Pratite nas

Vijesti

Vukovarska večer u Melbourneu

Objavljeno

na

Naslovna fotografija – S lijeva: vukovarski branitelj, Časnički namjesnik (HOS) Damir Markuš Kutina; hrvatski konzul u Melbourneu Miroslav Miletić; gradonačelnik Vukovara Ivan Penava;  Katarina Brozović Bašić; Dinko Dedić; Mate Bašić; predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas; voditelj službe za pravni položaj, kulturu i obrazovanje hrvatskog iseljeništva Croatiana Orešković, vukovarski branitelj, Satnik HV Damir Plavšić i načelnik Sektora za provedbu i nadzor programa i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske Dario Magdić.

U Melbourneu je u petak 6. listopada održan program Vukovarska večer, projekcijom filma “Bitka za Vukovar” uz popratni verbal dvojice vukovarskih branitelja, satnika HV Damira Plavšića i časničkog namjesnika (HOS) Damira Markuša Kutine.

Kako je posjeta branitelja iz Hrvatske koincidirano i očito koordinirano usklađena s posjetom predstavnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, na Vukovarskoj večeri su su pojavili predstojnik Ureda Zvonko Milas u pratnji dvoje dužnosnika Croatiane Orešković i Darija Magdića.

Doda li se tome prisustvo gradonačelnika Grada Vukovara Ivana Penave i vice-konzula Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Melbournu Miroslava Miletića, u Hrvatskom domu u Melbourneu se sastala značajna skupina Hrvata.

Zvonimir Milas govori okupljenim Hrvatima

Bez svaka sumnje, u Hrvatskom domu u Melbourneu se okupio vrlo reprezentativan tim Hrvata iz Hrvatske, pred iseljenim, izbjeglim, protjeranim i ne svojom krivicom u tuđini rođenim Hrvatima, jednog za hrvatsko izbjeglištvo i za hrvatsku državu vrlo reprezentativnoga grada, sa šedesetgodišnjom dinamičnom poviješću života za Hrvatsku izvan Hrvatske i borbe za državu na svim poljima na kojima se ta borba može osmisliti i svim sredstvima s kojima se sloboda može ostvarivati.

Prije bilo kakvoga spomena o tome što je tko tamo govorio, valja predstaviti taj ambijent isprepletene prošlosti s budućnošću, uspomena i očekivanja, sjećanja i nadanja, kojima je centralna točka bila Domovinski rat i u njemu centralni simbol toga rata Vukovar.

Damir Plavšić, branitelj Vukovara opisuje strašne uspomene.

Svi gosti iz Hrvatske, na jedan ili na drugi način vezani su uz borbi za hrvatsku državu i uz Vukovar, bilo da se radi o dva vukovarska branitelja Plavšiću i Markušu, o predstojniku Milasu i konzulu Miletiću koji su također bili branitelji, do mlađe generacije u ovoj skupini, gradonačelniku Ivanu Penavi i Dariju Magdiću, sinu poginulog branitelja ili Croatijani Orešković, kćerki hrvatskog borca i ratnika.

Bio je to ambient u kojemu sva priča o razdvajanju prošlosti od budućnosti ili iseljeništva od Domovine, pada u vodu do besmisla.

Hrvatska je jedna, trajna i nedjeljiva i u vremenu i u prostoru i tko se god sinoć našao u Hrvatskom domu, dvostruko starijem od ove hrvatske države, morao je osjetiti i miris hrvatske sveobuhvatnosti i nedjeljivosti po bilo kojem pitanju koje pečati ovaj mali žilavi narod što se u posljednjem od mnogih ratova, protiv svih očekivanja i unatoč i usprkos, izvukao na razinu drugih, koji nisu trebali ni ovoliko čekati ni ovako krvavo platiti nadnicu svoje državne samostalnosti.

Ivan Penava, gradonačelnik Grada Vukovara

U centru tog ambienta, sa zvučnika tokom prikazavnja filma o Vukovaru, čula se zaglužujuća jeka eksplozija topovskih i tenkovskih granata kojima je zasipan Vukovar, a onda opet glasovi male djece koja danas trčkaraju po vukovarskim livadama i dječjim igralištima, opet prošlost i budućnost u svom uzročno-posljedičnom spletu, spaljena, tenkovskim gusjenicama i četničkim čizmama oskvrnuta zemlja iz koje danas raste cvijeće.

Bilo je govora iz usta onih u čiju svijest su zakovane strahote rata, o tome odakle dolazimo i govora o tome gdje se nalazimo i puno riječi o tome kuda trebamo stići i što sve trebamo ostvariti da bi cijela priča o jednom malom narodu razbacanom po bijelom svjetu, mogla dobiti puni smisao, kao one bajke koje završavaju riječima “….i onda su ostali živjeti sretno i zadovoljno”.

Na početku nastupa je predstavnik Australsko-hrvatskog društva i član Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske g. Ante Jurić pozdravio goste iz Hrvatske i na kraju im se zahvalio.

Nakon filma su vukovarski branitelji Plavšić i Markuš opisali pakao zvan granatiranje, opsada i obrana Vukovara, onako kako to ne može opjevati niti jedan guslar niti zapisati jedan povijesničar, nego tek ispričati netko tko je sve to doživio i preživio.

Predstavnike ureda za Hrvate izvan Hrvatske je najavio i pozdravio koznul Miletić, naglasivši svoju primarnu ulogu u ovom gradu da prvenstveno bude jedan od Hrvata među svojim narodom, dio zajednice ispred i iznad svoje službene diplomatske funkcije.

Damir Markuš Kutina govori o vukovarskoj legendi koja je ostavila veliki ožiljak na hrvatskom tijelu. Ni zabrane ni zaborav ga nikada neće sakriti.

Zvonko Milas je opisao nastojanja svog Ureda pospješiti povratak iseljenika, s naglaskom na mlade Hrvate, rođene u iseljeništvu, kojima na usluzi stoji program učenja hrvatskoga jezika u Hrvatskoj.

Gradonačelnik Penava je uz zahvalu za podršku koju je Vukovar od iseljeništva primio i u obrani i u izgradnji, iznio svoju viziju Vukovara danas i planova za budućnost.

Tijekom boravka u Melbournu g. Penava se također sastao s predstavnicima firme icu2 i prodiskutirao poslovni program inovativnosti za Vukovar, koji potječe iz Centra za odlučivanje i etiku Sveučilišta u Stanfordu, s ciljem privlačenja investicija i kapitala za dogoročni program obnove.

Ante Jurić (drži zahvalnicu) i uprava AHD-a Melbourne sa Markušem i Plavšićem.

Nekada se negdje na kraj svijeta, u jednoj bezimenoj ulici izgubljenoj u prometnoj vrevi jednoga tuđeg grada, nađe okupljena grupa Hrvata koji se nikada ranije nisu ni poznavali, ljudi iz tri različite generacije, kojima je sudbina davno razdvojila puteve i odvela ih u zemljopisne ekstreme, koji se u svakodnevnom razgovoru služe različitim jezicima i odjednom, kao da je netko čarobnim štapićem napravio nekoliko pokreta u zraku, stvori se atmosfera zajedništva, osjećaj da si među svojima kao da smo cijeli život proveli zajedno.

Bio je to čarobni štapić s hrvatskom zastavicom na jednom kraju.

Nije to bio skup na kojemu su donešene neke značajne odluke niti su dati odgovori na sudbonosna pitanja nakon kojih će sada sve biti lakše. Bio je to skup koji je pokazao potencijal ovog naroda a to je tako važno, biti svjestan svog povijesnog kapaciteta.

