Pratite nas

WHF ne stvara lažnu sliku

Objavljeno

na

‘Ima jako dobrih, odličnih priča što govori kako se ova nagrada počinje dobro percipirati i među etabliranim piscima i kao takva na ozbiljnost tjera debitante ili još uvijek neafirmirane, a talentirane autore”, izjavio je za Dnevni list o pričama pristiglim na natječaj West Herzegowina Festa Emir Imamović Pirke, jedan o članova žirija.

emir pirke  Imamović kaže kako, kao na svakom sličnom natječaju, ima zbilja jako dobrih, odličnih priča, kao što ima onih za koje bi najbolje bilo da nikada nisu napisane.

”No, nije to nikakav specifikum WHF-a. Bio sam jednom selektor za nagradu “Meša Selimović” i načitao se svega, od sjajnih romana, do knjiga za koje mi nije jasno niti o čemu su”, rekao je Pirke.

Istaknuo je da je zanimljivo kako se od pristiglih priča može složiti slika zajednica iz kojih dolaze autori.

”Recimo, kod pisaca iz Bosne i Srbije – ili onih koji pišu na ekavskoj varijanti srpskog jezika – nema, nazovimo ih, gastarbajterskih tema, odnosno posljedica iskustva stjecanog u obiteljima razdvojenim zbog plaća i penzija u njemačkim markama, dok je kod autora iz Hercegovine i, pretpostavljam, područja od Imotskog do Sinja, taj motiv čest. Ne treba, valjda, objašnjavati zašto. Također, ne pamtim da smo prošle godine imali priča na granici SF-a, dok ovdje ima i takvih, kao i onih što su tu granicu prešle”, rekao je bh pisac sa šibenskom adresom, koji je i prošle godine bio u žiriju za kratku priču širokobriješkog festivala.
Govoreći o samom festivalu, koji počinje 31. srpnja, a završava 2. kolovoza, Imamović kaže kako WHFest nije pretenciozan.

whf_koncert”Ne boluje se od nekakvog nepotrebnog glamura. Jasno je profiliran, namjera mu je da na nekoliko dana stvori ugodan mikrosvijet… Mogu ja sada, samo što nema potrebe, podilaziti domaćinima u Širokom ili čitateljima u Hercegovini… Dakle, znamo kakav je imidž Širokog i u Bosni i u dijelovima Hrvatske. E, WHF ne stvara lažnu sliku, već pokazuje da je negativna slika Širokog kriva; mijenja percepciju tog grada na jednom velikom prostoru i, što je jednako važno, razbija okvir u kojem su tek glavni gradovi ili regionalna središta mjesta vrhunske kulture. Također, žiteljima Hercegovine na noge donosi djelić onoga po što su ranije morali ići”, rekao je.

Imamović je dugogodišnji je novinar, urednik, kolumnist i suradnik nekih od najznačajnijih medija u BiH, Hrvatskoj i Srbiji. Objavio je tri romana: Jel neko vidio djevojčice, kurve ratne zločince, Tajna Doline piramida i Treće poluvrijeme. Za prvi roman nominiran za hrvatsku književnu nagradu Kiklop u kategoriji debitanta godine, a za treći, za regionalnu nagradu “Meša Selimović”. Piše za televiziju, kazalište i film. Jedan od pokretača i direktor Festivala alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ), te je član žirija za kratku priču festivala West Herzegowina Fest.

whf_no_12Imamović je u razgovoru za Dnevni list rekao kako bi njegov roman “Tajna doline piramida” mogao biti ekraniziran.
”Srpski redatelj Srđan Dragojević je, da ga citiram, živo zainteresiran za ekranizaciju, ali je sve u početnoj fazi, pa naravno ne mogu tvrditi kako će filma zaista biti. Prošlo je vrijeme velikih studija, poput Jadran filma, Avale, Sutjeske…i njihovih sjajnih direktora koji su autorima stvarali komotnu poziciju; snimanje filma je postalo višegodišnja muka u kojoj se najviše energije troši na skupljanje novca, umjesto na rad na scenariju i redateljske pripreme, ali ja se, zaista, nadam kako će Srđan imati snage sve to dovesti do kina. Ako uspije, nema razloga da ne vjerujem u veliku gledanost. U međuvremenu se bavim adaptacijom svoje prve knjige, a film po njoj će producirati Zdenka Gold, poznata, uz ostalo, kao producentica “Obrane i zaštite” Bobe Jelčića. Redatelj bi trebao biti Radivoje Andrić koji je, uz puno toga drugog, bio i Bobin pomoćnik, a njegovi filmovi, ‘Munje’ i ‘Kad porastem biću Kengur’, su imali zaista respektabilan broj gledatelja”, rekao je Imamović.  bljesak.info

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima kuburi Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati