Pratite nas

Za HE Vranduk zainteresirano 12 kompanija

Objavljeno

na

Interes za izgradnju HE “Vranduk”, prioritetnog hidroenergetskog objekta Elektroprivrede BiH, iskazalo je 12 kompanija i konzorcija iz Italije, Turske, Španjolske, Rumunjske, Austrije, Hrvatske, Kine, Slovenije i BiH.

Procedura otvaranja prijava na Međunarodni javni poziv za pretkvalifikaciju kompanija i konzorcija za izgradnju HE “Vranduk”, obavljena je 29. travnja u JP Elektroprivreda BiH, a pretkvalifikacionu dokumentaciju otkupilo je 56 kompanija.

U okviru priprema za početak izgradnje, Elektroprivreda BiH uporedo s provedbom Međunarodnog javnog poziva za pretkvalifikaciju, uz financiranje vlastitim sredstvima obavlja pripremne i istražne radove na lokaciji hidroelektrane, i provodi drugu fazu eksproprijacije nekretnina.

Prijave na Međunarodni javni poziv za pretkvalifikaciju, dostavili su Cooperativa Muratori & Cementisti – C.M.C. Di Ravena (Italija), Garanti Koza Inşaat Sanayi ve Ticaret A.Ş. (Turska), Kolin Insaat Turizm Sanayi ve Ticaret A.S. (Turska), Consortium – Riko d.o.o. (Slovenija) i Euro Asfalt d.o.o. Sarajevo (BiH), S.C. Hidroconstructia S.A. (Rumunjska), te JV Strabag AG/Končar inžinjering za energetiku i transport, Lead Partner Strabag AG (Austrija i Hrvatska).

Također, prijave su poslali China International Water & Electric Corp. (Kina), JV of Abeinsa Ingenieria y Construction Industrial SA, Teyma, Gestion de Contratos de Construccion e Ingenieria, S.A. and NTF IN Saat Ticaret Limited Sirketi (Španjolska i Turska), PowerChina Limited (Kina), Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret (Turska), Dongfang Electric Corporation Limited (Kina) i Tellhow Sci-Tech Co. LTD (Kina).

U narednoj fazi postupka bit će izvršena evaluacija dostavljenih prijava, a kompanijama i konzorcijima koji budu zadovoljili kriterije Međunarodnog javnog poziva bit će upućen poziv za dostavu ponuda.

Međunarodni javni poziv za pretkvalifikaciju kompanija i konzorcija za izgradnju HE “Vranduk”, realizira se po procedurama nabavke međunarodnih financijskih institucija, Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke, koje izgradnju hidroelektrane kreditiraju u iznosu 63,5 milijuna eura.

Uz opće kriterije Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke, kompanije moraju ispuniti i kriterije koje nalaže specifičnost projekta izgradnje HE “Vranduk”. Ključni kriteriji su da je kompanija u posljednih pet godina ostvarila prihod od 40 milijuna eura na poslovima izgradnje hidrokapaciteta karakteristika kao što je HE “Vranduk”, odgovarajući stručni kadar i oprema, financijska stabilnost i pravni kredibilitet.

HE “Vranduk” planirana je kao protočno postrojenje derivacionog tipa s više objekata koji će funkcionalno predstavljati jednu cjelinu. Ukupna snaga hidroelektrane iznosit će oko 20 MW, dok je predviđena godišnja proizvodnja 96,38 GWh, priopćeno je iz Službe za komunikacije JP EPBiH.

Fena

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Poruka Predsjednice: Nasilje je jezik slabića

Objavljeno

na

Objavio

Nasilje je jezik slabića, a naša je zadaća uspostaviti sustav zaštite od nasilja, još više društveno ozračje nenasilja, u kojem će svatko, posebice djeca i žene, imati sigurnost ne samo života nego i svog dostojanstva, poručila je u petak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

Hrvatska taj dan obilježava u znak sjećanja na tragično ubojstvo triju žena – sutkinje, odvjetnice i stranke u postupku te teško ranjavanje sudske službenice, 22. rujna 1999. godine na zagrebačkom Općinskome sudu. Zločin je tijekom održavanja brakorazvodne parnice počinio suprug stranke u postupku.

“Nažalost, vijesti iz crnih kronika, ne samo u našoj zemlji nego i u cijelom svijetu, potvrđuju da suvremena društva, unatoč proklamiranoj ravnopravnosti spolova, ne nalaze načina stati na kraj tome zlu”, upozorava predsjednica u svojoj poruci.

Naglašava da je borba protiv nasilja nad djecom i ženama bitna  prije svega za normalan život naših obitelji i za normalne međuljudske odnose, a samim time ima opću društvenu važnost.

“Odgoj za nenasilje mora biti kontinuiran, a ne kampanjski, tek kada se ono dogodi. Naša je zadaća uspostaviti sustav zaštite od nasilja, a još više društveno ozračje nenasilja, u kojem će svatko, posebice djeca i žene, imati sigurnost ne samo života nego i svog dostojanstva”, poručuje.

