Pratite nas

Politika

Vlada Hrvatske imenovala Savjet koji čini 85 Hrvata iz svijeta

Objavljeno

na

Vlada Republike Hrvatske je donijela odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH. Savjet čine najugledniji predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta, ali i predstavnici najznačajnijih institucija u domovini. Svi će oni pomagati hrvatskoj Vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate koji žive izvan njenih granica. Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan RH su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan RH, osobe uvažene u sredini u kojoj žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa s hrvatskom domovinom.

Zajednice Hrvata izvan RH svoje su predstavnike u Savjet predložile iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga i organizacija. Njihova zastupljenost određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s RH, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa RH, navodi se u odluci.

PREDSTAVNICI HRVATA IZ BIH

1. ILJO KOPIĆ

2. ILIJA NAKIĆ

3. BRANKO IVKOVIĆ

4. JOSIP SUVALJ

5. DRAGO BILANDŽIJA

6. dr.sc. NEVENKO HERCEG

7. dr. sc. ZORAN TOMIĆ

8. VLADO DŽOIĆ

9.predstavnik Katoličke crkve za Bosnu i Hercegovinu prof. dr. preč. DARKO TOMAŠEVIĆ

PREDSTAVNICI HRVATSKE MANJINE

1. SLAVEN BAČIĆ, predstavnik za Srbiju

2. PETAR KUNTIĆ, predstavnik za Srbiju

3. TOMISLAV ŽIGMANOV, predstavnik 
za Srbiju

4. GABRIELA NOVAK – KARALL, predstavnik za Austriju

5. STANKO HORVATH, 
predstavnik za Austriju

6. MIŠO HEPP, predstavnik za Mađarsku

7. FRANJO PAJRIĆ, 
predstavnik za Mađarsku

8. ĐANINO KUTNJAK, 
predstavnik za Sloveniju

9. FILIP BOŽIĆ, predstavnik za Sloveniju

10. JOSIP ROKO ĆOLAK, predstavnik 
za Bugarsku

11. ANDRIJA VUKSANOVIĆ, predstavnik za Crnu Goru

12. LENKA KOPRIVOVA, 
predstavnik za Češku

13. ANTONELLA D’ ANTUONO, predstavnik za Italiju

14. SEBASTIJAN ČOLAKIĆ, 
predstavnik za Kosovo

15. SNJEŽANA TROJAČANEC, predstavnik za Makedoniju

16. PETRA HATEGAN, 
predstavnik za Rumunjsku

17. RADOSLAV JANKOVIČ, 
predstavnik za Slovačku

ČLANOVI SAVJETA IZ REPUBLIKE HRVATSKE

1. mr. sc. DARIA KRSTIČEVIĆ, predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan R. Hrvatske

2. PETAR BARIŠIĆ, zamjenik predstojnika Državnog ureda za Hrvate izvan 
Republike Hrvatske

3. zamjenik ministrice vanjskih 
 i europskih poslova

4. zamjenik ministra unutarnjih poslova

5. zamjenik ministra znanosti, 
obrazovanja i sporta

6. zamjenik ministrice kulture

7. zamjenik ministra gospodarstva

8. zamjenik ministra poduzetništva i obrta

9. zamjenik ministra rada i mirovinskog sustava

10. zamjenik ministra zdravlja

11. zamjenik ministrice socijalne 
politike i mladih

12. zamjenik ministra turizma

13. zamjenik ministra regionalnog 
razvoja i EU fondova

14. zamjenik ministra financija

15. zastupnici u Hrvatskom saboru 
koji predstavljaju Hrvate izvan 
Republike Hrvatske

16. mr. sc. MARIN KNEZOVIĆ, 
ravnatelj Hrvatske matice iseljenika

17. prof. dr. sc. MATEO MILKOVIĆ, 
predstavnik sveučilišne zajednice

18. dr. sc. IVAN KOVAČ, 
ravnatelj Državnog zavoda za statistiku

19. VLADIMIR KUMBRIJA, predstavnik HRT-a

20. akademik MIRKO ZELIĆ, predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

21. fra. JOSIP BEBIĆ, predstavnik Katoličke crkve (ravnatelj inozemne pastve)

22. DUNJA SEITER – ŠVERKO, predstavnica Nacionalne sveučilišne knjižnice

23. dr. sc. ZLATKO ŠRAM, predstavnik znanstvenih institucija koje se bave 
pitanjima Hrvata izvan Republike Hrvatske

