Pratite nas

Hrvatska

Za referendum ipak nedostaje 100 000 potpisa

Objavljeno

na

“Težište je 10 posto birača u Republici Hrvatskoj, stoga se ne uračunavaju u tih 10 posto oni birači, državljani Hrvatske, koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj”, rekao je tada Vladimir Šeks (HDZ).

Nakon što je udruga “U ime obitelji” objavila da je, po podatcima s obrađenih 75 posto lokacija, prikupila više od 350 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog zakonodavstva, ponovno se otvorilo pitanje koliko je zapravo potpisa potrebno za raspisivanje narodnog referenduma – oko 370 ili 450 tisuća. U udruzi su uvjereni da će, kad prebroje sve prikupljene potpise, imati dovoljno za referendum, odnosno da im trebaju potpisi 10 posto upisanih u popis birača.

baukMinistar prave Arsen Bauk podsjeća, međutim, kako u Ustavu stoji da će se referendum raspisati ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Hrvatskoj, a birači su svi punoljetni hrvatski državljani.

“Prema stajalištu saborskog Odbora za Ustav, dok mu je na čelu bio Vladimir Šeks, i Ustavnog suda, potrebno je oko 450 tisuća potpisa, budući da se računa i dijaspora. Ako bude prijepora oko broja potrebnih potpisa, razriješit će ih Ustavni sud”, kaže Bauk. Odbor za Ustav i Ustavni sud su, naime, 2010. protumačili da nešto više od 717 tisuća potpisa prikupljenih za raspisivanje referenduma o Zakonu o radu čini gotovo 16 posto ukupnog broja birača, što bi značilo da je birača tada bilo gotovo 4,5 milijuna.

U međuvremenu su, međutim, promijenjeni propisi o popisima birača, u koje ulaze hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj s važećim osobnim iskaznicama, dok je za birače u inozemstvu uvedena obveza prethodnog registriranja, najkasnije 10 dana prije izbora ili referenduma.

Popis birača dio je registra birača, koji se sastoji od evidencije birača s prebivalištem u Hrvatskoj i hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Kad je udruga “U ime obitelji” lani objavila da je prikupila 380 tisuća potpisa za referendum o ustavnoj definiciji braka, također su se pojavila različita tumačenja potrebnog broja potpisa. Oporbeni HDZ tada je tumačio da je za raspisivanje referenduma dovoljno 10 posto od broja birača upisanih u Hrvatskoj, bez dijaspore. “Težište je 10 posto birača u Republici Hrvatskoj, stoga se ne uračunavaju u tih 10 posto oni birači, državljani Hrvatske, koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj”, rekao je tada Vladimir Šeks (HDZ).

Njegov stranački kolega Davorin Mlakar za prijepore oko broja potrebnih potpisa proziva ministra Bauka. “Za raspisivanje referenduma potrebno je 10 posto od ukupnog broja upisanih birača, a koliko je to, ne znam, nemam evidenciju kod sebe, no vidljivo je da to ne zna ni ministar”, rekao je Mlakar Hini.

Uvjeren je da prijepori oko broja birača potvrđuju da je Vlada “napravila rusvaj u popisu birača, koji je umanjen za sve koji su nasilno izbrisani, sve u inozemstvu i sve kojima je istekla osobna iskaznica”. Bauk, međutim, krivnju za rasprave oko broja potrebnih potpisa prebacuje na HDZ. “Oni koji blokiraju izmjene Ustava kojima bi se točno utvrdilo da je za referendum potrebno 200 000 potpisa sami doprinose da se javljaju ovakve rasprave, a među njima je i gospođa Željka Markić, zbog svog odnosa prema pojedinim saborskim klubovima i zastupnicima”, izjavio je Bauk.

Zagreb, 07.07.2014 - Odbor za Ustav, Poslovnik i politicki sustav Hrvatskog sabora“Prema dosad prikupljenim, ali još uvijek nepotpunim podacima s otprilike 75% mjesta izjašnjavanja, referendum je zatražilo više od 350.000 birača, a točni ukupni broj znat će se nakon što se obrade svi podaci”, priopćili su iz “U ime obitelji”.
Ministar prava Arsen Bauk podsjeća, međutim, kako u Ustavu stoji da će se referendum raspisati ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Hrvatskoj, a birači su svi punoljetni hrvatski državljani.”Prema stajalištu saborskog Odbora za Ustav, dok mu je na čelu bio Vladimir Šeks, i Ustavnog suda, potrebno je oko 450 tisuća potpisa, budući da se računa i dijaspora. Ako bude prijepora oko broja potrebnih potpisa, razriješit će ih Ustavni sud”, kaže Bauk.
Udruga Željke Markić tvrdi da će za nekoliko dana imati potpune informacije o broju potpisa. Toliko će im, kako kažu, trebati da prikupe i prebroje sve potpisne knjižice iz najudaljenijih mjesta.
“U cilju maksimalnog smanjivanja troškova referenduma, Inicijativa će potpise predati Saboru čim prikupi sve potpisne knjižice i zatražit će od Sabora žurni postupak provjere potpisa kako bi se referendum mogao održati u isto vrijeme s predsjedničkim izborima”, tvrdi “U ime obitelji”.
Prošli tjedan izjavila da nema dovoljno potpisa
Podsjetimo, početkom prošlog tjedna Markić je izašla pred novinare kako bi se potužila da strahuju kako neće uspjeti skupiti dovoljno potpisa. Rekla je da su u tjedan dana skupili oko pola potrebnih potpisa, ali “zbog napada na volontere i pritisaka raznih političkih kasti” neće u zadanom roku od dva tjedna uspjeti skupiti sve potpise.
Tom prilikom je Markić je pozvala sve one koji je podržavaju da joj pomognu i daju joj potpise. Već tri dana kasnije, u petak, Markić je ponovo izašla pred novinare i objavila da je prikupljeno oko dvije trećine potrebnih potpisa. Požalila se i da su lokalni političari, najčešće članovi HDZ-a i SDP-a, zastrašivali ljude kako ne bi volontirali ili potpisivali referendumsku inicijativu.
Što traži Željka Markić
 Markićkina udruga kampanju za referendum lansirala je pod sloganom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. No, promjene koje “U ime obitelji” referendumom želi unijeti u izborni sustav ne odnose se samo na preferencijalno biranje.
Osim preferencijalnog glasanja (pri čemu bi na stranačkoj listi automatski najbolje kotirao zastupnik s najviše glasova, bez ikakvog izbornog praga), “U ime obitelji” traži i da se izborni prag smanji s pet na tri posto.
Također, “U ime obitelji” na referendumu traži izglasavanje novog Zakona o izbornim jedinicama, kako bi se redefinirale granice izbornih jedinica, te kako bi se u svakoj jedinici biralo 20 ili više zastupnika. Ukoliko taj Zakon ne bi bio izglasan do narednih parlamentarnih izbora, cijela bi se Hrvatska automatski tretirala kao samo jedna izborna jedinica, a izborni bi prag pao na dva posto.
Na referendumu će se tražiti i uvođenje glasanja dopisnim i elektroničkim putem, a vanparlamentarne stranke bi kao preduvjet za kandidaturu morale skupiti 3000 potpisa. Također, ako referendum udruge “U ime obitelji” prođe, na izborima će biti zabranjene koalicijske liste, odnosno svaka će stranka na izbore morati izaći samostalno.
Razlaz s HDZ-om
Upravo ovaj zadnji zahtjev, zabrana predizbornih koalicija, glavni je razlog zbog kojeg se Markić razišla s dojučerašnjim partnerima iz HDZ-a. Stranka Tomislava Karamarka podržavala je prvi referendum kojeg je Markić organizirala, ali ovoga puta su se odlučili distancirati od “U ime obitelji”.
Štoviše, patrijarh HDZ-a Vladimir Šeks je Želju Markić u razgovoru za Hrvatski radio otvoreno napao. “Ona se osjeća iznevjerenom, ne znam zašto. HDZ se s njom nije vjenčao. HDZ joj ni u bračnom i u izvanbračnom političkom partnerstvu nije obećao da će je podupirati. Nismo mi njeni politički vazali da je trebamo slijediti”, rekao je Šeks.
Karamarko podržao “svjetonazore”, ali se protivi “iskoraku u politikantstvo”Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko večeras je u Sisku na pitanje o referendumu o promjeni izbornog sustava Građanske inicijative “U ime obitelji”, ocijenio je da je riječ o “iskoraku u politikantstvo”.”Onaj prvi referendum je bio svjetonazorski i apsolutno smo ga podržavali jer s gospodom iz Inicijative za obitelj pripadamo istom ideološkom tkivu. Međutim, iskorak u politikantstvo na jedan nezgrapan način izmjenom članka 73. sve se zamaskiralo jednom estradnom formulom i parolom o slobodi i demokraciji uz preferencijalno glasovanje”, rekao je.

Istaknuo je da HDZ nije protiv preferencijalnog glasovanja, ali po prijedlogu te inicijative, dodao je, ne mijenja se status Hrvata izvan domovine u biračkom postupku.

“Mi nismo protiv njega, a građani su već dva puta preferencijalno glasovali na europskim izborima, ali taj paket je smiješan, to je jedna podvala. Fasciniran sam tom razinom manipulacije s onim što se nudi u tom paketu, ali ne nudi se ono što mi podržavamo. Ne mijenja se članak 45. koji i dalje obespravljuje Hrvate izvan domovine u biračkom postupku i mi definitivno ne možemo na to pristati. Ako se sakupe ti potpisi, očito će trebati hrvatskoj javnosti objasniti u čemu je poanta i u čemu je poanta u njihovom prijedlogu. Mi ćemo uskoro objaviti svoj prijedlog izmjena biračkog zakona, koji je sveobuhvatan”, rekao je Karamarko.

“Bez obzira na način izbora, mi ćemo pobjeđivati kao i zadnje tri godine. Mi ćemo izmijeniti članak 45. koji se tiče Hrvata izvan domovine”, poručio je predsjednik HDZ-a.

(Hina/Index.hr/dnevno.hr)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

‘Božinović smijenio sve Ostojićeve i Orepićeve načelnike policije!?’

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. siječnja sljedeće godine policajac početnik ne bi smio imati plaću manju od 5000 kuna, a cilj je da što prije ta plaća dosegne prosječnu plaću u gospodarstvu.

Najavio je to jučer Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, na konferenciji za novinare koju je održao nakon sastanka s predstavnicima triju reprezentativnih sindikata “isprovociranog” priopćenjem četvrtog sindikata o katastrofalnom stanju opremljenosti policajaca odorama.

Najviše bi povećanje plaće trebali osjetiti policajci koji su svaki dan na cesti i koji su na “prvoj liniji”, njih ukupno 5883, ali i interventni policajci, kao i specijalci te njihovi neposredni rukovoditelji, piše Jutarnji List

Dio novca ministar je osigurao tako što je napravio preraspodjele unutar budžeta za narednu godinu uštedama na troškovima održavanja, prolongirajući neke nabave, a radi se o ukupno 40-ak milijuna kuna. Božinović će i rukovoditeljima s višom i visokom stručnom spremom vratiti i dio plaća za koje ih je zakinuo njegov prethodnik Vlaho Orepić, a radi se ukupno o 17 milijuna kuna.

Zbog manjkavosti i sporih nabava već je i smijenio neke od odgovornih i odlučio da se u narednih mjesec dana policajcima mora osigurati zimska obuća, za dio njih jakne odgovarajuće nadolazećim vremenskim uvjetima. Provedena analiza pokazala je da od 2014. godine nije bila provedena nabava zbog blokade prigovora i žalbi, a u narednih mjesec dana to bi se trebalo riješiti. Policajci bi trebali dobiti više od 4000 vodonepropusnih i vjetronepropusnih jakni, što nije dovoljno, ali će barem privremeno “zakrpati” nedostatke, a u igri su dva domaća proizvođača, od ukupno četiri ponuđača opreme koja su se javila na natječaj.

Predstavnici sindikata izrazili su zadovoljstvo najavljenim mjerama za povećanje plaća i standarda policajaca te razumijevanjem za njihove probleme nove garniture u MUP-u, a Dubravko Jagić, šef najvećeg sindikata, rekao je da je policajac “ogledalo države” pa da ga država treba i adekvatno opremiti i platiti.

Do kraja godine policajci će se voziti u 900 novih obilježenih, 1400 civilnih vozila, 180 kombija i 400 motora, a dobit će i 110 kompleta za snimanje razgovora kao priprema za preuzimanje posla po novom ZKP-u.

Znakovito je da nitko od načelnika imenovanih u vrijeme SDP-ove vlasti i HDZ-ove koalicije s Mostom, osim onih načelnika prethodno naslijeđenih od HDZ-a, nije ostao na funkciji, unatoč nekim lobiranjima. SDP je bio naslijedio u vrijeme HDZ-a imenovane načelnike policije Marka Rašića u Sisku, Jakoba Bukvića u Bjelovaru i Ivicu Kostanića u Šibeniku. Kostanić i dalje ostaje u Šibeniku, Jakob Bukvić opet se vraća u Bjelovar nakon što ga je Ostojić “poslao” u Krapinu, a Rašić će voditi najveću policijsku upravu u državi – PU zagrebačku. Ali zato se u vrijeme SDP-a “degradirani” pa i istraživani kadrovi, za koje sumnje nikad ni s čim nisu bile potkrijepljene, vraćaju na načelničke pozicije. Alen Klabot, bivši šef specijalaca koji je smijenjen nakon što je na obljetnici ATJ Lučko predao prijavak predsjednici, dolazi na mjesto načelnika PU istarske. A upravo mu je zloupotreba policijskih bljeskalica i odore na svadbi kćeri na području Istre bio krimen zbog kojeg je sa zadrškom smijenjen nakon proslave u Lučkom i čak disciplinski kažnjen.

Darko Car nakon dolaska SDP-a prvo je smijenjen s čelnog mjesta zadarske policije, a potom i s načelničkog mjesta aerodromske policije na Plesu jer je Zoran Milanović pobjesnio zato što je Josip Klemm preuzeo glavnu ulogu u dočeku generala nakon povratka iz Haaga, smatrajući za to odgovornim policiju. I Josip Ćelić bio je na meti internih istraga zbog imovine i degradiran na Policijsku akademiju u vrijeme SDP-ove vlasti i sada se vraća na mjesto čelnog čovjeka PU karlovačke. Na staru poziciju vraćen je i bivši šef riječkih specijalaca Tomislav Dizdar, koji je također bio degradiran tijekom SDP-ove vlasti. I na čelo PU dubrovačko-neretvanske imenovan je Ivan Pavličević unatoč činjenici da je i njega istraživala unutarnja kontrola zbog “curenja informacija”.

Dubravko Novak, koji je do dolaska SDP-a bio šef Karamarkova kabineta, ali je od 89-ih u MUP-u, a bio je na niz dužnosti u MUP-u i policiji i koji je bio i predsjednik povjerenstva za imenovanje, novi je načelnik Policijske akademije. Na mjesto načelnika PU Zadarske imenovan je Anton Dražina, koji je također bio čelni čovjek te uprave, piše Jutarnji List

Tko će voditi policijske uprave u idućih pet godina?

