Pratite nas

Politika

Vučić šarmirao u Berlinu

Objavljeno

na

O čemu god govorio u Njemačkoj, srpski premijer ostavlja dva dojma: neumornog reformatora i regionalnog pomiritelja. Tako je bilo i u ponedjeljak, na promociji novoosnovanog Foruma Srbija-Nemačka.

 

Novinari, gospodarstvenici i političari u Berlinu po drugi put u dva tjedna mogli su vidjeti srpskog premijera Aleksandra Vučića u modernom, često nasmješenom izdanju. Takav puno više nalikuje ambicioznom reformatoru europskog kalibra nego bivšem nacionalistu. Ovo je zapravo prvi susret s njemačkim novinarima tijekom kojeg Vučića nitko nije pitao o njegovoj prošlosti i kopernikanskom obrtu – odgovori su poznati, pokajanje zatraženo, oprost dobijen. Simbolično je, za istim stolom, sjedila i Ružica Đinđić, udovica ubijenog premijera i prijateljica Njemačke (kako kaže berlinski šef diplomacije Steinmeier). Sam premijer nekoliko puta se pozvao na reforme koje je započeo Đinđić pa su onda, po njegovima riječima, čitavo desetljeće stagnirale. Sve do sada.Recimo Zakon o radu zbog kojeg će, uvjeren je Vučić, sljedećeg tjedna Beograd biti preplavljen masovnim demonstracijama. „Idemo u liberalizaciju i fleksibilnije tržište rada kako bismo bili privlačni stranim investitorima“, rekao je premijer, dodavši da je cilj da se njemački investitori osjećaju kao kod kuće. Prvi dio njegovog izlaganja na otvaranju stalnog Foruma Srbija-Njemačka bio je posvećen upravo ekonomiji – 2013. je razmjena Srbije i Njemačke dosegnula tri milijarde eura, pa je u prvom kvartalu ove godine dodatno narasla. Čini se da je poruka – sve je bolje od kada smo mi na vlasti. Kritika bivših tek u polurečenicama postaje izravna, kao kada Vučić kaže da su „pogrešne odluke prošlih vlada“ dovele Srbiju tu gde jest pa sada treba hitno izvaditi kestenje iz vatre.

Ili kada govori o političkim odnosima Beograda i Berlina, odnosima koji „nikada nisu bili na boljem nivou“. „Novi početak ogleda se u tome što je Berlin sit srpske politike – jedne za domaću, a druge za inostranu upotrebu, da se jedno govori, a drugo radi. Novi početak je da što mislimo, to i kažemo, a što kažemo, to i uradimo.“ Njegov prethodni posjet glavnom gradu Njemačke i susret s kancelarkom su, kaže, odlično primljeni u Srbiji. Nada se da Srbija neće iznevjeriti svog većeg partnera. „Ako ispunimo domaću zadaću, očekujemo od Nemačke i drugih da 2018., 2019. ili 2020. kažu šta je Srbija uradila, a šta nije“, dodao je Vučić.

Poruke između redaka

Onda je u zgradu u ulici Rauchstraße 17, na rub glasovitog parka Tiergarten, stigao njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier. Zgrada je važna za odnose dvije države jer je neko vrijeme služila kao predstavništvo Jugoslavije, baš onda kada je ambasador bio Ivo Andrić. Steinmeier i Vučić su se upisali u knjigu dojmova u uredu kojeg je čuveni pisac i diplomat koristio, a Steinmeier je dodao kako je Na Drini ćuprija bila omiljena lektira njegove generacije. „Sjećanje je ove godine sveprisutno“, podsjetio je Steinmeier na stogodišnjicu sarajevskog atentata i petnaestogodišnjicu završetka bombardiranja. „Ali mi ne živimo ni u 1914. ni u 1941. ni u 1999. Živimo u 2014., godini u kojoj smo počeli pregovore sa Srbijom o pridruživanju EU. I to je događaj povijesne dimenzije, Srbija se vraća kući – u Europu.“

