Vlada neće Ruse, izbrala SAD za partnera u energetici

    0

    Nakon kakofonije u kojoj je Ured predsjednika RH obavijestio ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka o dolasku šefa Gazproma Alekseja millera u Zagreb, ali ne i premijera Zorana Milanovića, za kojeg Jutarnji piše da Rusima neće dati da kupe udjel u Ini

    rusiHrvatska Vlada svim će mogućim pravnim sredstvima onemogućiti ulazak ruskih naftnih kompanija u Inu i kupnju većinskog paketa dionica, poruka je iz krugova bliskih Banskim dvorima tjedan dana prije dolaska predsjednika Uprave Gazproma Alekseja Millera na sastanak s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i premijerom Zoranom Milanovićem,  tvrdi Jutarnji list.

    Miller je u Zagreb trebao stići ovaj četvrtak, no dolazak je odgođen iz, kako kažu u Uredu predsjednika, tehničkih razloga. Ipak, delegacija Gazproma sljedećeg tjedna sigurno stiže na Pantovčak i u Banske dvore. Kako neslužbeno doznajemo, Uprava Gazproma zatražila je prijem kod premijera Milanovića, na što je odgovoreno pozitivno.

    Jučer se, pak, u Zagrebu s ministrom gospodarstva Ivanom Vrdoljakom sastao američki zamjenik tajnika za energetsku politiku Amos Hochstein. Hochstein je jasno poručio kako SAD vidi Hrvatsku kao energetskog lidera u regiji te naglasio da SAD pomaže Hrvatskoj u gradnji LNG terminala.

    Već početkom 2013. godine Hrvatska je intenzivno pregovarala s američkim predstavnicima o mogućnosti da se preko LNG terminala na Krku u Europu uvozi američki plin iz škriljevca, no u međuvremenu je cijena tog plina porasla dovoljno da se izvoz na tolike udaljenosti ne čini rentabilnim.

    “Hrvatska više nije u ulozi da se brine hoće li imati energenata, već je njena uloga osigurati energente svojim sjevernim susjedima, Ukrajini, Mađarskoj, Slovačkoj, Sloveniji, i na toj strategiji radimo zajedno sa State Departmentom”, izjavio je nakon sastanka ministar Vrdoljak.

    On je otkrio da su s američkom delegacijom razmatrali poslovne modele za gradnju LNG terminala i razgovarali o procesu eksploatacije nafte i plina na moru i kopnu. Ove jasne poruke ukazuju kako je Hrvatska odabrala Sjedinjene Države kao partnera u razvoju svojih energetskih potencijala i jasno poručuje Rusiji i njenim kompanijama da za njih ovdje nema mjesta, tvrdi Jutarnji.

    No, premijer Milanović jučer je poručio kako neće dopustiti da se Hrvatska pretvori u geopolitički prostor nadmetanja između Rusa i Amerikanaca.

    Sugovornici Jutarnjeg tvrde kako se oko posjeta Millera i njegove delegacije podigla prevelika prašina jer nakon posjeta predsjednika Josipovića Houstonu i obraćanja najvećim američkim naftašima svi predsjednici uprava naftnih kompanija koji dolaze u Zagreb žele sastanak kod predsjednika.

    Miller, prema neslužbenim informacijama, u Zagrebu želi razgovarati o eksploataciji nafte u Jadranu, prodaji Ine i plinovodu Južni tok. No, kako nam kažu sugovornici, Milleru domaćini jedino mogu reći da od prodaje Ine ruskim kompanijama neće biti ništa, da krak Južnog toka u Hrvatskoj do daljnjega nije moguć te ga mogu informirati o tijeku natječaja za eksploataciju Jadrana.

    S druge strane, Novi list piše kako su ruski naftaši zainteresirani za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na kopnu u Hrvatskoj, za koje će uskoro biti raspisani natječaji za koncesije.

    Kao članica Europske unije, Hrvatska u ovom trenutku ne može omogućiti prodaju udjela u Ini ruskim kompanijama prije svega zbog sankacija koje je EU nametnuo Rusiji zbog situacije u Ukrajini. Nadalje, premijer Milanović nedavno je najavio promjenu zakona o privatizaciji Ine kojom bi se osigurala zaštita nacionalnih interesa u Ini.

    Odnosno, na drugačiji način bi se regulirala i ograničila mogućnost stjecanja vlasništva u kompaniji onim ulagačima koji nisu iz EU. Na taj način bi se ruskim kompanijama direktno onemogućila kupnja udjela u Ini. Što se tiče plinovoda Južni tok, i tu je pozicija Hrvatske sasvim jasna.

    Vlada slijedi politiku Europske unije i, za razliku od Austrije, koja je nedavno odobrila sporazum OMV-a i Gazproma o gradnji plinovoda, nije sklona suprotstavljati se politici Europske komisije, zaključuje pak Jutarnji.

    facebook komentari