Zagrebačku policiju u idućih pet godina vodit će Marko Rašić koji je bio načelnik sisačko-moslavačke policije kojega će danas predstaviti glavni ravnatelj policije Nikola Milina, dok će ostale načelnike u njihovim policijskim upravama predstavljati zamjenici i pomoćnici glavnog ravnatelja.

Policijskom upravom osječko-baranjskom rukovodit će Ladislav Bece, policijsku upravu vukovarsko-srijemsku vodit će Fabijan Kapular, virovitičko-podravsku Siniša Knežević, a brodsko-posavsku policijsku upravu Antun Valić.

U varaždinsku policijsku upravu dolazi Predrag Benčić, međimursku preuzima Ivan Sokač koji je ranije bio načelnik u međimurskoj policiji, a u krapinsko-zagorsku Darko Car koji je prije dvadeset godina bio načelnik u toj upravi.

Dubrovačko-neretvansku policiju vodit će Ivan Pavličević, u Policijskoj upravi šibensko-kninskoj ostaje Ivica Kostanić,  dok zadarsku policiju preuzima Anton Dražina koji je prije nekoliko godina također bio načelnik u toj upravi.

Tomislav Dizdar preuzima primorsko-goransku policiju, Alen Klabot iz specijalne policije dolazi na mjesto načelnika istarske policije, a Josip Ćelić odlazi na mjesto načelnika karlovačke policije u kojoj je i ranije bio načelnik.

Načelnikom Policijske uprave ličko-senjske imenovan je Josip Biljan, koji je bio voditelj Prihvatnog centra za strance, dok je načelnikom sisačko-moslavačke policije imenovan Luka Pešut koji je bio šef prometne policije u zagrebačkoj policiji.

U bjelovarsko-bilogorsku policiju dolazi Jakob Bukvić, dosadašnji načelnik krapinsko-zagorske policije i ranije bjelovarske, dok je načelnikom koprivničko-križevačke imenovan Vjekoslav Štimac.

U splitsko-dalmatinskoj policiji ostaje načelnik Slobodan Marendić koji je na tu dužnost imenovan prošle godine, dok načelniku požeško-slavonske Dario Dasović policije mandat ističe iduće godine.

Najveći broj kandidata, njih 12, prijavilo se za mjesto načelnika krapinsko-zagorske policije, dok se 11 kandidata prijavilo za čelno mjesto u karlovačkoj i osječko-baranjskoj. Najmanji broj kandidata prijavio se u dubrovačkoj policiji, njih trojica te u šibenskoj policiji, njih četvorica.

Nakon provedenog postupka po internom oglasu, tijekom kojeg je povjerenstvo provelo testiranje i razgovor sa svim kandidatima koji su ispunjavali uvjete, izvješće o provedenom postupku s rang listama po pojedinim radnim mjestima dostavljeno je glavnom ravnatelju policije koji je ministru unutarnjih poslova predložio imenovanje načelnika policijskih uprava i to nakon što je zatraži mišljenje županijske skupštine odnosno skupštine Grada Zagreba.

Dosadašnjim načelnicima policijskih uprava petogodišnji mandat istekao je 19. rujna, a na rješenje o imenovanju kandidati koji nisu izabrani imaju pravo žalbe. (H)

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

MVEP RH priznalo: Ne pozivamo veleposlanike na proslavu Dana domovinske zahvalnosti!

Objavljeno

na

Ovo je skandal neslućenih razmjera. Dok iz Srbije diljem svijeta šire direktne laži i negiraju agresiju na Hrvatsku, u čemu logično prednjači njihovo ministarstvo vanjskih poslova, dužnosnici našeg ministarstva negiraju svoju nadležnost u informiranju stranih veleposlanstava o istini.

Možete li zamisliti državu u kojoj Ministarstvo vanjskih poslova ignorira svoj najveći državni blagdan?  Teško? Nažalost, to je pojava u Hrvatskoj.

Iz Ureda predsjednika Republike Srbije uoči 5. kolovoza 2017. stigla je poruka – nijedan strani veleposlanik neće biti na proslavi Oluje u Kninu.

Slijedom te agresivne i prijeteće poruke iz Srbije, prije više od mjesec dana poslan je upit hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova.

Jučer, nakon 39 dana, uz ispriku za nepravovremenu reakciju, redakcija  Kamenjar.com i Građanska inicijativa Ivo Pilar, konačno su dobili odgovor na tri jasna pitanja:

  1. Tko je od veleposlanika i drugih diplomatskih predstavnika službeno pozvan na središnju proslavu Dana pobjede, Domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja u Kninu, 5. kolovoza 2017.?
  2. Tko se od istih odazvao, a tko je se službeno ispričao?
  3. Koji su veleposlanici i diplomatski predstavnici u Hrvatskoj bili pozvani, te koji su bili nazočni na svim ostalim dosadašnjim proslavama 5. kolovoza u Kninu?

Evo odgovora MVEP:

Poštovani,

Ispričavamo se na nepravovremenom odgovoru te na Vaša pitanja dajemo odgovore u nastavku:

 1) za proslavu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja MVEP ne šalje pozivnice obzirom da nije nositelj tog događaja. Zainteresirani predstavnici diplomatskog zbora mogu iskazati interes za sudjelovanje Diplomatskom protokolu, koji im zatim pruži potrebne logističke informacije.

2) Diplomatski zbor najvećim dijelom je predstavljen putem vojnih izaslanika akreditiranih u RH, koji se prijavljuju Ministarstvu obrane RH.

3) Od šefova misija,  godine 2017 predstavljeni su bili Azerbajdžan, Crna Gora, Makedonija. Za ranije godine nemamo podatke.

 S poštovanjem,

 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Službenik za informiranje

Ovo je skandal neslućenih razmjera. Dok iz Srbije diljem svijeta šire direktne laži i negiraju agresiju na Hrvatsku, u čemu logično prednjači njihovo ministarstvo vanjskih poslova, dužnosnici našeg ministarstva negiraju svoju nadležnost u informiranju stranih veleposlanstava o istini. Iako u prvoj rečenici odgovora negiraju svoj status nositelja proslave, već u drugoj rečenici potvrđuju da se predstavnici stranih veleposlanstava javljaju njima „ako su zinteresirani“.  Monstruozno je da MVEP RH prepušta slučaju najveći državni blagdan, dok mu vjerodostojnost agresivno narušava zemlja agresor.

Služba diplomatskog protokola pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH (MVEP RH) u opisu svojih zadataka ima  organiziranje nazočnosti predstavnika diplomatskog kora na državnim ceremonijama i protokolarnim manifestacijama.

U suvremenoj diplomaciji, diplomatski protokol je i svojevrsni  inžinjering, koji treba uskladiti rad svih sastavnica logistike te omogućiti željeni publicitet i eksponiranost protokolarnih događaja.

Protokol MVEP je dužan kreirati „proizvod“ koji nije mehanički zbroj događaja već odraz objektivnih interesa zemlje. Stoga bi u predmetnom slučaju,uvažavajući vanjskopolitičke okolnosti, svim veleposlanstvima na njihovim jezicima morao, uz pozivnice, dostaviti opsežne materijale, kako ih ne bi dobivali samo iz Srbije, od Pupovca i sličnih.

Kako bi prekinuli sustav gluhih telefona, prenijeli smo stav MVEP RH svim relevantnim.

Čekamo odgovore.

Ž.M.-Zenga

Građanska Inicijativa Ivo Pilar: Je li hrvatska diplomacija kapitulirala pred velikosrpskim Memorandumom2 SANU?

facebook komentari

Nastavi čitati