Pratite nas

Iz Svijeta

Vladimir Putin: Ne isključujem mogućnost da se eurozona smanji

Objavljeno

na

“Ne isključujem mogućnost da bi mogle biti donesene određene odluke koje bi konsolidirale skupinu zemalja s jednakim stupnjem razvoja i na taj način, ojačati i euro”, rekao je Putin u intervjuu za Bloomberg u Vladivostoku.

Putin je istaknuo i činjenicu da Rusija drži 40 posto svojih valutnih rezervi upravo u eurima, kao dokaz da nije bilo u interesu Rusije da se eurozona, kojoj pripada 19 europskih zemalja, raspadne.

Manja eurozona fokusirana na većoj ekonomskoj robusnosti i s članicama koje slično razmišljaju, ojačala bi euro kao valutu, a na taj način bi ojačale i ruske rezerve, piše Bloomberg.

Euro postoji već 17 godina, a najveći je udarac dobio tijekom krize u Grčkoj, kad je ta najslabija ekonomska karika EU bila na rubu financijskog sloma, koji je spriječen odobravanjem financijske pomoći u posljednji trenutak.

Odnosi s Velikom Britanijom

Na kraju je pravi šok financijskim tržištima zapravo dalo Ujedinjeno Kraljevstvo, izrazivši na Brexit referendumu želju za izlaskom iz Europske unije. Putin bi se s novom premijerkom Velike Britanije, Theresom May, po prvi put trebao sastati na summitu G20 skupine, koji će se održati u Kini. Podsjetimo, David Cameron, bivši britanski premijer, Putina je prozvao odgovornim za propalu kampanju koja je zagovarala ostanak Ujedinjenog Kraljevstva u EU.

Putin i sam priznaje da odnosi Rusije i Velike Britanije nisu najbolji u posljednje vrijeme te je dodao da će se to promijeniti samo ako nova premijerka May preispita svoje bliske veze s SAD-om te počne provoditi “neovisniju vanjsku politiku”.

“Odnosi Ujedinjenog Kraljevstva i Rusije ne ovise o njezinom članstvu u Eu, već o njezinom posebnom odnosu s SAD-om. Ako britanska strana smatra da postoji potreba za dijalogom u nekim područjima, mi smo onda spremni, nećemo se duriti”, rekao je Putin.

‘Rusija ne stoji iza hakerskog napada na američku Demokratsku stranku’

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je kako ne zna tko stoji iza hakiranja američke Demokratske stranke, no da je važno da su te informacije javno objavljene, prenosi u petak novinska agencija Bloomberg.

Dva dana prije sastanka G20 u Kini s američkim predsjednikom Barackom Obamom i drugim svjetksim čelnicima ruski predsjednik je rekao kako će možda biti nemoguće otkriti tko stoji iza objave osjetljive elektroničke pošte Demokratske stranke, ali da to nije učinila ruska vlada.

“Je li uopće važno tko je hakirao te podatke?”, upitao je Putin, dodavši kako je “važan sadržaj koji je pušten u javnost”.

“Nema potrebe odvraćati pažnju javnosti od biti tog problema, ukazujući na neka minorna pitanja poput potrage za onim tko je to učinio”, smatra Putin.

“No ponovno vam želim reći da ne znam ništa o tome i na državnoj razini Rusija to nije nikada radila”, naglasio je.

Hakirana elektronička pošta koju je objavila aktivistička skupina WikiLeaks u srpnju je pokazala favoriziranje predsjedničke kandidatkinje Hillary Clinton unutar Demokratskog nacionalnog odbora, zbog čega je njegova predsjednica dala ostavku.

Hakirana je i računalna mreža koja je korištena u kampanji kandidatkinje Clinton, kao i odbor stranke za prikupljanje sredstava za Predstavnički dom američkog Kongresa.

Obama je u kolovozu rekao kako će razgovarati o tom kibernetičkom napadu s Putinom ako se pokaže da je za njega odgovorna Rusija, no da to neće dalje pogoršati odnose između dviju država koji su 2014. spali na razine iz Hladnog rata zbog ukrajinske krize, te suprotnih politika u Siriji.

Clinton, za koju ankete tvrde da vodi u kampanji za izbore koji se održavaju u studenom, izjavila je kako su ruske obavještajne službe izvele taj napad, a neki dužnosnici tvrde da Moskva pokušava utjecati na američke izbore. Putin je odbacio te optužbe.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Erjavec opet prijeti Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Ministar vanjskih poslova Slovenije Karl Erjavec još jednom je poručio da dijalog s hrvatskom ima smisla samo ako će se pričati o implementaciji arbitražne presude o rješenju graničnog pitanja između dvije zemlje.

