Pratite nas

Pregled

Višnja Starešina: Problem je što od 90-ih Hrvatska više ne vodi svoju politiku

Objavljeno

na

Zašto su europske tajne službe nemoćne pred terorom islamskih terorista, hoće li se pakt Rusije i Turske odraziti na EU, što znači izlazak Britanije iz Unije, treba li Hrvatska bespogovorno slijediti Bruxelles ili se čvrsto usidriti u projekt Jadran-Baltik te o nizu ostalih aktualnih političkih tema večeras je u emisiji “Iza zavjese” govorila novinarka i publicistica Višnja Starešina.

Na početku emisije s voditeljem Tihomirom Dujmovićem prokomentirala je odnose Europske Unije i SAD u svjetlu najnovijih izjava Donada Trumpa i Angele Merkel, a posebice izjave njemačke kancelarke “da se na Ameriku ne može više računati”.  “U vremenima kad se mijenja jedan model globalnog poretka, kad su sve karte ponovo na stolu, ovakva konverzacija čelnika država nije neuobičajena”, rekla je Starešina.

Istaknula je pritom kako poruka kancelarke Merkel služi za ohrabrivanje jedne opcije. “Što je ostalo od Europske unije u ovom novom miješanju karata? Velika Britanija je izišla iz EU, odnosno u izlasku je iz EU.

Velika Britanija je vodila politiku Europske unije jer ona je jedina država u EU, a i najjača na svijetu u političkom ‘know how’ na međunarodnoj razini, u svojoj umreženosti u međunarodne organizacije i forme.

Od članstva u Vijeću sigurnosti do privilegiranog partnera SAD u NATO-u. Bez Velike Britanije nema tko voditi politiku Europske unije u smislu one kreativne politike osmišljavanja. Druga značajna pretpostavka okupljanja je sigurnost. Sigurnost EU i obranu pruža NATO-savez”.

Kazala je kako je SAD 90-ih inaugurirao model globalizacije koji počiva na Americi kao jedinoj svjetskoj sili, na slobodi trgovine i na kompleksu ljudskih prava. “To se je vratilo Americi kao bumerang. Dakle, Amerika je izgubila status supersile kroz taj model trgovačkog upravljanja svijetom. Izniknule su neke druge države poput Kine, poput Indije i osobito poput Njemačke koje su ga znale koristiti bolje nego SAD. Sjedinjene Države su i dalje financirale NATO i financiraju njemačku trgovinsku ekspanziju. S druge strane Njemačka iza leđa ima otvorene kanale prema Rusiji u energetskom smislu.”

Naglasila je kako je “Trump odlučio državi vratiti njezin sadržaj, jer ovakav koncept se pokazao neprimjerenim za nove izazove”. “On funkcionira kad vi imate uređen svijet koji poštuje pravila, ali u međuvremenu ste dobili jednu Rusiju koja ima velike ambicije vratiti utjecaj iz Hladnog rata.

Imate islamističke pokrete koji se također koriste tim modelom za ulazak na Zapad. Taj model apsolutno nije sposoban suprotstaviti se nekomu tko ne prihvaća njihove vrijednosti. Tu vidimo kako se Zapad ne zna nositi s opasnošću radikalnog islama, kako zakašnjelo reagira na Rusiju i kako je Amerika osjetila negativne posljedice slobodnog tržišta, rekla je Starešina.

Jedna od tema bila je i budućnost NATO-a te njegov opstanak u sadašnjem obliku. “Moram priznati da ja uopće ne sumnjam u opstanak NATO-a”, naglasila je. Dodala je i da će NATO čak i više prerastati u politički savez nego što je to bio do sada.

Na pitanje kako će se sadašnja situacija u NATO-u odraziti na Hrvatsku odgovorila je kako je problem što od 90-ih godina Hrvatska više ne vodi svoju politiku. “Hrvatska više nema proaktivnu politiku, nego se očekuje možemo li se mi na nekoga osloniti”, kazala je.

Jedna od tema bile su i različite medijske izjave u promjeni granica u regiji. “Da biste ih promijenili, vi morate imati iza sebe jako snažnu silu koja će tu promjenu održati. Ja ne vidim u ovom trenutku tu silu.”

Govorila je i o problemu terorizma u Europi te komentirala da ga je danas u smislu u kojem se provodi teško zaustaviti. Dodala je kako je Europa propustila vidjeti korijene te radikalizacije koja se danas zbiva.