Osim ugodnih riječi, iskusni socijaldemokrat je gostima iz Srbije između redaka poručio – pohvale za ono što činite, ali niste još ništa učinili do kraja. Recimo: „Ostvaren je povijesni dogovor s Kosovom koji će, vjerujem, biti i proveden.“ Ili, još jasnije: „Želimo biti partner, ali zahtjevan partner, ako smijem reći. Vjerujem kako je i premijeru Vučiću jasno da to može samo tako, da nema popusta na europskom putu, mora se riješiti pitanje Kosova, postoji pravna država i demokratska uprava. (…) Birači su Vam upravo za ovaj put dali jasan mandat“, rekao je Steinmeier. Onda isto to, samo malo opuštenije: „Vidimo ovih dana da samo tko igra najbolje i daje sve od sebe ulazi u osminu finala.“

„Investirajte sada“

Uslijedila je rasprava o pridruživanju Srbije EU, na kojoj su govorili ministri Kori Udovički i Dušan Vujović – u uvodnoj konferenciji za novinare tek statisti. Tada je, naime, govorio samo njihov šef vlade. „Nije slučajno što je premijer ubedljivo dobio izbore“, rekla je ministrica lokalne samouprave Udovički. Ona je objasnila da se Srbiji dogodio udar realnosti, da su ljudi prepoznali da Vučić ne daje prazna obećanja, dok je oporba djelovala populistički. „Važno je da bolne reforme koje slede budu percipirane kao fer, da svi ponesu teret. U Srbiji je dugo čak i takozvana inteligencija bila fokusirana na pitanje kako da kolač podelimo, umesto da se pita kako da taj kolač bude veći. Komunizam nas je učio da je raspodela najvažnija“, navela je Udovički. Sada treba smanjiti rashode javnog sektora, ali država mora da postane i prijatelj investitora, dodala je.

Rasprava u Berlinu Rasprava u Berlinu

Njezin kolega iz vlade Vujović – po vlastitim riječima umirovljenik Svjetske banke – kaže da je jedina dobra vijest što se nema kuda, reforme se više ne mogu odgađati. „Javna preduzeća prave gubitke i pružaju loše usluge. Milijarda gubitka Srbijagasa nije normalna, takva preduzeća su svuda u svetu profitabilna“, rekao je Vujović. On je kao poseban problem naveo tvrtke u vječitom restrukturiranju u kojima radnici dobivaju minimalce, a ne rade ni za toliko. „Ne treba mi da vučemo nemačke investitore za rukav, oni najbolje znaju gde treba da ulože. Mi moramo da uradimo ono što oni ne znaju – zašto bi se oni recimo bavili socijalnim davanjima ili razmišljali da li u nekom gradu radi lokalni vodovod? (…) Ne molimo za novac – ko moli, on uvek dobija samo milostinju – ali kažemo: Pogledajte šta radimo i dođite ako imate interes. Sada ima smisla investirati jer je jeftino i ima perspektivu. Kasnije ćemo ili biti skupi ako budemo uspešni, ili ćemo propasti pa ulaganje neće imati smisla.“

Vujović je rekao da će Srbiji ostati pitanje privatizacije velikih sustava poput Telekoma i EPS-a, ali da država „nema šta da traži u proizvodnji čarapa, hrane i komercijalnih proizvoda kao u vreme komunizma“. S ministrove desne strane sjedio je čovek koji proizvodi upravo spomenute čarape. Uwe Bergheim, iz uprave tekstilnog proizvođača Falkea, koji u Leskovcu ima tvrtku sa 550 zaposlenih. „Tamo sam sreo pouzdane, lojalne ljude spremne na rad. Naišli smo na dobru poslovnu klimu“, rekao je on. Doduše, unatoč velikoj nezaposlenosti na jugu Srbije, nije bilo lako naći dovoljno iskusnih radnika, pa je velik broj njih obučavan, dodao je Bergheim.

Lošija iskustva kao investitor ima Bodo Hombach, šef moćne medijske grupe WAZ koja je ranije namjeravala kupiti Večernje novosti. Naišao je, kaže, na tajkunski zid i povukao kapital iz Srbije. Ipak, ima nade da je tajkunizacija vlasti u Beogradu stvar prošlosti, navodi on, uostalom zato što je Srbija na europskom putu. Ovu zemlju Hombach smješta u mlade demokracije koje su pune entuzijazma prema europskoj ideji dok osnivači EU „pokazuju umor i melankoliju“. „Dok se mi u Njemačkoj često pitamo kakva nam je budućnost, Srbi mnogo češće pitaju kakva je budućnost njihove djece ili unuka. To je tvornica nade, njima moramo dati pozitivni odjek.“ Jer, kako zaključuje ovaj bivši socijaldemokratski ministar, „Srbiji treba Europa, ali i Europi treba Srbija“.

„Je li mogu ja?“

U biblioteci gdje je nekada radio Ivo Andrić

U prepunu salu Njemačkog društva za vanjsku politiku tijekom podijske diskusije vratio se i Aleksandar Vučić (u međuvremenu je kratko u četiri oka popričao sa Steinmeierom). Prvo je sjeo u publiku, ali kada su se u raspravu uključili posetitelji, uz jedno ‘je li mogu ja’ vratio se za govornicu i onda još pola sata odgovarao na pitanja. Nije optimist po prirodi, kaže, ali jest po pitanju odnosa s Kosovom. „Ljudi više brinu o svojoj budućnosti i budućnosti svoje dece nego o velikim nacionalnim temama. (…) Osim pojedinih ekstremističkih grupa, ljudi u Srbiji razumeju da ne može da se živi u prošlosti“, rekao je premijer. Dodao je da nije toliki optimist po pitanju BiH. „Da odmažemo Bosni nećemo, ali za razliku od drugih koji imaju milion ideja – mi ideju za BiH nemamo. Ako neko ima, neka kaže.“

U diskusiju se uključio i bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schwarz-Schilling koji je pozdravio Vučićeve riječi, ali primjetio da predsjednik Srbije i predsjednik Republike Srpske šalju drugačije poruke. „Nemam sve odgovore i neću da se pravim pametan“, rekao je Vučić. „Gospodin Dodik i na konferenciji za novinare kaže jedno, ja kažem drugo. Njega poštujem kao izabranog predstavnika naroda Republike Srpske, ali neću da kažem da je svaka njegova reč genijalna kao što ni on ne treba da brani svaku moju reč.“ Vučić je podsjetio da je njegov prvi službeni posjet na novoj dužnosti bio onaj Sarajevu, dok u Banja Luku još nije otišao. I ovdje pokušava sebe predstaviti kao hrabrog pomiritelja kojem nije stalo do ugleda: istraživanja dobiva „svaki dan“ – prije odlaska u Sarajevo bio je najpopularniji političar u Republici Srpskoj, a poslije toga nije više tako omiljen.

Ofenziva šarma nastavlja se (iako Vučić kaže da nije šarmantan kao njegovi prethodnici) i kada pitanje postavlja Josip Juratović, zastupnik u Bundestagu. On je kritizirao lošu infrastrukturu u regiji, posebno što između Beograda i Zagreba nema brze pruge. Vučić je suglasan: nešto nije u redu, kaže, ako se vlakom između ta dva grada putuje sedam sati, a automobilom tri i pol. Publici nije jasno, kako to tri i pol sata, prebrzo je. „Može i za manje od tri, ali ne smem da kažem da kršim propise“, nasmijao je Vučić sve u sali. Još jedna od (uspjelih!) stand up anegdota o infrastrukturi je ona o dogovoru s Tachijem o gradnji autoceste Niš-Priština. „Polovina bi išla kroz centralnu Srbiju, polovina kroz Kosovo i Metohiju, kako mi kažemo, ili kroz Kosovo, kako oni kažu – svejedno je kako se kaže. Zamolili smo EU da ne dobijamo seminare i studije nego pare.“

U Berlinu Vučić s puno takta reagira i na kritike. Moderator diskusije bio je Michael Martens, dugogodišnji dopisnik Frankfurter Allgemeinen Zeitunga iz Beograda, kojeg je Vučić nekoliko puta nazvao svojim prijateljem. Upravo je Martens u današnjem tekstu kritizirao Vučića jer u Andrićgradu nije spomenuo crne mrlje srpske povijesti, odnosno ubijanje Bošnjaka kod Višegrada. „Znači kriv sam za nešto što nisam rekao?“, pitao je Vučić. „To je područje na kojem Srbi i muslimani nikada nisu razmenili žive, tolika je mržnja. Mislio sam da se to podrazumeva i da ne moram da pominjem na tako slavan dan.“ Inače, tvrdi Vučić, nije mu problem govoriti i o tamnim stranama “slavne srpske istorije”. Mrlje imaju sve nacije: „Ustaše su pobile celu moju porodicu, ali to ne znači da Hrvatska nema slavnu istoriju.“

