Vučić moli njemačku pomoć

0

Ne baš u davna vremena Njemačka je u Srbiji važila kao jedna od najvećih, ako ne i najveća neprijateljica ‘vasceloga srpstva’, Četvrti Reich i još mnogo toga zastrašujućega.

No počelo se to mijenjati od kada je na čelo srbijanske vlade došao ‘njemački đak’ Zoran Đinđić, ubrzo umoren po starom srbijanskom običaju od vremena Obrenovića do tada . Nitko se nije nadao da će ‘bivši nacionalist’ (kako ga tituliraju njemački mediji) premijer Aleksandar Vučić, naslijediti Đinđića u odnosu prema Njemačkoj na jedan još ‘sladunjaviji’ način.

477785_av-merkel_fVučić je došao u posjet Njemačkoj 11. ovoga mjeseca, što je bilo popraćeno nevjerojatno prijateljskim člankom iz njegova pera u utjecajnome konzervativnom dnevniku ‘Frankfurter Allgemeine Zeitungu’. Vrijedno je citirati nekoliko rečenica iz toga na bizantinski način napisana hvalospjeva o srbijansko-njemačkim odnosima koji će Vučićevu zemlju, navodno, odvesti u pravi europski raj.

Vučić se najprije posiplje pepelom poradi starih grijeha svoje zemlje: ‘Uljuljkani u samozadovoljstvo zatvorenoga socijalističkog sustava, zatvoreni u vjerovanju više u vojnu nego gospodarsku snagu, mi smo svoju zemlju doveli do političkoga, ekonomskog i socijalnoga ruba… Troškove te politike snosimo do danas. Ne začuđuje da Srbija i Srbi nisu bili baš omiljeni u Njemačkoj i u Nijemaca. Jedan od razloga sigurno je bio postupak našega političkog vodstva koje je stalno mislilo da se političkim trikovima mogu zadobiti potpora i povjerenje najjače europske zemlje. Nismo bili povjerljivi partneri.’

Prema Vučiću, Srbija se mijenja, ali proći će godine do temeljitijih promjena, jer mu je posve jasno da ne smije zavaravati ne samo svoj narod nego isto tako i ostale na međunarodnoj pozornici. Dakle još malo pepela po glavi. Onda Vučić biva konkretan spominjući sporazum s Prištinom u Bruxellesu, čime je Srbija, po njemu, ‘postala stabilizirajući čimbenik u regiji’, pa na početku svojih gospodarskih reformi treba dobiti mogućnost da ju ‘Njemačka tretira kao i susjede, ni više niti manje’.

Odnos prema Rusiji

Srbijanski premijer tvrdi kako neki njemački parlamentarci traže u Srbiji samo loše strane dok dobre ‘namjerno izbjegavaju’. Vučić traži priliku i ‘nešto više povjerenja’, navodeći kao razlog za to da je Srbija ‘na iznenađenje mnogih u najnovijoj krizi konačno i jasno podupirala integritet i suverenitet Ukrajine u svojim međunarodno priznatim granicama’, te nastavlja: ‘ali poradi gospodarskih i političkih razloga Srbija nije mogla provesti sankcije protiv Rusije’.

Ovdje Vučić izbjegava biti konkretan ne objašnjavajući koji su to politički razlozi da se njegova zemlja ne može uključiti u bojkotirane Putinove Rusije. Gospodarski su poznati, i mogu se dokazati: ruski plin, ruske investicije i još mnogo toga, ali što su to političke prepreke koje ometaju Beograd da se priključi slobodnome svijetu u njegovu političkome protivljenju ruskom imperijalizmu, o tome najmoćniji Srbijanac šuti.

A mogao je reći: zajedničko pravoslavlje, vjekovna ljubav spram ‘majčice Rusije’, rusko odbijanje priznanja Kosova i još mnogo toga, ali to bi onda Njemačka i Europska unija mogle shvatiti kao da je Srbija ‘ruski igrač’ na Balkanu, premda želi ući u Europsku uniju, koju Moskva svakako namjerava barem razdrmati, ako ne i uništiti.

Vučić dalje izražava želju da Njemačka postane saveznicom Srbije, ne zato ‘što Njemačka ima novca, i i što mu se nadamo, nego jer smo voljni učiti od Nijemaca i drugih Europljana i jer poštujemo one koji su ispred nas’.

Vučić biva i ‘intiman’ kad piše kako je ‘uzbuđen pred prvim sastankom s njemačkom kancelaricom’, ali da on ‘nikome ne će podilaziti’. Vješto, vrlo vješto napisan članak na kraju s izrazima zahvalnosti saveznoj kancelarici i njemačkome narodu ‘zbog velikodušne pomoći koju je Srbija dobila nakon katastrofalnih svibanjskih poplava’. Po Vučiću, Srbija se nalazi na putu u Europu, moleći i očekujući njemačku pomoć u tome.

Ofenziva na Balkan

Prema beogradskom NIN-u (12. lipnja), Njemačka se nalazi u ‘ofenzivi na Balkan’. Kakva vojnička teriminologija! Pritom spominje tri njemačka sastanka s liderima tzv. Zapadnoga Balkana 30. lipnja u Berlinu, 27. srpnja u Dubrovniku i 28. kolovoza ponovno u Berlinu. U opširnome članku napisanu prije Vučićeva dolaska u glavni njemački grad, kada ga je gospođa Merkel upozorila neka požuri s gospodarskim i političkim reformama u svojoj zemlji, srbijanski analitičari naglašavaju kako je Njemačka zainteresirana za osiguranje svoga utjecaja na Balkanu suočenome s ukrajinskom krizom, premda ničim nisu dokazali koliko je ta kriza dosad utjecala na politiku tih zemalja.

U biti, nikakvih promjena nije bilo, osim možda u Bugarskoj koju Rusija drži pod pritiskom najveće moguće zavisnosti od uvoza ruskoga plina. Beogradski stručnjaci drže da službena Njemačka želi produbiti političku suradnju sa Srbijom, prije svega kako bi osigurala utjecaj svoga gospodarstva u njoj. Kao članica Europske unije, Njemačka želi smanjiti prodor ruske ekonomije na područje bivše Jugoslavije.

Stoga je Bruxelles upozorio Bugarsku i Srbiju da odustanu od izgradnje plinskoga ‘Južnog toka’, na što Rusija još nije konačno reagirala, a mogla bi uskoro jer bi time izgubila ne samo golemu zaradu nego i polugu za pritiske na zemlje kroz koje bi prolazio. Moskovska politika pokazala je dosad svoje dvostruko lice: s jedne strane daje umirujuća obećanja da će sudjelovati u rješavanju ukrajinske krize, a s druge šalje tenkove i protuavionske rakete proruskim pobunjenicima u Ukrajini. Zašto bi Rusija drukčije postupala u svojoj politici spram Beograda ako se Vučić previše približi Njemačkoj?

Gojko Borić
Hrvatski tjednik

facebook komentari