Pratite nas

Vrijeme za hrvatsku federalnu jedinicu

Objavljeno

na

herceg bosna

Iz Josipovićeve i Pusićkine diplomatske izjave nije teško očitati uvijenu protimbu Rezoluciji Europskoga parlamenta, koja upravo pristup BiH u EU uvjetuje federalizacijom. Tako su gospodin Josipović i njegova ministrica vanjskih poslova zapravo na neizravan način poduprli realizaciju velikobošnjačke politike na račun hrvatskoga naroda u BiH

[dropcap]N[/dropcap]akon masovnih rušilačkih pohoda na prostoru pod muslimanskom vlašću u Federaciji BiH, zbog navodno socijalnoga nezadovoljstva, u javnost su iz duboke pozadine isplivali pravi ciljevi organizatora bošnjačkih prosvjeda. Dvije udruge – Udar i Projekt, koje predstavljaju organizatore, objavile su kako je cilj prosvjeda: stvaranje jedne jedinstvene bosanske nacije, ukidanje županija i entiteta, izgradnja tzv. bosanskohercegovačkoga građanskog identiteta umjesto identiteta narodnosti, donošenje Zakona o bosanskohercegovačkom Ustavu koji će zabraniti postojeće nacionalističke i religiozne stranke. Također ističu kako se zalažu da vlast preuzme Željko Komšić, sadašnji drugi muslimanski član Predsjedništva BiH, kojeg su umjesto Hrvata izabrali Bošnjaci. Čak i bez javne potvrde nije bilo teško otkriti pozadinu nemilih događaja, jer su žrtve nacionalističkoga (socijalnog?) divljanja bile ponajprije županijske ustanove, čime se valjda htjelo poslati jasnu poruku kako je cilj nasilnih manifestacija ukinuti županije, preko kojih su Hrvati sačuvali minimum lokalne autonomije, a onda Federaciju pretvoriti u ekskluzivnu muslimansko-bošnjačku državu nasuprot Republici Srpskoj.

Premda se danas nacionalni identitet mjeri isključivo subjektivnim osjećajem pripadnosti određenoj skupini, prosvjednici su u rušilačkom pohodu očito namjerno spaljivali arhive i njihovu građu, kako bi valjda uništili tragove etničke i ranije nacionalne pripadnosti sadašnje bošnjačke nacionalne skupine. Zato su i spaljene pismohrane u Tuzli i Sarajevu, a poglavito arhivska građa iz razdoblja austro-ugarske uprave te iz međuratnoga razdoblja, kad su predci mnogih sadašnjih Bošnjaka bili najgrlatiji Hrvati, a manjim dijelom i Srbi. Uostalom tako je radio i bivši jugoslavenski komunistički režim, koji je u poraću, masovnim likvidacijama hrvatskoga naroda u BiH te uništavanjem matičnih knjiga, umanjujući tako njezin hrvatski biljeg, opravdavao formiranje svoje „narodne“ republike. To je predložak kojeg rabe i sadašnji velikobošnjački nacionalisti rušenjem županijskoga sustava, kako bi se, po uzoru na iskorjenjivanje Hrvata s područja novonastale Republike Srpske, sad to načinilo i u muslimanskoj Federaciji.

Nažalost, vapaji hrvatskih političkih predstavnika iz Federacije BiH nisu se godinama mogli čuti u međunarodnoj javnosti sve do potkraj prošloga tjedna, kada je Europski parlament donio rezoluciji o BiH. U toj se Rezoluciji uvjetuje BiH približavanje Europskoj uniji tek nakon uspostave novoga federalnog ustrojstva, kojim bi, stvaranjem i hrvatske federalne jedinice, trebalo biti riješeno pitanje hrvatske jednakopravnosti u toj zemlji.

Unatoč prepoznatljivoj retorici velikobošnjačkih unitarista i rušilačkim pohodima po uzoru na one s kraja osamdesetih godina, kad je Slobodan Miloševićev svojom antibirokratskom revolucijom, krenuo u velikosrpske osvajačke pohode, ni sad kao ni onda, međunarodna javnost nije prepoznala plamen, koji je tijekom nekoliko ratnih godina razorio Hrvatsku, Sloveniju, Kosovo, a BiH, točnije njezin muslimansko-hrvatski dio pretvorio u novu, samo sad velikobošnjačku i minijaturnu Jugoslaviju. U bosanskohercegovačkom ratu, premda su Hrvati iz njega izišli kao nominalni pobjednici, brojčano su srazmjerno svojoj zastupljenosti najviše stradali, a jednako su prognani i protjerani s područja koja su nadzirali Srbi, kao i s onih, koja su bila pod muslimanskom vlašću.

Unatoč egzaktnim činjenicama i povijesno potvrđenom iskustvu o hegemoniji većinskoga naroda, međunarodni čimbenici su Hrvate, uz pomoć trećejanuarskih politika u Republici Hrvatskoj, prepustili na milost i nemilost bošnjačkih unitarista.

Proklamirana velikobošnjačka hegemonija, unitarističke silnice i prešutno odobravanje takve politike u međunarodnoj javnosti, koja je vodila zatiranju starosjedilačkoga naroda s njegovom autohtonom kulturom, hercegbosanske Hrvate prisiljava da ne uzmiču od svoga prava na jednakopravnost. Ta se pak jednakopravnost može ostvariti samo ustrojavanjem hrvatske federalne jedinice. Dragovoljni pristanak na svako drukčije rješenje, koje ne bi sadržavalo i hrvatsku teritorijalnost, bilo bi jednako pristajanju na vlastitu smrt.

Nedavni prosvjednički usklici velikobošnjačkih nacionalista u središtu Mostara: Ovo je Bosna! ne trebaju previše uzbuđivati političke duhove. Ako bošnjačka manjina u Mostaru doista ne želi biti sastavnim dijelom hercegovačke metropole, onda ona može po stoljetnom osmanskom uzoru, kao i u slučaju mnogih svojih graničnih naselja razdijeljenih rijekom s hrvatskim naseljima, poput na primjer Kostajnice, Dubice ili Broda na Savi, vlastiti grad s lijeve obale Neretve nazvati Bosanskim Mostarom, što bi vjerojatno zadovoljilo velikobošnjačke nacionaliste.

Mnogi se pitaju i tko stoji u pozadini očito dobro organiziranih i smišljeno provođenih velikobošnjačkih nasilničkih prosvjeda. Naravno, ne bi se smjelo zanemariti utjecaj, u medijima već spominjane egipatske islamističke skupine Muslimanske braće, s kojom je posebno povezan prvi bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Ova je islamistička skupina nakon poraza u Egiptu, svoje uporište pronašla u Turskoj kod premijera Recepa Erdogana, nije tajna kako se tuske vlasti hvale da im je Izebegović stariji BOsnu ostavio u amanet. Uostalom, onako kako Rusija podupire Srbe u Republici Srpskoj, skoro na istovjetan način i Turska, zbog svoga pozicioniranja na bivšim osmanskim područjima podupire svoje saveznike, kulturalno i vjerski povezane u osmanskoj tradiciji.

S druge pak strane, u javnosti je ostala poprilično prikrivena istodobna diplomatska najava na twitterima britanskoga ministara vanjskih poslova Williama Haguea i hrvatske ministrice Vesne Pusić o bruxelleskoj raspravi o BiH. Na zauzimanje ministrice Pusić da se BiH uvede u EU bez posebnih uvjetovanja, nadovezala se i sukladna izjava Ive Josipovića, koji smatra kako su nasilni događaji, inače usmjereni protiv hrvatskoga naroda u BiH, unutarnja stvar te države. Iz ovih diplomatskih izjava nije teško očitati uvijenu protimbu Rezoluciji Europskoga parlamenta, koja upravo pristup uvjetuje federalizacijom BiH.

Tako su gospodin Josipović i njegova ministrica vanjskih poslova zapravo na neizravan način poduprli realizaciju velikobošnjačke politike na račun hrvatskoga naroda u BiH.

