Pratite nas

Vijesti

Vlada odlučila: Mirovine za siječanj veće za 5 posto

Objavljeno

na

Vlada Federacije donijela je, na današnjoj sjednici u Mostaru, više zaključaka kojima se daje suglasnost Federalnom zavodu za PIO/MIO da, u smislu člana 51. Zakona o PIO, utvrdi koeficijente za isplatu mirovina od 01. siječnja 2014. godine, te daju zaduženja Vladi i Zavodu u njihovoj realizaciji.

Ovo je drugo petpostotno povećanje mirovina u mandatu ove Vlade FBiH. Novim koeficijentima će već siječanjske mirovine, čiji se početak isplate očekuje u prvom tjednu veljače, biti povećane za pet posto, čime se u potpunosti realizira Sporazum koji je Vlada Federacije BiH postigla sa Savezom udruženja umirovljenika u rujnu 2013. godine.

Data suglasnost na koeficijent u visini od 1,816 za osobe umirovljene po Zakonu o PIO, Zakonu o PIO vojnih osiguranika bivše SFRJ iz 1995. godine i preuzete korisnike po Zakonu o PIO i po Zakonu o službi u oružanim snagama BiH. Za osobe umirovljene po Zakonu o pravima demobiliziranih boraca, Zakonu o pravima branitelja, RVI i članova njihovih obitelji i Zakonu o službi u Vojsci FBiH koeficijent je 1,485. Vlada je suglasna da je za osobe umirovljene po Zakonu o prijevremenom povoljnijem umirovljenju visina isplatnog koeficijenta 1,000.

U cilju financijske održivosti Federalnog zavoda za PIO i redovite isplate mirovina, na nivou koji je utvrđen, Vlada Federacije BiH će realizirati više aktivnosti. Tako bi već u siječnju trebala izvršiti transfer preostalih sredstava planiranih Proračunom Federacije BiH iz 2013. godini, u visini od 6.426.930,19 KM i osigurati u što je moguće kraćem roku izmirenje preostalog iznosa obaveza po Zakonu o konsolidaciji rudnika u Federaciji BiH, u visini od 18.300.000 KM.

Vlada je, kao mjeru, predvidjela i redovito mjesečno izmirivanje obaveze planiranih Proračunom za 2014. godinu po osnovu transfera pozicioniranih za povoljnije umirovljenje, prema Federalnom zavodu PIO i po osnovu Zakona o konsolidaciji rudnika. Očekuje se, također, da Zavod za zapošljavanje u okviru svojih projekata u 2014. godini, kroz planirane aktivnosti politike zapošljavanja i ostale programe i aktivnosti, osigura da sredstva planirana financijskim planom usmjeri Federalnom zavodu PIO.

Od Porezne uprave Federacije i Federalne uprave inspekcije se traži da u 2014. godini osiguraju veću financijsku disciplinu u izmirenju doprinosa na plaće. Uz ovo, Federalni zavod za PIO će, prema ranije donesenom planu, nastaviti prodaju neperspektivnih nekretnina, koje su njegovo vlasništvo, a sve s ciljem uspostavljanja bolje financijske stabilnosti Federalnog zavoda i održivosti danas utvrđenih isplatnih koeficijenata.

Federalni zavod je, također zadužen da o provođenju ovih mjera i njihovim financijskim efektima Vladi dostavlja redovne financijske izvještaje, na osnovu kojih će Vlada eventualno poduzimati i dodatne mjere i aktivnosti na održavanju visine isplatnog koeficijenta i redovne isplate mjesečnih mirovina u Federaciji, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

bljesak.info

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati