Pratite nas

Više birača nego građana

Objavljeno

na

Bosna i Hercegovina u opće izbore, koji će biti održani 12. listopada ove godine, ulazi s paradoksom jer će u pojedinim gradovima biti više glasača nego stanovnika, dok će u nekoliko njih pravo glasa imati gotovo svi građani, pokazuje prosta računica.

Primjera radi, prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH u općini Kozarska Dubica pravo glasa na posljednjim lokalnim izborima imalo 23.696 građana, dok preliminarni podaci s popisa iz 2013. godine pokazuju da u toj općini živi 23.074 stanovnika, a slično je i u Krupi na Uni, gdje je prema podacima SIP-a pravo glasa imalo 1.799 stanovnika, a popis je pokazao kako je ukupan broj stanovnika u ovoj općini 1.687, pišu Nezavisne.com.

S obzirom na to da se način na koji se ostvaruje pravo glasa od posljednjih izbora nije mijenjao, što znači da je uvjet za izlazak na birališta osobna iskaznica, jasno je da se u listopadske izbore ulazi s gotovo identičnim brojem glasača.
U Banjoj Luci će tako pravo glasa imati oko 90 posto građana, jer je popis pokazao kako u gradu živi 199.191 stanovnik, a da je na lokalne izbore u 2012. godini moglo izaći 181.530 birača.

Stručnjaci i predstavnici civilnog sektora složni su da u rezultatima popisa i biračkim listama nešto nije u redu, ali su im mišljenja o tome koje od ovih brojki nisu točne podijeljena.
U Zavodu za statistiku RS, koji je sudjelovao u provođenju posljednjeg popisa, tvrde da je on jedino pravo istraživanje koje daje stvarni broj stanovnika, te kako se rezultatima popisa može apsolutno vjerovati.

“Popis se na ovaj način sprovodi svuda po svijetu, rađen je sukadno međunarodnim standardima, a ispred Europske komisije i UN agencije bila je monitoring misija, koja je ocijenila da je popis sukladan standardima uz odstupanja koja su uobičajena”, kazala je Radmila Čičković, ravnateljica Zavoda za statistiku RS.

Vehid Šehić, iz koalicije “Pod lupom”, koja okuplja sedam nevladinih organizacija iz BiH s ciljem organiziranja i provođenja nestranačkog promatranja narednih izbora, kaže kako je jasno da je u ovom slučaju omanuo popis, čiji su podaci netočni.

“Negdje je pogreška, a evidentno je da mnogi ljudi nisu popisani i da mnogi koji imaju osobnu iskaznicu i državljanstvo, a žive u inozemstvu, nisu sudjelovali na zadnjem popisu”, smatra Šehić.

Prema njegovim riječima, za same izbore je validna središnja biračka lista, a nesklad u brojkama neće niti može utjecati na nepravilnosti u izbornom procesu. Kako je kazao, jedna od najbitnijih stvari koje treba uraditi za opće izbore je sprječavanje izbornog inženjeringa i pojave ljudi koji se za vrijeme izbora prijave u određenoj općini, a nakon izbora vrate u mjesto u kojem stvarno žive.

Kada je riječ o izbornom inženjeringu, podsjećamo, Radislav Jovičić, ministar unutarnjih poslova RS, u nedavnom inervjuu za “Nezavisne” kazao je kako će biti iskorištene sve zakonske mogućnosti da bi se izvršile provjere i onemogućilo fiktivno prijavljivanje, nakon što je Ustavni sud BiH proglasio nevažećom Odluku o prebivalištu.
Tada je kazao da se ponovno pred izbore pokušava uvesti izborni inženjering i da MUP RS ima pravo da vrši provjere u tom segmentu.
“Mi po važećem zakonu imamo pravo vršiti određene provjere i mi ćemo iskoristiti sve te naše zakonske mogućnosti da vršimo provjere i onemogućimo fiktivne prijave”, kazao je tada Jovičić.

Maksida Pirić, portparol SIP BiH, kazala je kako se od 2006. godine vrši pasivna registracija birača u BiH i da svi oni koji vade osobnu iskaznicu u BiH i stječu punoljetstvo bivaju upisani u središnju biračku listu, te kako bi do kraja kolovoza trebalo biti poznato koliko građana će imati pravo glasa.

izvor:pogled.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Bakir Izetbegović: Moj otac Alija je pred smrt ostavio BiH Erdoganu u amanet, da skrbi o njoj

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ponovo je u četvrtak eksploatirao problematičnu tezu po kojoj je njegov pokojni otac Alija prije smrti sadašnjem predsjedniku Turske Recepy Tayyipu Erdoganu povjerio ulogu svojevrsnog skrbnika nad BiH.

Sudjelujući u obilježavanju četrnaeste obljetnice smrti Alije Izetbegovića koji je bio prvim predsjednikom Predsjedništva BiH kao samostalne države, njegov sin je novinarima u Sarajevu kazao kako je veza između njegova oca i sadašnjeg turskog predsjednika bila veoma važna, a o tome svjedoči kako je Erdogan bio jedna od posljednjih osoba s kojom je razgovarao prije smrti.

“On (Alija) je u njemu je prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdogan itekako dobro nosi taj amanet”, kazao je Bakir Izetbegović.

Na reakcije u povodu konstatacije o Erdoganu kao osobi kojoj je BiH ostavljena na skrb nije trebao dugo čekati a prvi je to učinio Izetbegovićev ogorčeni politički protivnik Milorad Dodik.

Kazao je kako je ta izjava “skandalozna i opasna” poručivši kako Bakir Izetbegović Erdoganu može dati na čuvanje samo ono što je katastarsko vlasništvo njegove obitelji.

“U BiH žive dva kršćanska naroda u čije ime Alija nikada nije govorio niti je imao mandat govoriti”, kazao je Dodik.

Sam Bakir Izetbegović u stalnim je kontaktima s Erdoganom, a jedan drugoga redovito oslovljavaju s “brate”. Zbog tako bliske suradnje Izetbegović je često izložen kritikama i optužbama da BiH dovodi u poziciju turskog vazala na Balkanu.

Turska se posredstvom svog veleposlanstva u Sarajevu izravno uključila u obilježavanje ovogodišnje obljetnice smrti Alije Izetbegovića i to ponudivši u četvrtak sarajevskoj publici premijeru turskog televizijskog dokumentarca pod naslovom “Alija, posljednji bedem islama”.

U filmu se veliča lik i djelo pokojnog bošnjačkog lidera, no čak je i njegovu sinu koji je nazočio projekciji zasmetao naslov koji je ocijenio “malo pretencioznim i jednodimenzionalnim”.

“Alija je naravno čovjek koji je borac za obranu islama na ovim prostorima, ali je bio i borac za demokraciju, slobodu, uvođenje višestranačkog sustava te obranu multietične supstance u BiH”, kazao je Bakir Izetbegović komentirajući film.

Začudio se ipak što se nitko u BiH nije sjetio snimiti film o njegovu ocu pa su to morali učiniti Turci koji su otišli i korak dalje jer njihova državna televizija TRT producira igrani serijal o Aliji Izetbegloviću koji se još snima.

Višnja Starešina: Pomozimo Bakiru vidjeti mudžahedine

facebook komentari

Nastavi čitati

Kolumne

Maras se ponaša kao da nije imao veze s Agrokorom! On bi trebao biti objektivan u Povjerenstvu?

Objavljeno

na

Objavio

(“Da je Todorić godinama iz sjene upravljao Hrvatskom, svima je jasno. Postavljao je svoje ljude u ministarstva i vlade, u novčarske institucije, uprave raznih fondova, držao je u šaci medijske vlasnike. I upravo stoga sada cijelu priču želi prebaciti na politički teren, nadajući se da će se nekim vremenskim odmakom po modelu ‘svi su znali – svi su krivi’ na njega zaboraviti te da će se javnost zabavljati brčkajući se u muljavim lokvicama domaćeg političkog jada”. Silvana Oruč Ivoš)

Iz sigurnosti nekakve rezidencije negdje u Londonu,  nakon što je godinama upropaštavao hrvatsko gospodarstvo, a zbog čega je započela istraga zbog sumnje u ozbiljno kazneno djelo, Todorić nastavlja s pisanjem blogova.

Tako konačni početak otapanja vrha sante leda (kad je u pitanju neviđeni gospodarski kriminal) nekadašnji Gazda, a danas bloger, bezbrižno naziva ‘političkom predstavom za javnost u režiji najviših državnih dužnosnika’.

Istodobno moralizira kako ljudi koji su zadržani na ispitivanju u istražnom postupku nisu ništa krivi, jer je riječ o vrhunskim gospodarstvenicima, a ako postoji i najmanja odgovornost, a on je siguran da je nema, onda je ona isključivo njegova.

