlade Plenkovića navodi se:

“U pismu potvrđenu privrženost  Slovenije dobrosusjedskim odnosima i dijalogu s Hrvatskom, što u potpunosti zrcali i već poznata hrvatska stajališta, vidim kao dobar temelj za nastavak našeg dijaloga započetog prigodom susreta u Ljubljani 12. srpnja ove godine.

Koristim stoga ovu prigodu ponovno Vas pozvati u Zagreb, kako bismo, slijedom već ranije obavljenih priprema, održali naš idući sastanak u terminu koji bi nam zajednički odgovarao.

Slovenska stajališta o arbitražnom postupku i arbitražnoj odluci dobro su mi poznata kao što sam siguran da su Vama poznata hrvatska stajališta o tome.

No, razlika u polaznim stajalištima ne bi nas trebala priječiti da u konstruktivnom ozračju, u duhu partnerstva i međusobnog razumijevanja, pronađemo konkretna rješenja koja bi bila u interesu i na korist naših dviju država i naša dva naroda.

Predlažem stoga da na našem sastanku raspravimo sva otvorena pitanja između naših dviju država, uključujući i pitanje granice”, stoji u odgovoru predsjednika Vlade Republike Hrvatske  slovenskom kolegi.

Cerar u pismu Plenkoviću predložio osnivanje povjerenstva za demarkaciju granice

facebook komentari

Nastavi čitati