Pratite nas

Naši u svijetu

Vode se borbe na istoku, šef policije prijeti: ‘Uništit ćemo ruske teroriste!’

Objavljeno

na

U dvije zgrade u gradu Slavjansku proruski su napadači upali pucajući i bacajući suzavac, a Reuters javlja da je večeras napadnuta i policijska postaja u gradu Kramatorsku

NOVO 20:18 Ukrajinski predsjednik Oleksandr Turčinov sazvao je večeras sjednicu Vijeća sigurnosti dok se u više gradova na istoku zemlje vode borbe, po informaciji koju je iznio ministar unutarnjih poslova Arsen Avakov.

Vijeće sigurnosti će se sastati u 21.00 sat (20.00 sati po srednjoeuropskom vremenu), ističe ured predsjednika a Avakov je na Facebooku osudio “agresiju Ruske Federacije”.

Po ministrovim riječima, borbe se vode u Kramatorsku, u pokrajini Donjecku gdje su “nepoznate osobe otvorile vatru na lokalnu upravu”. “Policija uzvraća. Razmjena vatre se nastavlja”, dodao je.

U mjestu Krasni Liman, također u Donjecku, “naoružani borci” su napali policiju “oružjem ruske proizvodnje AK100 koje posjeduju isključivo ruske oružane snage”, rekao je ministar.

“Ukrajinske vlasti smatraju današnje događaje agresijom Ruske Federacije”, napisao je ministar koji nije rekao ima li u borbama žrtava.

[divide]

19:45 – U večernjim satima Reuters je prenio informaciju da je napadnuta i policijska postaja u gradu Kramatorsku. Russia Today javlja da je pedesetak naoružanih proruskih prosvjednika upalo u zgradu te da se čuje pucnjava. Ipsred zgrade okupilo se oko 1000 ljudi. U Kramatorsku živi 165.000 stanovnika.

[divide]

19:03 – Nakon Donjecka, Luganska i Harkova, proruski prosvjednici zauzeli su zgradu policije u Slavjansku na istoku Ukrajine , potvrdio je to ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Arsen Avakov, rekavši da su policiju zauzeli naoružani muškarci u kamuflažnim uniformama.

Upali su u sjedište policije pucajući i bacajući suzavac. Avakov ih je nazvao teroristima, poručujući da će ukrajinski specijalci znati odgovoriti. “Odgovor će biti žestok, zato što postoji razlika između prosvjednika i terorista”, napisao je ministar policije Avakov na svom Facebook profilu.

Slavjansk je grad od 130.000 stanovnika u Donjeckoj oblasti, oko 150 kilometara uz granicu s Rusijom. Slično ranijim događajima na Krimu, naoružani uniformirani muškarci nisu otkrili kome pripadaju ni tko ih je poslao. Zauzeli su zgradu policije, ali pritom nisu postavili nikakve zahtjeve niti su na bilo koji način odali neki detalj o svom identitetu, prenio je Reuters.

Ministar policije Arsen Avakov danas je još jednom pozvao na rješavanje problema dijalogom, a ne oružjem. “Oni koji pucaju na zgrade, narod i policiju suočit će se s adekvatnim odgovorom”, zaprijetio je Avakov.

U 130 kilometara udaljenom Donjecku proruski prosvjednici zauzeli su upravne zgrade i traže referendum o pripajanju Rusiji.

Još u petak istekao je ultimatum koji su vlasti u Ukrajini dali proruskim demonstrantima na istoku zemlje, no do danas poslijepodne nije bilo znaka da je ukrajinska policija doista i krenula u akciju vraćanja zauzetih zgrada.

Dok Kijev optužuje Moskvu da stoji iza orkestrirane pobune u istočkom, proruskom dijelu Ukrajine, Rusija odbacuje takve optužbe.

Neslužbeni glasnogovornik proruskih prosvjednika Aleksander Gnezdilov rekao je za BBC da je u policiju u Slavjansku upala “posebna grupa koja podržava prosvjednike u Donjecku”. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da Rusija želi cjelovitu Ukrajinu bez mijenjanja granica, ali uz puno poštivanje regija.

Odbacio je optužbe Zapada da Moskva gomila svoje vojnike i šalje provokatore na istok Ukrajine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je upozorio da Rusija više neće isporučivati plin Ukrajini bez plaćanja, što je potaknulo strahove da bi bez plina mogla ostati čitava Europa. “Želim ponovo kazati: ne namjeravamo prekinuti isporuku plina Ukrajini”, objavio je Putin u petak navečer.

Nakon svrgavanja proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, Rusija je udvostručila cijenu plina koji isporučuje Ukrajini i objavila da joj ta zemlja za isporučeni plin duguje već 2,2 milijarde dolara.

Ukrajinski ministar energetike Jurij Prodan rekao je da Ukrajina ne može platiti “političku, neekonomsku cijenu” ruskog plina, pa očekuje pomoć Europske unije.

Iz Bruxellesa su poručili da su spremni pomoći.

SAD uveo treći krug sankcija 'protiv Krima'
Sjedinjene Države uvele su sankcije šestorici dužnosnika s Krima, bivšem ukrajinskom dužnosniku Sergeju Cekovu i krimskoj naftnoj tvrtki Černomorneftegaz. To je treći krug američkih sankcija otkako je izbila ukrajinska kriza. Cilj najnovijih kaznenih mjera je onemogućiti suradnju Gazproma i Černomorneftegeza, objasnili su u Washingtonu. Ruski ministar energetike prije dva tjedna je najavio da će ruska državna tvrtka Gazprom platiti postavljanje podmorskog plinovoda do Krima i sudjelovati u privatizaciji krimskog Černomorneftegaza. Idućeg tjedna, u četvrtak 17. travnja, u Ženevi će se sastati predstavnici Ukrajine, Rusije, SAD-a i EU kako bi potražili izlaz iz trenutačne ukrajinske krize, potvrđeno je u Washingtonu. Američki državni tajnik John Kerry poručio je da se SAD obavezao mobilizirati svijet kako bi podržao Ukrajinu i pomogao njenom narodu. Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Catherine Ashton također je poručila da je EU do kraja angažirana u političkim naporima da se riješi kriza i nađe političko rješenje za probleme u Ukrajini.

 

JL

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati