Pratite nas

BiH

Zakonodavnu vlast u Federaciji BiH čini – nevladajuća većina!

Objavljeno

na

[dropcap]V[/dropcap]rućine su malo popustile, a možda to temperature uzimaju zalet za vruću političku jesen. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nema potporu većine u Parlamentu Federacije, pa se ta većina ne može nazvati vladajućom. Zakonodavnu vlast u Federaciji BiH čini nevladajuća većina. Marinko Čavara, potpredsjednik HDZ-a BiH i šef Kluba zastupnika ove stranke u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, za naš list reče kako Vlada FBiH ne postoji i da se radi zapravo o interesnoj skupini. Tako će ostati sve dok na završe nezasluženi odmori pa će najesen opet jedni pokušati sve okrenuti prema vlastitim potrebama, drugi će pokušati nešto s dosadašnjim zaslugama pa trećima ostaje teška borba za ostatke ostataka u državi dvaju entiteta i tricu etniciteta. Sukobi različitih interesa dovest će najesen do interesantnih i vrućih razmirica. Ili će se opet na najvišoj razini raditi kao i na onoj najnižoj (ne)mogućoj.

Pitali su jednog bh. građanina što radi danas?!

– Ništa – odgovor.

– Pa to si radio jučer – prigovoriše mu.

– Da, da, ali nisam završio – pojasni im.

Bosnu i Hercegovinu kao da ne zanima asfaltiranje puta u Europu, zatvara se u samu sebe. Pa se grade autoceste u središtu države, koje ne vode nigdje, služe same sebi na teret svih njezinih građana i naroda. Bamboucha, idemo niđe!

Dodik kaže da je Republika Srpska po svemu samostalna država i da ne postoje razlozi za njezin o(p)stanak u BiH. Prva riječ u nazivu Republika Srpska pokazuje što je (brucoši na pravnom fakultetu znaju da je republika automatski i država), a druga riječ govori čija je. Federacija je po definiciji složena država, a neki je hoće redefinirati i pretvoriti u jedinstveni entitet. Pojam jedinstveni prevode kao entitet jednog naroda, naravno, onog većinskog. A demokracija se mjeri po tome koliko je najmalobrojniji narod zadovoljan. Ako je tome tako, u BiH demokracije gotovo i da nema! Ali zato ima birokracije i za izvoz. Ovi u izvršnoj vlasti u Federaciji izvozaše parlamentarnu većinu i javno pozapošljavaše svoje glasače u javnim institucijama i još javnijim poduzećima.

Odnosi partnera u daytonskom braku podsjećaju na Mujinu reakciju kad mu Fata napravi neku nepodopštinu.

– Kad se ja i Fata posvađamo, ja odem u špajz i zavrnem joj sve tegle što god jače mogu – reče Mujo.

Rješavanje problema između dvaju entiteta i dvaju naroda u većem entitetu aktualiziraju nezgodnu zgodu između Muje i Hase kad mu je ovaj kao pravi susjed pomogao oko premještanja kauča. Počeli su oko osam navečer izvlačiti kauč, ali svaki put kauč zaglavi na vratima. Negdje oko ponoći Mujo donese bocu rakije i reče:

– Na ovaj način nećemo ga do zore iznijet?

– Šta iznijet? – upita Haso.

