Pratite nas

Naši u svijetu

Vojni strateg Edward Luttwak bio je u pravu

Objavljeno

na

Nakon što su Europska unija i Sjedinjene Države pojačali svoje sankcije Rusiji, planovi predsjednika Vladimira Putina za osvetu izgleda uključuju napad na McDonald’s. Ne postoji moćniji simbol da geopolitika sve više razbija globalizaciju svjetskog gospodarstva. Taj je lanac je 1990-ih slavio novinar Thomas Friedman u “Teoriji zlatnih lukova za sprječavanje sukoba”, koji je tvrdio da će širenje McDonald’sa diljem svijeta donijeti kraj rata. No gotovo 25 godina nakon što je restorana McDonald’s otvoren u Moskvi, čini se da duboka međuovisnost nije okončala sukob između velikih sila – nego je samo osigurala novo bojno polje.

Edward Luttwak

Edward LuttwakKao u svakoj vezi koja se pokvari, mnoge stvari koje su prvobitno vezale partnere sada se koriste kako bi ih razdvojile. Tijekom posljednja dva desetljeća čuli smo da je svijet postao globalno selo, zbog širine i dubine svojih trgovinskih i investicijskih veza, uspona globalnog upravljanja i mreža informacijskog doba. No, snage koje su stvorile međuovisnost degenerirale su u svoju suprotnost. To bi se moglo nazvati trima licima ”međusobnog rastakanja .“

Od slobodne trgovine do gospodarskog rata

Gospodarska međuovisnost je s vremenom trebala ublažiti geopolitičke napetosti – ili barem dopustiti da budu razdvojene. No danas Zapad koristi sudjelovanje Rusije u globalnom gospodarstvu tako da ju kažnjava za njezine postupke u istočnoj Ukrajini. EU je najavio sankcije koje će pogoditi Rusiju u bankarskoj, naftnoj i obrambenoj industriji. Kada je Kina osjetila da su njezini interesi ugroženi, ona je također bila spremna poslužiti se gospodarskim sankcijama u svojim teritorijalnim sporovima s Filipinima i Japanom. U svibnju je Peking bio na dobitku kada je Vijetnam zažmirio na protukineske nerede usmjerene na kineska postrojenja kada je Kina postavila naftnu platformu na spornim otocima Paracel.

Od globalnog upravljanja do natjecateljskog multilateralizma

Mnogi smatraju globalne trgovinske odnose uvodom u globalno upravljanje, sa silama u usponu kao što su Rusija i Kina koje su se socijalizirale u uloge “odgovornih sudionika” u jedinstvenom globalnom sustavu. No multilateralna integracija sada izgleda kao da razdvaja, a ne ujedinjuje. Geopolitičko natjecanje sada blokira globalne institucije. Ukrajinska kriza nastala je ne zbog toga što je došlo do sukoba između dva nespojiva projekata multilateralne integracije – Istočnog partnerstva predvođenog Europskom unijom i ruske Euroazijske unije.

Postoji globalni trend u kojem se natječu mini-lateralne prijateljske organizacije. S jedne strane “svijet bez Zapada” obuhvaća zemlje BRIC-sa (Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu), Šangajsku organizaciju za suradnju i niz subregionalnih tijela. S druge strane Zapad stvara nove grupacije izvan univerzalnih institucija – kao što su Transpacifičko partnerstvo u Aziji i Transatlantsko trgovinsko i ulagačko partnerstvo – koja namjerno isključuju Kinu i Rusiju. Umjesto shvaćanja međunarodnog prava kao načina deeskalacije sporova između država, sve se više govori o njegovoj uporabi kao oružja protiv neprijateljskih zemalja – o “ratovanju zakonom.“

Od jednog interneta do mnogih

Čak je i internet doveo do neprijateljske fragmentacije, a ne do globalnog javnog trga. Putin je možda ponudio Edwardu Snowdenu utočište, ali su američki najbliži saveznici – poput Angele Merkel u Njemačkoj i predsjednice Dilme Rousseff u Brazilu – ti koji su najviše zabrinuti zbog toga što je Nacionalna sigurnosna agencija zavirivala u privatne živote njihovih građana. Anupam Chanel i Uyen P. Le sa Sveučilišta California u Davisu tvrde da “tjeskobe zbog nadzora.. opravdavaju vladine mjere koje razbijaju World Wide Web… te da era globalnog interneta možda prolazi.” Oni tvrde da su zemlje poput Australije, Francuske, Južne Koreje, Indije, Indonezije, Kazahstana, Malezije i Vijetnama već poduzele korake kako bi određene vrste podataka držale na serverima unutar svojih nacionalnih granica.

ukrajinaaNakon završetka Hladnog rata, kada su apostoli globalizacije tvrdili da će trgovina uskoro zasjeniti ratovanje, vojni strateg Edward Luttwak predvidio je da će se uskoro dokazati da su bili u krivu.

Premda će kapital zamijeniti vatrenu moć kao oružje izbora, a ulazak na tržište igrati ulogu koju su baze i vojarne imale u prijašnjim generacijama, pokretač međunarodnih odnosa bit će sukob, a ne trgovina. Kao što je rekao, imali bismo “gramatiku trgovine, ali logiku rata.” Luttwakovo predviđanje činilo se pogrješnim u vrijeme kada su se zemlje poput Rusije, Kine, Indije i Brazila žurile da se pridruže globalnom gospodarstvu.

Svijet nakon Hladnoga rata u koji su te zemlje ušle bio je u znaku razvoja jednopolarnog sigurnosnog poretka pod vodstvom SAD-a, i pravnog poretka kojeg je predvodila Europa, koji je nastojao povezati svijet kroz slobodnu trgovinu, gospodarsku međuovisnost, međunarodno pravo i multilateralne institucije. Danas vidimo da se sigurnosni poredak pod vodstvom SAD-a pohabao kao posljedica zamora ratom i zbog pojave novih međunarodnih sila. Kao rezultat toga velike sile poput SAD-a sve više pokušavaju koristiti međunarodni pravni poredak kao oružje kroz sankcije kako bi kompenzirale svoju nespremnost da upotrijebe vojnu silu.

Međuovisnost, nekada gospodarska blagodat, sada je također postala prijetnja. Nitko nije spreman izgubiti prednosti globalnog gospodarstva, ali sve velike sile razmišljaju o tome kako se zaštititi od rizika, vojno i na druge načine. Kina se okreće prema domaćoj potrošnji nakon prijetnje američke financijske krize. Amerika se okreće prema energetskoj neovisnosti nakon rata u Iraku. Rusija pokušava izgraditi Euroazijsku uniju nakon krize eura. Čak i internacionalistička Njemačka pokušava promijeniti EU tako da njezine kolege zemlje članice budu uvezane u politiku njemačkog tipa. U godinama poslije završetka hladnog rata međuovisnost je bila sila za okončanje sukoba. No 2014. ona ga stvara. Nakon 25 godina još čvršće povezanosti, čini se da se svijet namjerava ponovno razdvojiti.

Mark Leonard, Reuters, London, Velika Britanija
izvor:hrvatski fokus/kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Održan sastanak s izaslanstvom kulturnog i sportskog društva Cro Vienna

Objavljeno

na

Objavio

U utorak, 19. rujna 2017., Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je sastanak s predstavnicima kulturnog i sportskog društva Cro Vienna iz Beča: Matom Stojanovićem, predsjednikom, Andrijom Bubalovićem, sportskim direktorom, Stjepanom Pranjićem i Željkom Batarilom, članovima Izvršnog odbora.

G. Batarilo i g. Stajanović su ukratko predstavili rad društva Cro Vienna, koje je prepoznato od mnogobrojnih sportskih institucija i djelatnika te od samog svog osnutka sudjeluje u natjecanju u organizaciji austrijskog nogometnog saveza što mu kao klubu iseljeničkog podrijetla daje poseban značaj.

Uz seniore, u društvu djeluje i juniorska selekcija sa više od dvjesto djece. Naglašeno je da Društvo svojim radom značajno doprinosi očuvanju kulturnog identiteta Hrvata u Austriji a aktivnim sudjelovanjem u okrilju austrijskih institucija značajno doprinosi integriranosti Hrvata u austrijsko društvo.

Državni tajnik Milas zahvalio se na naporima i aktivnostima koje vodstvo Cro Vienne poduzima u promicanju hrvatske kulture i identiteta te je naglasio važnost zajedništva Hrvata u Austriji. Istaknuo je kako Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske želi ostvariti što bolju suradnju sa svim hrvatskim udrugama, organizacijama i institucijama koje djeluju širom svijeta, pa tako i Republici Austriji. „Cilj svih naših zajedničkih napora mora biti očuvanje hrvatskog identiteta te unapređenje odnosa i suradnje domovinske i iseljene Hrvatske“ – rekao je državni tajnik Milas.

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Andrej Plenković s predstavnicima hrvatske zajednice u New Yorku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer se, prvoga dana svog boravka u New Yorku, sastao s predstavnicima hrvatske zajednice u SAD-u, gdje su njega i ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić došli pozdraviti Hrvati iz New Yorka, Los Angelesa, Houstona, Philadephie, Washingtona.

“Drago mi je da smo prilikom posjeta New Yorku u organizaciji našeg veleposlanstva i konzulata i stalnog predstavništva pri UN-u imali mogućnost susresti se s predstavnicima Hrvata koji žive u SAD-u i to ne samo ovdje u New Yorku nego i iz drugih država.

Čak su došli predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa iz Los Angelesa, Hrvati iz Washingtona, Philadelphie, Houstona, niza gradova”, rekao je Plenković.

“Ovo je trenutak kad želimo okupiti sve one koji žele dati doprinos svojoj domovini”, istaknuo je premijer dodajući kako američki Hrvati to doista čine s puno entuzijazma.

“Rijetke su hrvatske obitelji koje nemaju nekoga na nekom od kontinenata i zato mi je osobno uvijek drago vidjeti tu vrstu topline i želje da i oni više približe sebe domovini, a i da promoviraju Hrvatsku što je to moguće više ovdje u Americi”, rekao je premijer.

Podsjetio je na 25. godišnjicu hrvatskog članstva u UN-u i govor koji je tada održao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, dok su ministrica vanjskih poslova i hrvatski veleposlanik u Washingtonu Pjer Šimunović pozvali Hrvate u Americi na suradnju.

Upitan uoči govora američkog predsjednika Donalda Trumpa što očekuje od njegovog prvog nastupa u Općoj skupštini UN-a, Plenković je rekao kako bi govor trebao ukazati na glavne smjernice američke vanjske politike.

“Trebao bi pokazati na koji način on i njegova administracija vide multilateralizam, način na koji se prilagodio funkcioniranju međunarodnih odnosa i tu očekujem govor koji će nam u ovom trenutku otkriti glavne konture američke vanjske politike koja onda utječe i na sve ostale”, istaknuo je Plenković.

Dodao je kako je znakovito da ovoga puta u New Yorku neće biti njemačke kancelarke Angele Merkel koja je zauzeta izborima, kao ni ruskog i kineskog predsjednika, Vladimira Putina i Xi Jinpina, pa će tako, zaključio je, Trumpov govor biti dominantna tema i sljedećih nekoliko dana.

Obraćanje premijera Plenkovića Općoj skupštini UN-a predviđeno je za četvrtak.

facebook komentari

Nastavi čitati