Slovenski šef diplomacije je kazao kako je hrvatski premijer Andrej Plenković tri puta rekao da RH ne priznaje arbitražu – u Ljubljani, u Savudrijskoj vali i prošli tjedan u New Yorku.

Kao mogućnosti rješenja problema sa slovenske strane, naveo je jednostranu implementaciju arbitražne presude tamo gdje je Slovenija može sama provesti i pritiske Europskoj komisiji.

Očekuje da će se o tome razgovarati u petak u Talinu na summitu o digitalnoj budućnosti.

Kaže da Hrvatska neće nikada ući u OECD dok god ne priznaje međunarodno pravo, a kao primjer naveo je Poljsku koja je “kažnjena” oko pravosudne reforme.

Kada prođe rok šest mjeseci, zaprijetio je, Slovenija će podići tužbu protiv RH jer nije implementirala odluku Suda.

Poručio je kako se nada da će Plenković spoznati da vodi politiku koja nigdje ne vodi.
“Prije ili kasnije RH će morati implementirati odluku”, kazao je.

U idućim tjednima na Vladi će se naći interventni zakon, raspravljat će se kako pomoći onima koji su po odluci pripali RH. Očekuje se da će taj zakon biti izglasan u slovenskom parlamentu u listopadu.

Akademik Davorin Rudolf: Premijeri mogu pitanje zaljeva riješiti uz kavu u pet minuta!

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

IMAJU LI KURDI PRAVO NA DRŽAVU?

Objavljeno

na

Objavio

Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Od 3.000 god. pr. Kr. do danas opstao je narod možda najvećih ratnika antike na Bliskom istoku, narod Su ili Karda, danas Kurda kojih na manje-više istom području ima oko 30, a ukupno u svijetu oko 45 milijuna.

Narodu koji je 5.000 godina opstao među svjetskim silama, preživio Sumer, Perziju, Rimsko carstvo, Otomansko carstvo i Tursku, reći da nema pravo na državu zahtijeva snažan i konkluzivan argument, ali treba biti oprezan. Čak i ako bi takav argument bio valjan, moglo bi ga se primijeniti na mnoge postojeće države čije postojanje nitko od onih koji su spremni uputiti takav argument nije spreman na njih primijeniti i posumnjati u njihov međunarodni legitimitet i suverenost.

Turska zasigurno nema povijesno pravo glasa jer su u vrijeme vladavine Kurda bili hrpa raštrkanih divljih plemena po pustopoljinama Anatolije, dok Irak i Iran primjerice imaju neko povijesno pravo glasa, ali u to vrijeme Kurdi su bili dio Sumerskog carstva koje je opstalo (4.500-1.900 god. pr. Kr.) dobrim dijelom zahvaljujući kurdskim vojnicima. Uz to, do konca Srednjeg vijeka Kurdi su bili zoroastristi, tj. vjerovali su u Ahuru Mazdu (vrhovnog duha), a islamizacija je nastupila začuđujuće kasno i sporo (možda su zbog toga, a i sklonosti sinkretizmu u Kurdistanu paralelno opstale zajednice zoroastrista, židova, kršćana i muslimana). Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Izv.prof.dr.Kristijan Krkač

Kurdi počeli glasovati o nezavisnosti

Irački Kurdi počeli su u ponedjeljak glasovati o svojoj nezavisnosti na povijesnom referendumu koji bi trebao otvoriti put državi za koju se bore već gotovo jedno stoljeće.

Glasovanje koje je inicirao kurdski predsjednik Masud Barzani održava se u autonomnoj regiji Kurdistana, na sjeveru Iraka, koja obuhvaća pokrajine Erbil, Sulejmaniju i Dohuk, ali i u zonama u kojima se za prevlast bore Kurdi i središnja iračka vlada.

Referendum međutim predstavlja riskantan potez jer je irački premijer Hajder al-Abadi jasno dao na znanje da će poduzeti “mjere nužne” za očuvanje jedinstva u zemlji.

Susjedne zemlje poput Turske i Irana, zabrinute da će njihove kurdske manjine slijediti taj primjer, također su zaprijetile odmazdom.

Glasački uredi trebali bi ostati otvoreni do 17 sati kako bi se 5.375.000 upisanih birača moglo izjasniti.

Po kurdskoj novinskoj agenciji Rudav, Masud Barzani je nasmiješen i u tradicionalnoj odjeći glasovao rano ujutro.

Ukupno je otvoreno 12.072 birališta u autonomnoj regiji Kurdistana te u zonama na koje pravo polažu Kurdi i središnja iračka vlada.

facebook komentari

Nastavi čitati