Pratite nas

Iz Svijeta

Vučić: Sukobi u BiH destabilizirali bi cijelu regiju

Objavljeno

na

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić upozorio je da bi bilo kakav sukob ili nestabilnost u Bosni i Hercegovini imao ozbiljne posljedice po stanje u cijeloj regiji. Ocijenio je da bi stoga Srbija i Hrvatska morale učiniti sve kako bi se izbjegao takav razvoj zbivanja, prenio je sarajevski “Dnevni avaz”.

Uoči dolaska u dvodnevni službeni posjet BiH, prvi u ulozi srbijanskog predsjednika, Vučić je kazao kako mu je očuvanje mira i stabilnosti BiH misao s kojom uvijek završi.

Što god se dogodilo u BiH nema više nikakve stabilnosti i mira u regiji. To je jasno svima, kazao je Vučić dodajući kako eventualni sukobi u BiH ne bi mogli ostati na razini nekog lokalnog ili ograničenog incidenta.

Na pitanje zašto onda tolerira predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji u njegovoj nazočnosti otvoreno govori o tome kako će taj entitet i Srbija jednog dana biti jedinstvena država Vučić je kazao kako Dodika veoma poštuje ali kako Srbija nema nikakvih teritorijalnih pretenzija prema BiH.

Nemamo nikakvih pretenzija prema BiH kao što to očekujemo od BiH i svake druge države prema teritoriju Republike Srbije. I točka, kazao je Vučić ističući kako se Beograd ni na koji način ne želi miješati u unutarnje probleme BiH a načelno podupire svaki dogovor tri konstitutivna naroda.

Srbijanski je predsjednik u intervjuu “Avazu” ponovno odbio prihvatiti kvalifikaciju kako je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima. Kazao je kako je faktično stanje da su ljudi pobijeni a ostalo su pravne činjenice o kojima svatko ima svoje mišljenje.

Vučić je odbacio optužbe kako najavljeno donošenje deklaracije o položaju srpskog naroda u regiji ima bilo kakve političke konotacije ustvrdivši kako je riječ samo o nastojanjima da se očuva nacionalni kulturni identitet Srba i njihov jezik. Mi gubimo jezik.

Danas u Hrvatskoj, prema njihovom popisu u kojemu se veliki broj ljudi ne smiju izjasniti kao Srbi imamo 186 tisuća Srba a od toga njih 55 tisuća govori srpski. A kojim jezikom govori ostala 131 tisuća? Nama nestaje ćirilica, nikoga to ne ugrožava ljudi, samo hoćemo sačuvati svoj nacionalni identitet, Vučićevo je pojašnjenje razloga za donošenje deklaracije najavljeno za studeni što je već potaknulo usporedbe s “Memorandumom” SANU-a iz druge polovice 80-ih godina prošlog stoljeća koji je poslužio kako idejni i politički okvir za pokušaj Slobodana Miloševića da na razvalinama bivše Jugoslavije stvori veliku Srbiju.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Viktor Orban: Želimo manje Bruxellesa, a snažnije nacionalne države

Objavljeno

na

Objavio

Viktor Orban: Želimo manje Bruxellesa, a snažnije nacionalne države

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u Varšavi da Mađarska ne želi biti imigrantska zemlja i da “ima sva prava da to ne postane”.

“Prihvatamo odluku migrantskih zemalja da žele biti migrantske zemlje. Tražimo od njih da prihvate da mi ne želimo biti takva zemlja”, poručio je Orban na zajedničkoj konferenciji za novinare s poljskom premijerkom Beatom Szydlo, prenosi MTI.

Orban je naglasio da Mađarska zadržava pravo na poštivanje svoje odluke da ne želi postati imigrantska zemlja, kakve su druge sada.

Prema njegovim riječima, Mađarska traži drugačija rješenja za demokratske probleme i one vezane za tržište rada, dok imigraciju kao rješenje odbacuje.

Mađarski premijer osvrnuo se i na kritike koje EU upućuje Poljskoj povodom vladavine prava, ocijenivši da su one neosnovane.

Također je izrazio solidarnost Mađarske sa svim državama članicama EU-a koje su u sličnoj situaciji kao Poljska, navodi mađarska agencija.

“Želimo manje Bruxellesa, a snažnije nacionalne države”, rekao je Orban, nagovijestivši da je to razlog za “politički obojene” procedure EU-a.

Kontroverznu pravosudnu reformu u Poljskoj Bruxellesa smatra pokušajem potkopavanja nezavisnosti sudija.

ORBAN: Jesmo li savez slobodnih nacija ili europsko carstvo?

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Cerar sazvao novi sastanak državnog vrha nakon Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski političari i mediji u petak se većinom solidariziraju s odlukom premijera Mire Cerara da otkaže sastanak u Zagrebu s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem zbog njegova odbacivanja arbitraže pred međunarodnim auditorijem, a neki navode da je Plenkovićev govor u UN-u u kojemu je arbitražni sporazum nazvao ništetnim bio šok za slovensku stranu.

S Cerarom se solidarizirao se i predsjednik države Borut Pahor koji je u petak, uoči otvaranja predizborne kampanje za svoj drugi mandat pred izbore 22. listopada, kazao da je otkazivanje sastanka izazvala “tvrdoglavost” hrvatske politike koja inzistira na kontaminiranosti arbitražnog postupka.

“Tvrdoglavo inzistiranje na nepoštovanju obveza iz arbitražnog sporazuma je neprihvatljivo, no uvjeren sam da će dijalog na koncu omogućiti  mirnu provedbu arbitraže”, kazao je Pahor koji je kao predsjednik vlade 2009. u ime Slovenije potpisao dogovor o arbitraži, čime je Ljubljana uvjetovala ulazak Hrvatske u EU.

“Mi sada na svojoj strani imamo međunarodno pravo i međunarodnu zajednicu, zato moramo nastojati da tu potporu ne izgubimo”, ustvrdio je Pahor u Bovecu na zapadu države.

Premijer Plenković je rekao u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom jer ju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Ljubljansko “Delo” piše da je Plenkovićev govor u UN-u svojom “nediplomatskom” otvorenošću izazvao pravi “šok”, kao i odluka Cerara da posjet zbog toga otkaže.

“Prema našim informacija, Cerar se s Plenkovićem za posjet Zagrebu bio odlučio iako dnevni red sastanka nije bio usklađen niti dogovoren”, navodi “Delo” koji prijašnji dogovor o sastanku tumači kao Cerarovu nepotrebnu koncesiju hrvatskom premijeru.

Cerar je naime otkazivanje susreta protumačio Plenkovićevim “kršenjem” dogovora po kojemu se u Zagrebu trebalo razgovarati o primjeni arbitražnog sporazuma.

U razgovoru za slovenske medije, Cerar je naknadno, nakon otkazivanja sastanka, kazao da je sada preduvjet za nastavak dijaloga da Hrvatska prizna arbitražni sporazum kao važeći međunarodni ugovor, te da se na idućem sastanku, ako i kada do njega dođe, razgovara o suradnji dviju država na njegovoj provedbi.

Da je takav susret u bliskoj budućnosti malo vjerojatan, govore oštre izjave Cerarova suradnika, predsjednika parlamenta Milana Brgleza, koji je kazao da je Plenkovićevo ponašanje u UN-u bilo ismijavanje međunarodnog prava, zloupotreba govora u svjetskoj organizaciji, da Cerar i nije imao druge mogućnosti nego da sastanak otkaže i da  je jasno kako u atmosferi tako nastalog nepovjerenja s Hrvatskom o provedbi nije moguće govoriti, prenose slovenski mediji.

“Sada je loptica u sporu prebačena na hrvatski dio igrališta”, kazao je Brglez, član Stranke modernog centra (SMC) koju vodi premijer Cerar.

Mediji najavljuju da će se u nastaloj situaciji Cerar ponovno odlučiti da odnose s Hrvatskom i arbitražni spor stavi na dnevni red sastanka političkog vrha, neformalnog susreta na kojemu se obično traži politička homogenizacija oko najvažnijih nacionalnih pitanja, te da će istog dana na istu temu biti sazvan i parlamentarni odbor za vanjske poslove.

Predsjednik tog odbora, Jožef Horvat, zastupnik oporbenih kršćanskih demokrata iz Nove Slovenije (NSI), kakzao je u petak da ga je nastup hrvatskog premijera za govornicom UN-a jako zabrinuo.

Plenkovićeve poruke Sloveniji su po njegovim riječima kontradiktorne jer on s jedne strane ističe privrženost Hrvatske vladavini prava, a s druge strane ne priznaje arbitražnu presudu govoreći da je arbitražni postupak kontaminiran i tako se “sam postavlja u ulogu suca”, kazao je Horvat.

Stier: Potez Cerara pokazuje da Slovenija nije spremna za dijalog

facebook komentari

Nastavi čitati