Učenjaci govore da im je lako ostvarivati velika otkrića kada stoje na leđima gorostasa. Jednako možemo i mi ostvarivati budućnost ako stanemo na leđa našeg tisućgodišnjeg kolektivnog orijaškog naslijeđa, naše sposobnosti izdržati unatoč haubica koje prave kratere na vukovarskim travnjacima i sravnjuju kuće sa zemljom.

Neka oni nas krste najvećim pogrdama ovog svijeta, fašistima i kako god hoće – Mi smo žerava koja pali njihove oči.

Dinko Dedić/ProjektVelebit

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

HRT otkazao Jurkasu suradnju nakon peticije inicijative “Ivo Pilar”

Objavljeno

na

Objavio

Anđelo Jurkas više neće surađivati na HRT-u. Povod za to je, kako su nam potvrdili s HRT-a, taj što je Jurkas navodno povrijedio njihov etički kodeks.

– Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike – stoji u odgovoru na naše pitanje s HRT-a, javlja VečernjiList

Podsjetimo, Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga i koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, zatražili su trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa, zbog teških kršenja Općih pravila o radu i ponašanju zaposlenika HRT-a i teških kršenja odredbi Etičkog kodeksa HRT-a.

Alo Bing, može dostava tri tone anthraxa i jedno pedesetak bombi na Markov trg. aktivirati i ostaviti tamo u crkvi, platit će onaj simpatični sjedokosi deform u kolicima. Cijena prava sitnica. Šifra: Kajzer Soze – napisao je Jurkas u vrijeme braniteljskih prosvjeda. Nakon što ga je HRT angažirao reagirali su iz Građanske inicijative Ivo Pilar, portala Kamenjar.com kao i još nekih portala. No, Jurkas je pokušao demantirati te navode, tvrdeći kako je i sam dijete branitelja, te kako se radilo o šali, odnosno referenci na strip Alan Ford.

Građanska inicijativa Ivo Pilar se oglasila priopćenjem koje prenosimo:

HRT, nakon zahtjeva građanske inicijative “Ivo Pilar” i 10 udruga iz Domovinskog rata  otkazao suradnju Anđelu Jurkasu.

U kratkom priopćenju HRTa , bode u oči što vodstvu HRT-a ni danima nakon medijskih napisa o Jurkasovom pljuvanju po hrvatskoj državi, dragovoljcima i braniteljima, te nizu drugih vulgarnih javnih istupa, nije bilo sporno da isti za javnu televiziju HRT radi emisiju za djecu i mlade.

Tek kada je Građanska inicijativa “Ivo Pilar” zajedno s 10 najistaknutijih udruga iz obrambenog Domovinskog rata uputila zahtjev za otkazivanjem suradnje A. Jurkasu, ali i upozoravanjem na ignoriranje od strane HRT-a na njegove neprihvatljive javne istupe, HRT je konačno reagirao.

Iz svega proizlazi kako HRT-ovom vodstvu, ni ravnateljima ni urednicima, nije sporno da osoba koja vulgarno i grubo vrijeđa Ustavom zaštićene vrijednosti, a koje bi upravo HRT trebao štititi i promovirati, radi za HRT – štoviše, za program javne televizije namijenjen djeci i mladima, jer nisu reagirali saznavši za sve ove sablazne informacije, već su reagirali tek kada je zahtjev uputila snažna grupacija 10 najistaknutijih udruga iz obrambenog Domovinskog rata, uz Građansku inicijativu “Ivo Pilar”.

Evo što su priopćili s HRT-a:  – “Obavješćujemo Vas da se Hrvatska radiotelevizija odlučila zahvaliti na suradnji spomenutome vanjskom suradniku nakon što je utvđeno da su njegovi stavovi izneseni na društvenim mrežama u neskladu s Etičkim kodeksom za novinare i kreativno osoblje Hrvatske radiotelevizije i drugim unutrašnjim pravilnicima Hrvatske radiotelevizije koji se odnose na naše zaposlenike, ali i sve vanjske suradnike.”

Platforma Građanske inicijative”Ivo Pilar” i 10 udruga proisteklih iz domovinskog rata pozdravlja poštivanje zakonitosti kroz raskid ugovora o suradnji s Jurkasom, ali traži i pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti urednika i ravnatelja HRT-a zbog angažiranja Anđela Jurkasa, koji je javno grubo vrijeđao hrvatsku državu, dragovoljce i branitelje.

Građanska inicijativa

Pročitajte u dokumentu u prilogu što je sve pisao Jurkas:

Građanska inicijativa Ivo Pilar zajedno s 10 udruga zahtijeva trenutačni raskid ugovora između HRT-a i Anđela Jurkasa

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Sebastian Kurz pobjednik je prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji

Objavljeno

na

Objavio

U Austriji su održani prijevremeni parlamentarni izbori. Izlazne ankete govore da je najveći postotak glasova pripao konzervativnoj, Narodnoj stranci kojoj je na čelu Sebastian Kurz.

Sebastian Kurz lider i kancelarski kandidat Austrijske narodne stranke pobjednik je prijevremenih parlamentarnih izbora u Austriji i to sa 31,5 posto glasova birača.

 

Predsjednik SPÖ-a i kancelar Christian Kern će prema sadašnjim rezultatima kancelarsku poziciju morati prepustiti predsjedniku ÖVP-a i aktualnom ministru vanjskih poslova Sebastianu Kurzu.

Prema sadašnjim rezultatima najvjerojatnija je koalicija između narodnjaka i slobodnjaka s obzirom na to da je Sebastian Kurz u svibnju raspustio koaliciju između socijaldemokrata i narodnjaka, a i neprijateljski odnosi obje stranke tijekom predizborne kampanja ne daje povoda za špekulacije o obnavljanju dosadašnje velike koalicije.

Gubitnik izbora je stranka Zeleni koja je s 4,7% prešla izborni prag ali je u usporedbi sa zadnjim izborima izgubila 7,7% glasova. Ulazak u parlament osigurala je i liberalno orijentirana stranka Neos s 5,3% te lista bivšeg političara Zelenih Petera Pilza s 4,3%.

Već sada se zna da je Sebastian Kurz najmlađi politički lider na svijetu. – Oduševljen sam rezultatima ovih izbora, a Austrijancima obećavam da ću u našu zemlju uvesti novu političku kulturu koja se zasniva na zajedništvu, kazao je sinoć Kurz.

On je stranku preuzeo u svibnju ove godine i povukao čitav niz poteza koji su stranku, čiji je rejting bio daleko ispod socijaldemokrata i slobodnjaka, uspjeli izdići na sam vrh. Njegov predizborni moto bio je “Austrijanci na prvome mjestu”, a u stranku je uspio privući mlade kandidate koji se nikada prije nisu bavili politikom.  Kurzu je uspjelo ono što mnogim političarima u sličnim situacijama teško uspijeva – uspio se odvojiti od dosadašnje koalicijske vlade sa socijaldemokratima i prikazati kao potpuno nova ličnost na političkoj sceni, sve to usprkos činjenici da je u toj istoj vladi bio ministar vanjskih poslova.  Antimigrantska kampanja  To u velikoj mjeri može zahvaliti tome što je procijenio da austrijska javnost cijeni činjenicu da je upravo on jedan od najzaslužnijih političara za zatvaranje tzv. balkanske migrantske rute. Tijekom kampanje obećavao je dosta žestoku antimigrantsku politiku i smanjenje prava i povlastica koje koriste migranti koji se već nalaze u Austriji. Uz to je obećao i smanjivanje poreza, a upravo tim obećanjima ušao je u prostor izrazito desne Slobodarske stranke i zasigurno joj oduzeo dio biračkih glasova.

facebook komentari

Nastavi čitati