Veleposlanica Njemačke u BiH Maria Urlike Knotz apelira na bh. političare da što prije pronađu načine za provedbu presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu “Sejdić – Finci” da bi na snagu mogao stupiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH s EU. Doista se mora naći načina da se ovo s predmetom “Sejdić – Finci” riješi što žurnije, ali nema nikakva razumna razloga da se ne rješava i predmet ustavo-pravnog položaja konstitutivnih Hrvata u BiH. Bezpredmetno je govoriti o bilo kakvoj stabilizaciji u BiH sve dok je moguće da Hrvatima drugi biraju političke predstavnike i da ih u tijelima vlasti predstavljaju oni koji nemaju potporu svoga biračkog tijela. Također je bespredmetno govoriti o bilo kakvom pridruživanju BiH Europi dok je u njoj neeuropski ustroj. Ako su svi narodi u europskim višenacionalnim državama doista konstitutivni, zašto Hrvati u BiH moraju biti iznimka koja će potvrditi to pravilo. Kataloncima ne pada napamet odcjepljenje od Španjolaca. Ne samo zato što bi im bilo dosadno bez madridskog Reala. Rješavanja slučaja “Sejdić – Finci” odlična je prilika da se riješi i slučaj bh. Hrvata. Ali da ne bude kao na Facebook profilu jedne djevojke. U statusu veze piše: Kao u nogometu, odlična prilika i ništaaaaaaaa! Trebalo bi krenuti bržim koracima u pravcu Europe bez nekih silnih pojašnjenja već po načelu: kratko-jasno. Što aktualizira nova hercegovačka fora:

– Kako Hercegovci kažu: Hoćemo li ići?

– Ćmić – glasi kratak pa i jasan odgovor!

Frano Vukoja/vecernji.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Božo Ljubić: Belgijski model, kojeg za BiH predlaže Asdown i sam sam bezbroj puta zagovarao

Objavljeno

na

Objavio

Božo Ljubić: Belgijski model, kojeg za BiH predlaže Asdown i sam sam bezbroj puta zagovarao

Ovakva Bosna i Hercegovina je najveći problem svojim građanima bez obzira kojoj naciji pripadaju

Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog Narodnog Sabora BiH i zastupnik u Hrvatskom saboru dr. Božo Ljubić smatra izuzetno važnim što je u tako važnoj zemlji, kao što je Ujedinjeno kraljevstvo i u tako važnoj instituciji, kao što je Dom lordova raspravljano o BiH, pri čemu je bivši visoki predstavnik u BiH lord Paddy Ashdown kazao upravo ono na što već godinama upozoravaju hrvatski političari u BiH, da je Bosna i Hercegovina disfukcionalna država i da će se raspasti bez ustavnog preuređenja. Uz to, lord Ashdown kao riješenje za BiH predložio je belgijski model, kojeg godinama predlažu upravo Hrvati.

-Ovakva Bosna i Hercegovina je najveći problem svojim građanima bez obzira kojoj naciji pripadaju ali kao što vidimo iz zbivanja u BiH i oko BiH zadnjih godina pa i zadnjih dana, da spomenem samo aferu nezakonitog prisluškivanja vlastitih i susjednih dužnosnika, ona sve više postaje problem za susjedstvo a time i za Europu, kaže dr. Ljubić za Hrvatski Medijski Servis.

Ono što se moglo čuti u više navrata u ovoj debati lordova je to što su oni Bosnu i Hercegovinu okarakterizirali kao distopijsko društvo i državu. Ljubić kaže kako mi koji živimo tu realnost u BiH na svojoj koži osjećamo što to znači.

-Lord Asdown se ne zadržava na konstataciji stanja već kao netko tko je u stanju problem Bosne i Hercegovina malo „dublje zagrebati“, predlaže i put rješenja i s time se potpuno slažem. Naravno ne i sa svime što je uradio i ostavio kao nasljeđe svog mandat u BiH, kaže dr Ljubić.

Predsjednik GV HNS BiH dr Božo Ljubić: Slažem se s Peddy Ashdownom kako je potrebno da se taj proces odvija uz pomoć SAD-a i EU uz sudjelovanje susjednih država Hrvatske i Srbije

I sam je, veli, nebrojeno puta, o tome govorio, spominjući Belgiju kao najbliži model za državno uređenje Bosne i Hercegovine.

-Ja, koji nisam politolog, to bih definirao kao dvodimenzionalnu Federaciju tj. federaciju teritorijalnih jedinica-entiteta, republika…- u kojima bi, svaki, jedan od tri naroda bio većina te drugu dimenziju federalizma tj. federaciju tri zajednice, od kojih svaka ima vlastiti kulturni, religijski i jezični identitet, što bi omogućilo svakom od tri naroda da u potpunosti realiziraju svoj identitete bez obzira, da li će živjeti u entitetu(republici) vlastite ili heteroetničke većine, kaže Ljubić.

