Za par godina kamatari će nas doći glave

    2

    Europski statistički ured Eurostat prvi je put početkom ovoga tjedna objavio usporedive podatke o državnim prihodima, rashodima, deficitu i dugu. Podaci su pokazali ono što se najavljivalo: Hrvatska ima prevelik deficit, dug i vladin sektor.Deficit

    Hrvatska s deficitom proračuna od 5% BDP-a za 2012. zauzima 7. mjesto u EU. ‘Prve’ su Španjolska s dramatičnih 10,9% i Grčka s ne manje dramatičnih 9%. Fiskalno najurednije su Njemačka (suficit 0,1% BDP-a), te Švedska i Estonija (deficit 0,2%). Lošije od Hrvatske stoje još i Irska, Cipar, Portugal i Velika Britanija. Zanimljivo da sve države ‘Nove Europe’ (one koje su ušle u EU u zadnjih 10 godina) imaju manji deficit od Hrvatske.

    Javni dug

    Hrvatska s javnim dugom od 55,5% BDP-a zauzima 16. mjesto u Europi. Najgore su Grčka (157%) i Italija (127%). Najbolje su upravo neke od zemalja Nove Europe: Estonija (9,8%) i Bugarska (18,5%).

    Omjer javnog duga i BDP-a interpretira se različito. Dio naših ekonomista smatra da javni dug nije problem. Kažu da u krizi treba tolerirati njegovo povećanje. Moglo se čuti da ne trebamo brinuti, jer npr. Njemačka ima javni dug od 81%, a Mađarska 80% BDP-a. Međutim, takve interpretacije promašuju bit.

    Prvi je problem što javni dug u Hrvatskoj brzo raste, dok se u Njemačkoj i Mađarskoj smanjuje. Drugi je problem što su hrvatske vlade izdavale izdašna jamstva koja će većinom dospjeti na naplatu. Dug će se po toj osnovi automatski povećavati i ako ne bude deficita (a bit će ga još dugo). Treći je problem što hrvatski javni dug nije isto što i njemački javni dug. Kamata koju plaćamo više je nego dva puta veća od one koju plaćaju Nijemci, jer za njihovim državnim obveznicama postoji relativno veća potražnja iako im je dug relativno veći. Jasno je i zašto: Nijemcima se vjeruje, a nama ne.

    Dakle, statika je varljiva, a dinamika nas ruši. Ako ništa ne napravimo, za 2-3 godine mogli bi se naći s javnim dugom u top 10 EU. Ako se to dogodi, plaćat ćemo kamatarske stope veće od bilo koga drugoga u top 10. Jer malim i slabije razvijenim zemljama EU nije mjesto u klubu s Njemačkom, Belgijom i Velikom Britanijom. Oni imaju širi manevarski prostor jer se tržišnom ekonomijom bave nekoliko stoljeća dulje nego mi, pa je puno više onih koji ih žele financirati.Rashodi

    Vladini rashodi čine 45,5% BDP-a. Hrvatska je prema tom kriteriju 16. u EU. Na vrhu su Nordijci – Danska s 59,5% i Finska s 56%. Među njih se ušuljala Francuska (također s 56%). Ona s takvim teretom države, za razliku od sjevernjaka, ne uspijeva pokrenuti ekonomiju.
    Zanimljivo je da ‘europski motor’ Njemačka ima niži udjel vladinih rashoda nego mi (44,7%). Od zemalja Nove Europe iznad Hrvatske su samo Slovenija i Mađarska. Nije slučajno da te zemlje uz Hrvatsku imaju najveće ekonomske probleme iz skupine novih članica EU. Najniže omjere vladinih rashoda i BDP-a također imaju EU novaci – Bugarska, Litva i Latvija (oko 36%).

    Prihodi

    Udjel vladinih prihoda u BDP-u iznosi 40,6%. I prema tom smo kriteriju 16. u EU. Na vrhu su opet Danci i Finci s oko 55% odnosno 54%, a na dnu Litavci i Slovaci s oko 33% udjela vladinih prihoda u BDP-u.

    Skupna ocjena

    Dakle, kada je riječ o deficitu, 7. u Europi zvuči zabrinjavajuće. Svakome je jasno zašto je neugodno uspoređivati se s Grčkom, Španjolskom ili Portugalom. Pogotovo kada nam prijeti plaćanje kamate na nova izdanja državnih obveznica od oko 6%.

    Problem duga također ne treba puno objašnjavati. Iako 16. mjesto od 28 zvuči sjajno, prilično je jasno da je dinamika duga dramatična zbog deficita – koji proporcionalno dodaje na hrpu duga. Krajem ove ili početkom iduće godine prelazimo prag od 60% koji je ugrađen u Europski ugovor. A tu su i jamstva koja prijete, pa je realnije razmišljati kao da nam je omjer zaduženosti oko 70%. Tako nas vide financijeri.Međutim, šesnaesta mjesta u EU, kada je riječ o udjelima javnih prihoda i rashoda, mogu zavarati. Može se čuti da ‘zlatna EU sredina’ prema ovim kriterijima pokazuje da hrvatski javni sektor nije prevelik i da ima prostora za povećanje udjela poreza u BDP-u. Međutim, to je kriva dijagnoza iz tri razloga:

    1. Nije isto imati veliki javni sektor u Švedskoj ili Hrvatskoj: prvi je efikasniji, više doprinosi standardu i rastu.

    2. EU je jedinstveno tržište. Investitori biraju hoće li ulagati u Švedsku ili Veliku Britaniju gdje su porezi nešto veći, javni servisi neusporedivo bolji, a tržišta veća i stabilnija, ili na istok EU, gdje se očekuje da porezno povoljniji okviri kompenziraju fundamentalne slabosti.
    Poljska, Latvija, Bugarska, a napose Slovačka i Litva, imaju znatno niže udjele vladinih prihoda u BDP-u od Hrvatske. A neke od tih zemalja (npr. Slovačka) pri tome imaju i bolje javne servise, osobito za investitore. Dakle, prostora za povećanje poreznog opterećenja prije unaprijeđenja javnih servisa više nema.

    3. Brojke varaju jer Eurostatov BDP uključuje sivu ekonomiju. Je li udjel vladinih rashoda u BDP-u od 45,5% koliko iznosi u Hrvatskoj, zaista manji od 56,6% koliko iznosi u Finskoj? U Finskoj gotovo da i nema sive ekonomije, a u Hrvatskoj je njen udjel u BDP-u velik. Zbog toga udjele vladina sektora treba računati tako da se isključi siva ekonomija. Ako nazivnik nije 100 nego 83 (17% procjene sive ekonomije), onda 45,5% postaje ‘skandinavskih’ 55% (=45,5/83). Nismo ni svjesni da živimo u nekoj čudnoj verziji ‘skandinavije’.

    T Portal

    facebook komentari

    • peppermintt

      Ako iko više razumi “logiku neoliberalne ekonomije ” , po njoj radio ne radio, stvarao ne stvarao uvik si dužan kamate, glavnicu nitko niti ne spominje

    • peppermintt

      Ako iko više razumi “logiku neoliberalne ekonomije ” , po njoj radio ne radio, stvarao ne stvarao uvik si dužan kamate, glavnicu nitko niti ne spominje