Mate Kovačević

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

HRT otkazao Jurkasu suradnju nakon peticije inicijative “Ivo Pilar”

Objavljeno

na

Objavio

Anđelo Jurkas više neće surađivati na HRT-u. Povod za to je, kako su nam potvrdili s HRT-a, taj što je Jurkas navodno povrijedio njihov etički kodeks.

– Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike – stoji u odgovoru na naše pitanje s HRT-a, javlja VečernjiList

Podsjetimo, Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga i koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, zatražili su trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa, zbog teških kršenja Općih pravila o radu i ponašanju zaposlenika HRT-a i teških kršenja odredbi Etičkog kodeksa HRT-a.

Alo Bing, može dostava tri tone anthraxa i jedno pedesetak bombi na Markov trg. aktivirati i ostaviti tamo u crkvi, platit će onaj simpatični sjedokosi deform u kolicima. Cijena prava sitnica. Šifra: Kajzer Soze – napisao je Jurkas u vrijeme braniteljskih prosvjeda. Nakon što ga je HRT angažirao reagirali su iz Građanske inicijative Ivo Pilar, portala Kamenjar.com kao i još nekih portala. No, Jurkas je pokušao demantirati te navode, tvrdeći kako je i sam dijete branitelja, te kako se radilo o šali, odnosno referenci na strip Alan Ford.

Pročitajte u dokumentu u prilogu što je sve pisao Jurkas:

Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga zahtijeva trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Pater Ike Mandurić: Slobodu srca, kao ni slobodu Domovine, nitko ti ne daruje. Za nju se izboriš

Objavljeno

na

Objavio

JESI LI SLOBODAN? (PRIJAVI SE!)

Kad je rat započeo; kad je postalo opasno; kad se tražio netko tko je spreman preuzeti odgovornost, isplivala je prikrivena vrijendost duše.

Najednom je postalo vidljivo kako nisu svi isti, i kako su, među privodno jednakima, velike razlike. Iskrsnuli su oni koji su imali vlastiti stav, istinsku spremnost, crtu samopouzdanja; oni koji su se vlastitom idejom i mišlju davno otrgnuli od majčinih skuta; oni koji su duhom bili slobodni i svoji – i već odavna nisu morali polagati račune nekim tutorima.

Isplivali su slobodni duhom, i koji su se već odavno bili lišili toga da za stvari srca moraju pitati tatu i mamu. Takvu su već dugo, i prije rata, slobodarskom spremnošću za žrvu živo disali punim plućima.
Isplivao je Blago Zadro.

Bilo je onih koji su od ovih slobodnih, izgledali bolji i plemenitiji. Onih koji su poznavali više domoljubnih pjesama, povjesnih tragedija; bilo je puno onih koji su više lili suze za domovinom Hrvatskom; koji su imali više načelnog suosjećana; više blagosti i nježnosti… Ali, samo zato jer nisu bili svoji, i jer nisu bili slobodni, ostali su na dnu, i zarobljeni, i neslobodni, mogli su samo gledati kako im povijesni trenutak krade šansu za herojstvo, i kako život pored njih prolazi. A on uvijek prolazi.

Rijetki to, kao Bruno Bušić, znaju prepoznati, i koji su slobodni krenuti za srcem.

Slobodu srca, kao ni slobodu Domovine, nitko ti ne daruje. Za nju se izboriš, za nju se sam odgojiš. Životna šansa i poziv stalno su u Tvojoj svagdašnjici. I prigoda da slobodu pronađeš.

Na današnji dan za Domovinu i za ljudskost, život su dali dva heroja. Blago Zadro i Bruno Bušić! Naizgled, posve različiti. A u jednom posve isti: posve slobodni da, žive ili umiru, za ono za što sami žele.

Puno je dobrih i “svetih”, ali neslobodnih toliko da se ni za Kristom ne usude krenuti bez dopuštenja drugih. Šteta, šteta za takve! Oni ni sveti nikad postati neće, ako prije toga ne postanu slobodni.

Danas te pozivam u školu slobode. Dečki, Vas posebno!
Prijavi se, čekam te!

PRIJAVI SE!

>> Prijava ovdje

facebook komentari

Nastavi čitati