PREDSTAVNICI HRVATA IZVAN HRVATSKE

24. DAVORKO VIDOVIĆ, predstavnik Hrvatske gospodarske komore

25. DRAGUTIN RANOGAJEC, predstavnik Hrvatske obrtničke komore

26. IVAN MILOLOŽA, predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca

27. prof. dr. sc IVAN LOVRINOVIĆ, predstavnik nevladinih udruga koje u svom djelovanju promiču razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske

PREDSTAVNICI HRVATSKOG ISELJENIŠTVA

1. NENAD BACH, predstavnik za Sjedinjene Američke Države

2. JOHN PETER KRALJIĆ, predstavnik za Sjedinjene Američke Države

3. IVAN TOMIĆ, predstavnik za Sjedinjene Američke Države

4. ZVONKO LABAS, predstavnik za Sjedinjene Američke Države

5. NIKO HAZDOVAC, predstavnik za Sjedinjene Američke Države

6. STJEPAN ASIĆ, predstavnik za Australiju

7. MLADEN LEKO, predstavnik za Australiju

8. LUKA BUDAK, predstavnik za Australiju

9. ZVONIMIR ANIČIĆ, predstavnik za Kanadu

10. IVAN TOMISLAV GRBEŠIĆ, 
predstavnik za Kanadu

11. CAROLINE SPIVAK, 
predstavnik za Kanadu

12. MONIKA ADŽAMIĆ, predstavnik za Saveznu Republiku Njemačku

13. MIJO MARIĆ, predstavnik za Saveznu Republiku Njemačku

14. IVICA ORLOVIĆ, predstavnik za Saveznu Republiku Njemačku

15. JOSE MARIA VRLJIČAK, 
predstavnik za Argentinu

16. VJERA BULAT PETROŠIĆ, 
predstavnik za Argentinu

17. MARCO BUZOLIĆ BUZOLIĆ, 
predstavnik za Čile

18. FRANCO FERRERA CVITANOVIĆ, predstavnik za Čile

19. MIROSLAV PIPLICA, 
predstavnik za Austriju

20. DUBRAVKA SIDONIJA ŠUTO, 
predstavnik za Brazil

21. YVAN CINDRIĆ, predstavnik za Francusku

22. LUKA KRILIĆ, predstavnik za Italiju

23. DANIJELA TASOVAC, predstavnik za Južnoafričku Republiku

24. LEO PENZIĆ, predstavnik za Novi Zeland

25. JOSIP ZORICA, predstavnik za Švedsku

26. ŠIMUN ŠITO ĆORIĆ, 
predstavnik za Švicarsku

27. MIRA MALOVIĆ – YEELES, predstavnik za Ujedinjeno Kraljevstvo

28. EDITA LEŠ LOTHE, predstavnik za Belgiju, Dansku, Luksemburg, 
Nizozemsku i Norvešku

29. ROBERT JAKUBEK, predstavnik za Boliviju, Ekvador, Paragvaj, 
Peru, Urugvaj i Venezuelu

Vecernji.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

Zdravko Marić će tužiti Marasa? ‘Prevršio je svaku mjeru!’

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić komentirao je Marasov ‘napad’ na njega u Saboru.

U Saboru je danas SDP-ov Gordan Maras rekao da ima dokaz da je Vijeće za financijsku stabilnost upozoravalo ministra financija Zdravka Marića na preveliku izloženost Agrokora.

Na te je optužbe odgovorio sam ministar.

“Vidjet ćete prezentaciju, ja isto imam taj dokaz. Nije to specijalan dokaz, to je prezentacija. Isto stoji u prezentaciji za 2015. i 2016. To nije tijelo koje nalaže bilo kojoj instituciji, odnosno regulatorima da nešto čine.

Naprotiv, regulatori čine to Vijeće. Ne vidim koja je poanta tih upozorenja. Nikad se na tom Vijeću ne spominju pojedini primjeri.

Inače što se tiče njegovih istupa gospodina Marasa, mislim da je prevršio svaku mjeru. I u javnosti govori o tome, radi se o javnom blaćenju i obezvređivanju mene osobno.

Razmislit ću o konkretnim aktivnostima. Mislim da je prevršio svaku mjeru. Neću s njim polemizirati.

U Saboru sam mu već nekoliko puta argumentirano odgovorio. Razumijem što je politička arena, ali ovo je značajno ispod pojasa”, rekao je Marić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković danas pred Saborom predstavlja izvješće o radu Vlade RH, dakle, rezime protekle godine njegova mandata.

Prije toga, Sabor je tradicionalno rad započeo nizom zahtjeva za stanke, a glavna tema je, očekivano, Agrokor.

