Connect with us

Iz Svijeta

VIKTOR ORBAN: Neuspjeh referenduma je nevažan, idemo na ustavne promjene

Published

on

Mađarski premijer Viktor Orban odbacio je u ponedjeljak kao nevažan neuspjeh referenduma o obvezujućim europskim kvotama za migrante, kazavši da je zadovoljan iskazanom potporom i najavivši da će predložiti ustavne promjene “u duhu rezultata referenduma”.

“Referendum je postigao cilj”, rekao je Orban u mađarskom parlamentu dan nakon referenduma koji nije važeći jer se nije odazvalo dovoljno birača. Referendum je “razjasnio stvari.”

Istaknuo je da je referendum bio jedini “pošten način” da se Mađarima omogući da odluče s kime žele živjeti u zemlji.

Premda rezultat referenduma nije pravno obvezujući za parlament, Orban je kazao da bi ga zastupnici ipak mogli odlučiti provesti te najavio da će predložiti promjene ustava “u duhu rezultata referenduma”, prenosi MTI.

Na referendum se odazvalo samo 40 posto birača, a trebalo je više od polovice.

Gotovo svi oni koji su glasovali, njih 98,3 posto, ili 3,2 milijuna od ukupno osam milijuna registriranih birača, podržali su Orbana glasujući protiv europskih kvota.

Orban je istaknuo da je europske kvote odbacilo 3,3 milijuna ljudi, što je više od 3,050.000 koliko je glasovalo za ulazak u EU.

Napomenuo je da je to i milijun glasova više od potpore koju je koalicija Fidesza i demokršćana dobila na izborima 2014. godine. “Od 1990. nijedna stranka nikada nije dobila toliku potporu.”

“Napali smo bruxelleski sustav kvota”, rekao je, inzistirajući da rezultati pokazuju da se “mora boriti”.

Mađarska ima prostora da “dobije bitke u Bruxellesu” oko ovoga jer se mnogi Europljani protive kvotama, kazao je, upozorivši da očekuje napade “EU-a na Mađarsku”, čak “osvetu ili ucjenu”.

Europska komisija objavila je nešto ranije da poštuje demokratsku volju mađarskih birača, kako onih koji su izišli na referendum, tako i onih koji nisu glasovali, izjavio je glasnogovornik Komisije Margaritis Schinas.

Iako oporba ocjenjuje da je neuspjeli referendum Orbanov poraz, čini se da političkih posljedica neće biti. “Orban još ima iza sebe birače”, napominje oporbeni list Nepszabadsag.

Budimpešta pokušava europske kvote srušiti i na Europskom sudu pravde (ECJ).

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Iz Svijeta

Vučić: Srbiju više nitko ne može nekažnjeno napasti

Published

on

By

Vučić: Srbiju više nitko ne može nekažnjeno napasti

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u povodu 73. obljetnice oslobođenja Beograda u 2. svjetskom ratu da Srbija danas pokazuje svoju vojnu spremnost ne zato da bi bilo kome bila prijetnja, već da bi istaknula koliko cijeni živote svojih građana i da više nikome neće dopustiti da je nekažnjeno napadne i ugrozi.

On je naglasio da će zato biti nastavljeno ulaganje u svakog čovjeka, izgradnju puteva, otvaranje tvornica, stvaranje radnih mjesta i da se napravi višak koji će omogućiti da se taj život bolje zaštiti.

“Nikakvih drugih namjera nemamo, jer previše smo života izgubili da ne bismo cjenili i živote svih drugih. Hoćemo modernu, jaku i razvijenu državu, koja će svima biti garant mira i stabilnosti, pouzdan partner i iskren prijatelj”, rekao je Vučić.

On je istakao da Srbija, investirajući u život u svojoj zemlji, investira i u život na cijelom Balkanu, jer želi povezivanje, rad, razmjenjivanje robe, ljudi i kapitala.

facebook komentari

Continue Reading

Iz Svijeta

Katalonija – Put u nepoznato

Published

on

By

Španjolska vlada je u četvrtak priopćila kako će primijeniti članak ustava koji zadire u autonomiju Katalonije kako bi suzbila inzistiranje katalonske vlade na nezavisnosti što komentatori nazivaju “putem u nepoznato”.

Barcelona, glavni grad pokrajine gdje se godišnje proizvede 20 posto svih roba i usluga u Španjolskoj, mogla bi potpasti pod direktno upravljanje Madrida prvi put u 40 godina demokracije.

Španjolski premijer Mariano Rajoy okupit će u subotu svoje ministre kako bi aktivirali članak 155. ustava koji dopušta središnjoj vladi preuzimanje kontrole nad bilo kojom od 17 autonomnih pokrajina ako se neka od njih ne ponaša u skladu sa španjolskim ustavom.

Niti jedan političar dosad nije primijenio tu mjeru no Rajoy kaže da je opravdana jer Katalonija ne priznaje zakon te pritišće središnju vlast namjerom o odcjepljenju nakon referenduma organiziranog 1. listopada. Referendum je zabranio sud, te ga pokušala zaustaviti španjolska policija, no stanovnici su svejedno glasovali u korist uspostavljanja samostalne republike.

Članak nije precizan no u teoriji dopušta Madridu preuzimanje regionalne administracije i postavljanje novih dužnosnika, preuzimanje kontrole nad financijama i policijom te sazivanje prijevremenih izbora.

Njegovo korištenje moglo bi dodatno zategnuti odnose s Katalonijom no Rajoy tvrdi da ga podržavaju dvije od tri najveće oporbene stranke. Odbacio je poziv na dijalog o nezavisnosti upućen iz Barcelone od strane predsjednika katalonske vlade Carlesa Puigdemonta.

Najveća oporbena stranka, lijevi centar PSOE, podržala je vladu no traži da se članak primijeni “proporcionalno” i “ograničeno”.

Vlada kaže kako nema namjeru apsolutno ukinuti autonomiju Katalonije nego ondje provesti specifične mjere kako bi pokrajina poštovala španjolski zakon.

Kako bi članak stupio na snagu potrebno je nekoliko dana jer mjere treba podržati Senat, gornji dom španjolskog parlamenta zadužen za teritorijalna pitanja, gdje Rajoyeva Narodna stranka ima potrebnu većinu.

Kao datum mogućeg glasovanja spominjao se petak 27. listopada no prema pisanju dnevnih novina La Vanguardia sa sjedištem u Barceloni parlament će vjerojatno glasati u ponedjeljak 30. listopada ili utorak 31. listopada. S obzirom na većinu zagovornika uvođenja članka 155., očekuje se brzo usvajanje mjera.

Rajoy bi zatim mogao zamijeniti katalonske dužnosnike svojim političarima ili tehnokratima pa za tri mjeseca organizirati parlamentarne izbore u Kataloniji.

Prijevremene izbore bi mogao sazvati i sam Puigdemont i tako izbjeći da kontrolu nad katalonskim službama preuzmu ministri iz Madrida. To je, međutim, u srijedu odbio Raul Romeva, katalonski dužnosnik za vanjske poslove. Rekao je kako na njihovom dnevnom redu sada nema nikakvih izbora.

Puigdemont je ignorirao Rajoyeve zahtjeve da mu “jasno” i “jednostavno” odgovori da li je proglasio nezavisnost 10. listopada. Umjesto toga je napisao kako bi do formalnog glasovanja o proglašenju nezavisnosti moglo doći ako Madrid nastavi odbijati dijalog i nastavi s represijom u Kataloniji.

Mnogi iz njegovog pisma iščitavaju da nije došlo do nezavisnosti no španjolska vlada ondje vidi nastavak inzistiranja na njoj i “ucjenu”.

Puigdemont se u međuvremenu suočava s pritiskom u vlastitoj koaliciji da proglasi odmah nezavisnost. Antikapitalistička stranka Kandidatura narodnog jedinstva (CUP) ima samo 10 od 135 zastupnika u katalonskom parlamentu, no bez nje vladajuća koalicija nema natpolovičnu većinu. CUP traži proglašenje nezavisnosti “čim prije”. Izgubi li potporu CUP-a, katalonska vlada morat će raspisati prijevremene izbore. Sastanak katalonske vladajuće koalicije i CUP-a trajao je satima u četvrtak a rezultat još uvijek nije poznat.

Nakon policijskog nasilja nad stanovnicima na dan referenduma, Rajoy je oprezan no svjestan da ga podržavaju EU i lideri glavnih zemalja poput Njemačke i Francuske.

Zabrinutost zbog situacije u Kataloniji utrostručila se među Španjolcima u rujnu kada je katalonski parlament izglasao zakon o referendumu, pokazuje istraživanje Centra za sociološka istraživanja (CIS) sa sjedištem u Madridu.

U Kataloniji u mirnim prosvjedima deseci tisuća građana traže puštanje iz pritvora u Madridu dvojice dužnosnika nevladinih organizacija koji zagovaraju nezavisnost. Za subotu, kada će u Madridu biti sastanak španjolskih ministara, održat će se novi masovni prosvjedi u Kataloniji. Oko 80 organizacija najavilo je za subotu u 17 sati okupljanja s kojih će tražiti “oslobađanje političkih zatvorenika”.

Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici organizacija ANC i Omnium, pritvoreni su jer su organizirali stanovnike koji su tijelima “sprečavali rad policije” tijekom referenduma, tvrdi španjolski ministar unutarnjih poslova.

Tenzije bi mogle rasti s obje strane kako se bude približavalo usvajanje članka 155. Dosad osim pojedinačnih incidenata nije eskaliralo nasilje među stanovnicima. Organizatori prosvjeda pozivaju na mirne proteste.

Velika nepoznanica je, međutim, što će se događati na terenu ako Madrid krene s primjenom članka 155. Katalonska policija već je bila otkazala poslušnost Madridu koji može računati na španjolsku civilnu gardu i nacionalnu policiju čiji pripadnici se nalaze još od ranije u Kataloniji. Njih su prosvjednici okupljani ispred hotela povicima tjerali iz Katalonije.

facebook komentari

Continue Reading