No, naravno, unatoč tom uvjerenju, Todoriću ne pada na pamet pojaviti se u Hrvatskoj, na čijoj je grbači posljednjih dvadeset godina lijepo živio, da odgovori na ono što zanima Državno odvjetništvo, vjerovnike koje je pljačkao, ali i ukupnu javnost. I nemojmo se zavaravati, ako ne bude prisiljen, ni Todorić niti njegovi sinovi, koji se također terete u procesu, neće to učiniti. Jer što će reći suočeni s dokazima? Kako će opravdati golemo bogatstvo kojim su raspolagali, od otoka Smokvice do Kulmerovih dvora, a čime su se, već je dokazano, koristili nezakonito.

Todoriću je, stoga, preostalo jedino izigravati žrtvu političkog progona, optuživati državu i Vladu kako su mu oteli obiteljsku tvrtku, iako je istina da je tvrtka u vlasništvu vjerovnika… Brojnih malih i srednjih poduzeća koje je Gazda godinama beskrupulozno vukao u propast. Todorić se iz svoje londonske rezidencije, a teško da je tamo otišao siromašan kao crkveni miš, sada drsko pravi kako ne postoje pronevjere u financijskom poslovanju, da nisu otkrivene milijunske „grješke“ u vođenju trgovačkih poslovnih knjiga, da nije otkriveno krivotvorenje isprava… Šteta je tolika da ni ukupna vrijednost tog Todorićeva koncerna nije dovoljna da se vrate svi Gazdini dugovi.

Da je Todorić godinama iz sjene upravljao Hrvatskom, svima je jasno. Postavljao je svoje ljude u ministarstva i vlade, u novčarske institucije, uprave raznih fondova, držao je u šaci medijske vlasnike. I upravo stoga sada cijelu priču želi prebaciti na politički teren, nadajući se da će se nekim vremenskim odmakom po modelu ‘svi su znali – svi su krivi’ na njega zaboraviti te da će se javnost zabavljati brčkajući se u muljavim lokvicama domaćeg političkog jada. Dakako da moraju odgovarati svi koji su mu na bilo koji način pogodovali, a mnogi jesu, bez obzira na političku boju. Ali Gazda je prvi na toj podugoj listi.

S druge strane, ima i jakih igrača kojima ne paše Todorićev pad. Jer je jasno da bi taj za sobom mogao povući mnoge. U tom kontekstu zanimljivo je gledati kako i Todorić i glavna oporbena stranka žele isto. Žele saborsko istražno povjerenstvo, iako znaju da za njega nema zakonskog utemeljenja nakon što je krenula kaznena istraga. Uostalom, znaju i jedni i drugi da ni jedno istražno povjerenstvo nikad ništa nije riješilo pa zašto bi ovoga puta bilo drugačije. Najbolje je cijeli slučaj pretvoriti u sapunicu, a onda jednostavno jednog dana oprati ruke i krenuti ispočetka.
Možda se tome nada i Gordan Maras koji je prije četiri-pet godina kao ministar i član Nadzornog odbora HBOR-a šakom i kapom dijelio kredite, iako se već i tada znalo da puno toga s Agrokorovim poslovanjem nije u redu, a što je ovih dana neovisna revizija i potvrdila. Danas se, pak, Maras ponaša kao da su Agrokorovi problemi počeli tijekom posljednje godine dana, a ne puno, puno prije. I kao da on s tim nema nikakve veze!? Možda Maras hoće da javnost zaboravi kako je za vrijeme svog ministrovanja žestoko gurao i radio političke pritiske – o čemu su svojedobno svjedočili pojedini članovi skupštine HGK – da tadašnji potpredsjednik Agrokora Damir Kuštrak postane predsjednik Hrvatske gospodarske komore. I sad je taj Maras član saborskog istražnog povjerenstva u slučaju Agrokor, a mi bismo trebali vjerovati u to da će s takvim repovima iza sebe Maras biti objektivan?! I pošten?!
Naprotiv, svima je jasno da je Maras u tom tijelu veliki uteg SDP-u pa u tom kontekstu i ne čudi Bernardićevo forsiranje priče o navodnoj nagodbi s Todorićem. Kad se sve zbroji i oduzme, nagodbu u tom smislu mogli su imati samo oni koji su s Todorićem tikve sadili. A tu SDP nije imun. Upravo suprotno.

Silvana Oruč Ivoš/Hrvatsko Slovo

facebook komentari

Nastavi čitati