Premijer Andrej Plenković predstavlja godišnje izvješće o radu Vlade.

Ovo je bila jedna od najizazovnijih godina za Hrvatsku od Domovinskog rata – politički, gospodarski i vanjskopolitički. Požari i poplave, kriza u Agrokoru, problemi arbitraže oko Ine.., rekao je Plenković na početku.

“U središtu Vlade je hrvatski čovjek. Naš osnovni cilj je ostvariti bolji život i bolji standard. O ljudima ovisi hrvatska budućnosti. Pronalaženje rješenja za demografski izazov je ključan zadatak Vlade. rast gospodarstva i ravnomjeran gospodarski razvoj je nabolja demografska politika”, kazao je dodavši da je u prvoj godini mandata značajno povećana financijska potpora roditeljima.

Naglasio je kako je prvi zadatak zaustaviti odlazak mladih iz Hrvatske. Najavio je i od iduće godine pilot projekte za testiranje obrazovnog programa i kurikularne reforme.

“Novi program treba spojiti obrazovni sustav sa stvarnim potrebama tržišta rada. Učenicima treba omogućiti razvijanje digitalne pismenosti, omogućit će im se razvoj s praksom najrazvijenih obrazovnih sustava. restrukturirat ćemo postojeće stručno povjerenstvo za kurikularnu reformu – usmjerit ćemo aktivnosti na sadržaj a ne sastav povjerenstva”, naglasio je.

Premijer je rekao da je njegova Vlada povećala mirovine, da će se boriti za ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada te da će se boriti za radnike i njihova prava.

“Najveći reformski proces koji nismo mogli niti naslutiti prije 12 mjeseci je upravljanje krizom u koncernu Agrokor, kompaniji koja zapošljava u Hrvatskoj više od 30.000 ljudi. Nekontrolirani stečaj i propast koji je bio realna mogućnost prije šest mjeseci imao bi katastrofalne posljedice po Hrvatsku. Danas je svima jasno da Vlada takav scenarij nije smjela dopustiti”, naglasio je Plenković.

“Pokazali smo da država zna i može ragirati brzo. Predložili smo zakonsko rješenje koje je spriječilo tsunami u državi. Otvoreni smo da se o Agrokoru raspravlja u Saboru, ako ne na povjerenstvu onda na odborima ili na plenarnoj sjednici”, predložio je.

Naglasio je da su vjetar u leđa za transformaciju poslovanja u Hrvatskoj dobri ekonomski pokazatelji

“Započeli smo s procesom priprema za uvođenje eura, kao službene valute u Hrvatskoj. Sve nove članice unije, uključujući i Hrvatsku, obezale su se prihvatiti euro, kad se za to ispune uvjeti. Prije nego što postane članica monetarne unije, država treba uz pravnu konvergenciju, zadovoljiti četiri kriterija – stabilnost cijena, održivost javnih financija, koje obuhvaća dva kriterija – proračunski manjak i javni dug, stabilnost tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Strukturne reforme koje provodimo pridonose ispunjavanju navedenih uvjeta, koje moramo provoditi i zbog nas samih.

Trenutno, Hrvatska ispunjava sve kriterije osim jednog, a i kod omjera duga opće države i BDP-a, pozitivan je trend dinamike jer ekonomski oporavak i stabilnost javnih financija utječu na njegovo smanjenje. Za Hrvatsku je prema tome ispunjavanje kriterija dostižan i realan cilj.

Brojne analize i komparativna iskustva pokazuju da građani i poduzeća mogu očekivati pozitivne učinke od uvođenja eura. Glavna korist odnosila bi se na uklanjanje valutnog rizika, kojem su izloženi svi s kreditima izraženim u eurima. Poduzeća zadužena u eurima, a prihode ostvaruju u domaćoj valuti, više neće biti ranjiva na deprecijaciju tečaja.

Drugo, korist bi trebala proizići i iz smanjenja kamatnih stopa.

Vlada će s toga, zajedno s HNB-om, krajem listopada predstaviti nacrt strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, čime započinje javna rasprava o ovom procesu”, rekao je Plenković.

Kazao je kako će Pelješki most će biti jedan od najvidljivijih projekata u kojem se vidi korist u članstvu u EU. Rekao je i kako se tri pristigle ponude pregledavaju.

“Krajevi mosta grade se na hrvatskom prostoru. Pitanje izgradnje mosta s razgraničenjem nema veze”, istaknuo je odbacujući opet prigovore BiH na izgradnju mosta.

facebook komentari

Nastavi čitati