Pratite nas

Za 10 godina doživjet ćemo šok ako nam slučajno zazvoni telefon i začujemo ljudski glas

Objavljeno

na

No krasno, kako su nas samo nova komunikacijska čuda zbližila, pa to je divota jedna. Svi ti fejzbuci, tviteri, instagrami, svi ti vajberi i vocapovi, pa mi smo toliko blizu jedni drugima, osjećamo toplinu duše i otkucaje srca naših bližnjih, čak i kada su daleko.

Krasno mi je to.

hrvoje salkovicNeki dan se muslimanskom dijelu svijeta dogodio Bajram, i zid mog facebooka je prštao od krasnih statusa u kojima svi živi čestitaju svim prijateljima muslimanske vjere. Kako ja samo divne i obazrive prijatelje imam, svi oni šire poruke ljubavi i prihvaćanja različitosti.

A ja?

Ja nisam pisao status, premda idem u red obazrivih. Radije sam dohvatio telefon, okrenuo nekoliko brojeva i čestitao kako se već čestitati treba.

Svakog nas dana facebook obavještava o rođendanima ostalih facebook prijatelja. Pa onda svi krenemo s velebnim čestitkama na zidu slavljenika. Tako ushićeni virtualni prijatelj na zidu pronađe nekoliko stotina čestitki. Ushićen je, pa u stanju euforije niti ne primijeti da mu čitavog dana nije zazvonio telefon, o onom zvoncu kraj ulaznih vrata da ne pričam.

Jednako je tako i sa humanitarnim akcijama. Jao kako smo mi samo plemeniti, sheramo linkove, vješamo po zidovima, tegamo na stotine ljudi, otvaramo grupe. Aktivizam nam leti u nebo. U čitavom procesu dizanja virtualne humanitarne prašine zaboravimo ispuniti uplatnicu, otići do pošte i uplatiti sto kuna.

A aplikacije? Ma divota živa, tu su stvari pojednostavljene do boli. Tamo imamo razne ikonice koje se smiju, koje plaču, češkaju se iza uha, pa onda crveni vrag, zeleni pajac, štikla, čaša šampanjca.
Sveli smo se na komunikaciju orangutana, postalo je sasvim nepotrebno biti pismen, sve se rješava s nekoliko ikona:

Smješko, čaša šampanjca, štikla, plačko, automobil.

U prijevodu to znači – draga, super smo se provele vani, izgledala si sjajno, ali zaista ne razumijem kako je taj gad ipak pokupio drugu curu i odvezao je kući.

Kakva slova, kakve rečenice, kakva sintaksa, kakva metafora?! Sveli smo se na komunikaciju majmuna u krošnjama.

Tehnologija toliko brzo i nezaustavljivo juri naprijed da mi se zapravo čini da smo mi tu postali nebitni.

Dosta su nam samo prstići da njima natipkamo nekoliko nasmijanih ikonica.

Za deset godina doživljavat ćemo šokove ako nam slučajno zazvoni telefon i začujemo ljudski glas.

A za dvadeset godina će na TV Dnevniku javljati kako su na terasi kafića u središtu grada viđena dva prijatelja koji sjede, piju pivo i smiju se od srca. Senzacija, neviđeno! Prilog će prenijeti većina svjetskih TV kuća.

Zaista mi je srce puno radosti kada vidim kako nas sva ta komunikacijska čuda zbližavaju kao ljude.

Odmah mi se 🙂

 

Hrvoje Šalković/dnevnik.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Karl Erjavec očekuje pritisak EU-a zbog Plenkovićeva govora u UN-u

Objavljeno

na

Objavio

Slovenski ministar kaže da je nakon Plenkovićevog govora “svakom Slovencu jasno da je dijalog s Hrvatskom nemoguć”.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u nedjelju da očekuje jak pritisak Europske komisije (EK) na Hrvatsku nakon govora premijera Andreja Plenkovića u UN-u u kojem je optužio Sloveniju za nepoštivanje međunarodnog prava.

Plenković je u četvrtak u govoru pred Općom skupštinom UN-a rekao da je Hrvatska morala izaći iz arbitraže o granici sa Slovenijom koju je Slovenija kompromitirala i upozorio da takvo “nepoštivanje međunarodnog prava” obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju uz pomoć treće strane.

Slovenski ministar kaže da je nakon Plenkovićevog govora “svakom Slovencu jasno da je dijalog s Hrvatskom nemoguć”.

“Arbitražni sporazum je bio potpisan pod okriljem EU-a. Potptredsjednik EK-a Frans Timmermans je ponudio svoju pomoć ako ne bi došlo do dogovora s Hrvatskom o implementaciji arbitražne presude. Mislim da će naš slijedeći korak biti da ga obavijestimo o tome što se u New Yorku dogodilo”, kazao je Erjavec u razgovoru za RTV Slovenija.

Dodao je da EK ima niz instrumenata kako bi države koje ne poštuju vladavinu prava uvjerila da se ponašaju drukčije.

“Znamo što EU čini u pogledu Poljske zbog pravosudne reforme koju provodi njihova vlada. EU može zamrznuti europska sredstva takvim državama. Ipak mislim da će u slučaju Hrvatske biti dovoljan i poneki oštar poziv u Zagreb”, kazao je Erjavec.

Po njegovim riječima, da bi se arbitražna presuda provela potrebna je suradnja Hrvatske, ali Slovenija “neke stvari može implementirati sama” prihvaćanjem nekih zakona u parlamentu koje je premijer Miro Cerar najavio za ovaj mjesec.