Takav odgoj, naglašava, mora se provoditi kroz resornu suradnju institucija, djelotvornu sudsku praksu, ali prije svega kroz promicanje kulture ophođenja i međusobnog uvažavanja. Ističe pritom i ulogu svih državnih, obrazovanih i religijskih institucija, a posebno obitelji, u kojoj se primarno formira kultura ponašanja.

“Naša je roditeljska dužnost učiti djecu da je svako nasilje prema ženi i prema djetetu krajnje neprihvatljivo. Nasilje je jezik slabića, o nasilju ne smijemo šutjeti niti biti popustljivi prema zlostavljačima, što se nažalost nerijetko događa”, stoji u poruci hrvatske predsjednice Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara

Objavljeno

na

Objavio

U skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka BiH i Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Sud bi povrijedio navedene zakone ukoliko bi odgovarao na pitanja koja su postavljena”.

Tako su iz Suda BiH odgovorili na naše pitanje o tome je li Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) ove zemlje prisluškivala i pratila političke dužnosnike i gospodarstvenike iz Hrvatske i BiH da bi spriječila “ekonomsko podrivanje zemlje”, što je ustvrdio ministar sigurnosti Dragan Mektić, piše VečernjiList

Tjednik Nacional objavio je da agenti OSA-e, kojom upravlja Osman Mehmadagić Osmica, blizak suradnik vladajuće bošnjačke obitelji Izetbegović, prisluškuju gospodarstvenike, ali i državni vrh Hrvatske vezano za Agrokor i Konzum, Aluminij iz Mostara i njegovu privatizaciju te Elektroprivredu Herceg Bosne. Doznaje se da su upravo na meti bili i direktori Konzuma BiH, Velproa, Aluminija, a onda preko njih Vladin povjerenik Ante Ramljak, ali i potpredsjednica Vlade te ministrica gospodarstva Martina Dalić, a onda po logici stvari i sam premijer Andrej Plenković.

Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara. Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić ustvrdio je da nije znao za tajne operacije OSA-e. – Činjenica jest da je u posljednje vrijeme jako velik pritisak na Hrvate u BiH, posebice na one koji obnašaju dužnosti na različitim razinama. OSA se ne smije miješati u takve aktivnosti jer ćemo svi platiti cijenu tih zloporaba. OSA nije privatna institucija, nego institucija BiH koju financiraju porezni obveznici – rekao je Krešić. Najspornije su tvrdnje koje je iznio Večernjakov sugovornik, bivši obavještajni djelatnik, da unutar struktura još uvijek postoje parastrukture nekadašnje bošnjačke tajne službe AID-a, kao i srpske službe pod nadzorom vladajućih stranaka. Sve donedavno bošnjačka politika u BiH pod svojim nadzorom imala je sve alate represivnog aparata, od toga da bi izabranu metu prisluškivala OSA, “hapsila” stranačka policija, optužnicu podizali podobni tužitelji i presuđivali suci po mjeri.

U sadašnjoj su strukturi OSA i Federalna uprava policije (FUP) stranački aparat SDA. Smjenom glavnog državnog tužitelja Gorana Salihovića i predsjednice Suda Meddžide Kreso doslovno je prekinuta ta nit od kompromitiranja dužnosnika preko namještanja dokaza do osude. U posljednje dvije godine u više navrata pokušavalo se na različite načine kompromitirati hrvatske dužnosnike, a ponajprije je meta bio hrvatski lider u BiH Dragan Čović – od pokušaja da ga se poveže s ubojstvom doministra unutarnjih poslova Joze Leutara, zatim s korupcijskom aferom smijenjenog direktora Uprave za neizravno oporezivanje Kemala Čauševića do tvrdnji da su njegovi suradnici povezani s otmicama ili tvrdnje da su Hrvati u BiH zagovornici ruske strane, a protiv članstva u NATO-u i EU…

Posljednja afera izašla je na vidjelo kada je BiH na vrhuncu kriza u odnosima bošnjačkih i hrvatskih stranaka, kao i dužnosnika SDA Bakira Izetbegovića i HDZ-a BiH Dragana Čovića o izmjenama sudbonosno važnih odredbi Izbornog zakona BiH koje bi trebale dovesti do jednakopravnosti bh. Hrvata, te prepucavanja predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i bošnjačkog vodstva o opasnostima od radikalnih islamista i njihova broja u zemlji.

Bošnjačka strana odbacila je prijedloge o izmjenama Izbornog zakona kako bi nastavili političko nasilje nad malobrojnijim Hrvatima po receptu Srba u bivšoj Jugoslaviji. I to upravo u vrijeme kada administracija SAD-a pokazuje ambicije da mijenja Daytonski sporazum da bi se i riješilo hrvatsko pitanje. Kako bi političko Sarajevo to spriječilo, kroz obavještajno podzemlje bh. Hrvate prikazuje se kao rusku ekspozituru.

 

facebook komentari

Nastavi čitati