Bilo je riječi i o značenju Brexita, političkim promjenama u Turskoj te o izbjegličkoj krizi. Na pitanje tko se je ispravnije postavio u krizi s izbjeglicama- Orban ili Merkel, odgovorila je kako je “ključni pravni okvir Europske unije Schengen, kontrola zajedničkih granica i prostora” te da ih je dosljednije poštovao Orban

 

Višnja Starešina: Ideologija zla povezuje djevojčice iz Manchestera i Mirka iz Konjica

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

PISMO REISA KAVAZOVIĆA KARDINALU BOZANIĆU

Objavljeno

na

Objavio

Reis Husein Kavazović upozorio na opasnost od pogoršanja odnosa BiH i Hrvatske

Negativno karakteriziranje vjere šteti svima

Poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović sastao se u srijedu u Sarajevu s izaslanstvom Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj predvođenim muftijom Azizom Hasanovićem kako bi razgovarali o istupima hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović te o “kampanji koja se vodi u dijelu hrvatske političke i akademske javnosti te medija s ciljem predstavljanja BiH i Bošnjaka kao terorističke prijetnje okruženju i Europi, objavila je informativna agencija IZ u BiH MINA.

Kako je navedeno, reis Kavazović izaslanstvo predvođeno muftijem Hasanovićem “pozvao je na konzultacije” i pri tom mu predao pismo naslovljeno na zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića.

Reis Kazavović je kardinalu Bozaniću prenio osobnu zabrinutost pripadnika Islamske zajednice u BiH zbog “pogoršanja odnosa između BiH i Hrvatske” uz ocjenu kako taj trend prati negativno karakteriziranje vjere i vjerske pripadnosti što šteti i odnosima među pripadnicima islamske i katoličke religije u dvije države.

Poglavar bosanskohercegovačkih muslimana je kardinalu Bozaniću u pismu prenio uvjerenje kako je u zajedničkom interesu očuvati dobre odnose i spriječiti njihovo ozbiljnije i trajno narušavanje.

– Znam da mi kao ljudi vjere ne možemo izravno utjecati na politike koje vode dužnosnici, no također znam da politički dužnosnici često namjerno ili nenamjerno zanemaruju to što njihovi istupi mogu imati negativne posljedice izvan područja njihova dnevnopolitički određenog djelovanja, pa tako i na međuvjerske odnose koji su dublji i trajniji od stranačkih političkih odnosa – stoji u Kavazovićevu pismu kardinalu Bozaniću.

Poglavar Islamske zajednice u BiH ‘napao’ hrvatsku predsjednicu

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Saborski Odbor za ratne veterane jednoglasno podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima

Objavljeno

na

Objavio

Saborski Odbor za ratne veterane jednoglasno je u utorak podržao prijedlog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, koji cjelovito objedinjuje njihova prava. “Izradi zakona pristupili smo kako bismo najzaslužnijim za obranu domovine pružili sveobuhvatnu skrb prilagođenu njihovim potrebama”, rekao je ministar branitelja Tomo Medved, dodavši da će se tim zakonom objediniti prava koja su bila disperzirana u niz različitih zakona.

Jakim zakonskim uporištem, propisivanjem temeljnih vrijednosti na kojima je iznikla suverena Hrvatska, te obuhvaćanjem svih hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata u jedinstveni pravni okvir željeli smo odati priznanje njihovoj žrtvi i osigurati zaštitu digniteta Domovinskog rata, istaknuo je Medved.

Predsjednik Odbora Josip Đakić (HDZ) pohvalio je zakonski prijedlog naglasivši da on predstavlja “velik napredak”, te pozvao sve zastupnike da se donese konsenzusom i time prestane politizacija hrvatskih branitelja.

Zdravko Ronko (SDP) pridužio se pohvalama, posebice izdvojivši pravo prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja. “82.000 hrvatskih branitelja je nezaposleno, prosjek godina im je preko 50 i uglavnom je riječ o stručnoj spremi koja ne može naći posao”, kazao je.

Upozorio je da bi trebalo razjasniti odredbu koja propisuje otpis nedospjelih i dospjelih potraživanja prema korisnicima kredita za zapošljavanje hrvatskih branitelja. “Kome je otpisano 208 milijuna do sada i kome ćemo još otpisati 110 milijuna. Volio bih znati koje su to tvrtke, poduzeća, pravne osobe kojima ćemo to otpisati”, rekao je Ronko.

Od 3066 dodjeljenih kredita za zapošljavanje hrvatskih branitelja u vrijednosti 320 milijuna kuna, otplaćeno je 67, a dosad je otpisano 1829 kredita, dodao je. Medved je obećao da će zastupnici prije rasprave u sabornici dobiti detaljan prikaz svih korisnika tih kredita, čime će se otkloniti bilo kakve sumnje u pogodovanje.

Nezavisni zastupnik Željko Lacković upozorio je na odredbu kojom se širi krug ovlaštenika na obiteljsku mirovinu, naglasivši da bi se ta mjera trebala strogo restriktivno koristiti i vezati uz imovinski cenzus. Odbor za ratne veterane na sjednici je također prihvatio  izvješće o radu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2016. godinu, pri čemu je Mostov Miro Bulj apelirao na ravnatelja Centra Antu Nazora da pripremi dokumentaciju koja bi se poslala Vladi kako bi se uklonili “spomenici koji nose četnička obilježja”.

facebook komentari

Nastavi čitati