Zbog Plenkovićeva govora Cerar je u četvrtak navečer otkazao dogovoreni susret s hrvatskim premijerom u Zagrebu 27. rujna o rješavanju hrvatsko-slovenskog graničnog prijepora.

Ljubljana smatra da je arbitražna odluka konačno rješenje koje treba primijeniti, a Zagreb traži novo bilateralno rješenje spora koji dvije države opterećuje od raspada bivše Jugoslavije 1990-tih godina.

Zašto bismo zaboravili da Slovenija laže, a da je Srbija bila agresor

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Miro Kovač: Hrvatska nije bila počinitelj, nego žrtva pokušaja prijevare

Objavljeno

na

Objavio

Miro Kovač (HDZ) bivši je ministar vanjskih poslova, sada saborski zastupnik i međunarodni tajnik HDZ-a.

Za Večernji list prokomentirao je o odnosima sa Slovenijom, mogućnostima rješavanja spora

Nakon govora premijera Plenkovića u UN-u slovenski premijer Cerar otkazao je dogovoreni posjet Hrvatskoj. Tvrdi da je izigran. Je li premijer Plenković u čemu pogriješio ili pretjerao u tom govoru?

Iz razgovora koje sam u zadnjih nekoliko mjeseci vodio s kolegama iz Europe i svijeta shvatio sam da neki od njih imaju krivi dojam da se u slučaju propale arbitraže Hrvatska ne pridržava međunarodnog prava.

A upravo je obrnuto: Hrvatska nije bila počinitelj, nego žrtva pokušaja prijevare, znači kršenja hrvatsko-slovenskog sporazuma, i stoga se morala, da bi se održala vjerodostojnost međunarodnog prava, povući iz arbitraže. To naši partneri u Europi i svijetu moraju znati, pa i u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Koliko ova situacija dodatno komplicira odnose Hrvatske i Slovenije?

Naši su odnosi ukupno gledano vrlo pozitivni. A što se tiče razgraničenja na moru, komplicirani su već više od dva desetljeća. Dakle, nakon što je arbitraža propala, nažalost krivnjom Slovenije, ne preostaje nam ništa drugo nego utvrditi granicu dvostranim pregovorima. Bilo bi idealno da u tome uspijemo vrlo skoro.

Ali ako nam to ne pođe za rukom – a ne bismo bili ni prvi ni zadnji koji to nisu postigli u kratkom roku – onda smatram realnim da se dogovorimo o upravljanju zaljevom. I to na korist ljudi koji tamo žive, na korist ribara i poslovnih subjekata uopće. Ima u svijetu primjera kako to urediti.

Jedan od primjera je zaljev Dollart u Sjevernom moru. Nakon višedesetljetnog sporenja su Njemačka i Nizozemska prije tri godine dvostranim ugovorom potvrdile zajedničko upravljanje zaljevom, s tim da svaka zemlja i dalje ima svoju verziju crte razgraničenja. No dogovorile su “liniju nadležnosti”. To funkcionira i granični spor nije tema u njihovim nacionalnim javnostima.

Hrvatska nije imala podršku EU nakon što je postupak arbitraže kontaminiran, štoviše iz Europe su inzistirali da se odluke Arbitražnog suda trebaju poštovati.

EU nije ugovorna strana, sporazum o arbitraži 2009. sklopile su dvije zemlje, Hrvatska i Slovenija, Hrvatska doduše pod svojevrsnom prisilom, bili smo izloženi masivnoj slovenskoj blokadi naših pregovora o članstvu u EU. Međutim, točno je da je EK imao ulogu posrednika, to se u preambuli sporazuma spominje.

Stoga nije čudno da je kod nekih u EU postojalo očekivanje da se presuda implementira. To je prirodno, želi se ići linijom manjega otpora. Ali te zemlje jako dobro znaju da je arbitražni postupak bitno povrijeđen i da se Hrvatska temeljem međunarodnog prava iz njega povukla.

Apsolutno su aktualne vanjskopolitičke teme, Hrvatska je “opet u zavadi” s većinom susjeda: od Mađarske, BiH, Slovenije, Srbije… dvoje iskusnih diplomata vodi državu – Plenković i K. Grabar-Kitarović?

U 2015. godini odnosi sa susjedima iskorišteni su u Milanovićevoj kampanji za parlamentarne izbore. Tada su zaoštreni odnosi i sa Srbijom i sa Slovenijom i s Mađarskom. Kada je HDZ pobijedio na tim izborima, krenuli smo u saniranje odnosa sa susjedima. Smirili smo tenzije s Mađarskom, sa Slovenijom, pa i sa Srbijom.

Na tomu je Vlada koje sam bio član predano radila. Ovo što sada imamo uglavnom je posljedica odluke Arbitražnog suda koju ne priznajemo, a na čijoj primjeni slovenska vlada ustraje pa zaoštrava odnose. Stranke koje čine slovensku vladu ne žele ispasti gubitnice u svojoj javnosti, a pitom trpe i kritike oporbenih političara koji smatraju da su vladajući u Sloveniji odgovorni za kompromitaciju arbitražnog postupka.

To je začaran krug. A onda su i neki drugi u našem susjedstvu, narodski rečeno, “nanjušili krv” i formulirali svoje “apetite”. To ne treba čuditi, valja biti smiren i razgovarati s kolegama u tim zemljama, a prijatelje i partnere u svijetu uvjeravati da smo konstruktivni, da mi nismo izvor problema.

Zašto bismo zaboravili da Slovenija laže, a da je Srbija bila agresor

facebook komentari

Nastavi čitati