Ili kritički tekstovi Deutsche Welle-a na srpskom jeziku, o temama koje mainstream mediji u Srbiji jedva spominju. „Gledam Deutsche Welle na različitim televizijama, mada mi je malo u nezgodnom terminu. Mislim da potpuno slobodno izveštavaju, zadovoljan sam i kritičkim tonom, toga nikada nije dovoljno. Iz toga sam spreman da učim. Uostalom, nedavno sam gospodinu Caniju dao intervju. Vidite, predsednik srpske vlade daje intervju albanskom novinaru nemačkog Deutsche Welle-a. Eto šta vam je region“, rekao je uz osmijeh Vučić.

Na novu ofenzivu šarma neće trebati dugo čekati – Vučić i Berlin vidjet će se ponovno najkasnije krajem kolovoza, kada Angela Merkel organizira konferenciju na kojoj će sudjelovati lideri regije.

DW.DE

facebook komentari

Politika

Krešimir Planinić: Ne trebamo zastupnike nacionalnih manjina u Saboru

Objavljeno

na

Objavio

Zastupnici nacionalnih manjina u Saboru nisu potrebni, zašto ne bi bili na listi SDP-a, HDZ-a, Mosta ili neke druge stranke kao zastupnici, kazao je za N1 Krešimir Planinić iz udruge U ime obitelji.

Nacionalne manjine mogu ostvarivati svoja prava na lokalnim razinama i u Saboru su njihovi zastupnici nepotrebni, kazao je Planinić u razgovoru za N1.

Upozorio je na to da predstavnici nacionalnih manjina u Sabor bivaju izabrani sa samo 300-injak glasova dok drugi trebaju dobiti u prosjeku po 14.000 ili 15.000 glasova da bi ušli u Sabor.

Takav je sustav nepravedan i zatire jednakost prava glasa, smatra Planinić, koji je ukazao i na to da u većini europskih država ne postoji sustav kakav ima Hrvatska.

Ovakav pristup getoizira nacionalne manjine što nije dobro ni za njih same, pretvara ih u neku enklavu, upozorio je Planinić te je istaknuo da je važno da izborni sustav odražava volju naroda.

Osam predstavnika u Sabor je sasvim neprimjereno, a i zatire jednako i opće pravo glasa iz Ustava, smatra, a na pitanje koji bi način uređenja novog izbornog sustava bio najbolji, kaže da je to pitanje na koje bi odgovor trebala dati široka rasprava te je podsjetio da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) održala još 2011. okrugli stol na tu temu.

Naš stav je jasan – smatramo nepravednim sustav u RH što smo i više puta govorili i drago nam je da je ta tema u fokusu, a promjenu izbornog sustava smatramo početkom svih reformi, istaknuo je Planinić, koji je rekao da nisu razgovarali s bilo kojim političarem o tome.

No, očekuju podršku od svih, pa i političara, u dobroj vjeri i volji, a što se tiče metoda kao mogućnost nije odbacio referendum jer je i to jedan od demokratskih alata.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Bernardić zove Alexa Brauna da mu popravi imidž, platiti će ga iz kredita

Objavljeno

na

Objavio

Bernardić mu je jasno rekao da ga želi da mu popravi imidž i digne rejting, rekao je jedan od SDP-ovaca

Dogovor tima predsjednika SDP-a Davora Bernardića s PR-ovcem Alexom Braunom, koji je prije radio za Zorana Milanovića, pred samom je realizacijom, piše Novi list.

Angažman će, između ostalog, biti plaćen kreditom od oko 800.000 eura koji je SDP podigao kod Erste banke.

Bernardić je s Braunom bio razgovarao i na proljeće kad je ovaj nastupio na Danima komunikacija u Rovinju, pa kontakt već postoji. – Braunovi ljudi bili su na Ibleru, i svi su dogovori pri kraju.

Bernardić mu je jasno rekao da ga želi da mu popravi imidž i digne rejting. Htio je to još na proljeće, ali stranka tada nije imala novca, a sada je podignut kredit pa novca ima – rekao je za Novi list jedan od SDP-ovaca s Iblerova trga.

facebook komentari

Nastavi čitati