Ono gdje se još slaže s Peddy Ashdownom je potreba da se taj proces odvija uz pomoć SAD-a i EU uz sudjelovanje susjednih država Hrvatske i Srbije, kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma.

On smatra kako je ova debata britanskih lordova bila važna.

-Iako, nitko od sudionika nije eksplicitno to ustvrdio, iz sadržaja debate nalazim potvrdu za svoju tezu, koju treba uporno ponavljati našim partnerima iz EU i SAD kao i susjedima; pokušaj zadržavanja statusa quo je za Bosnu i Hercegovinu i sve nas mnogo veći rizik nego poduzimanje korjenite ustavne reforme.

Lordovi uzburkali duhove zbog izjava da BiH prijeti raspad

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara

Objavljeno

na

Objavio

U skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka BiH i Zakona o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji BiH, Sud bi povrijedio navedene zakone ukoliko bi odgovarao na pitanja koja su postavljena”.

Tako su iz Suda BiH odgovorili na naše pitanje o tome je li Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) ove zemlje prisluškivala i pratila političke dužnosnike i gospodarstvenike iz Hrvatske i BiH da bi spriječila “ekonomsko podrivanje zemlje”, što je ustvrdio ministar sigurnosti Dragan Mektić, piše VečernjiList

Tjednik Nacional objavio je da agenti OSA-e, kojom upravlja Osman Mehmadagić Osmica, blizak suradnik vladajuće bošnjačke obitelji Izetbegović, prisluškuju gospodarstvenike, ali i državni vrh Hrvatske vezano za Agrokor i Konzum, Aluminij iz Mostara i njegovu privatizaciju te Elektroprivredu Herceg Bosne. Doznaje se da su upravo na meti bili i direktori Konzuma BiH, Velproa, Aluminija, a onda preko njih Vladin povjerenik Ante Ramljak, ali i potpredsjednica Vlade te ministrica gospodarstva Martina Dalić, a onda po logici stvari i sam premijer Andrej Plenković.

Prisluškivanje gospodarstvenika bio je očito paravan da bi se motrilo poteze političara. Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić ustvrdio je da nije znao za tajne operacije OSA-e. – Činjenica jest da je u posljednje vrijeme jako velik pritisak na Hrvate u BiH, posebice na one koji obnašaju dužnosti na različitim razinama. OSA se ne smije miješati u takve aktivnosti jer ćemo svi platiti cijenu tih zloporaba. OSA nije privatna institucija, nego institucija BiH koju financiraju porezni obveznici – rekao je Krešić. Najspornije su tvrdnje koje je iznio Večernjakov sugovornik, bivši obavještajni djelatnik, da unutar struktura još uvijek postoje parastrukture nekadašnje bošnjačke tajne službe AID-a, kao i srpske službe pod nadzorom vladajućih stranaka. Sve donedavno bošnjačka politika u BiH pod svojim nadzorom imala je sve alate represivnog aparata, od toga da bi izabranu metu prisluškivala OSA, “hapsila” stranačka policija, optužnicu podizali podobni tužitelji i presuđivali suci po mjeri.

U sadašnjoj su strukturi OSA i Federalna uprava policije (FUP) stranački aparat SDA. Smjenom glavnog državnog tužitelja Gorana Salihovića i predsjednice Suda Meddžide Kreso doslovno je prekinuta ta nit od kompromitiranja dužnosnika preko namještanja dokaza do osude. U posljednje dvije godine u više navrata pokušavalo se na različite načine kompromitirati hrvatske dužnosnike, a ponajprije je meta bio hrvatski lider u BiH Dragan Čović – od pokušaja da ga se poveže s ubojstvom doministra unutarnjih poslova Joze Leutara, zatim s korupcijskom aferom smijenjenog direktora Uprave za neizravno oporezivanje Kemala Čauševića do tvrdnji da su njegovi suradnici povezani s otmicama ili tvrdnje da su Hrvati u BiH zagovornici ruske strane, a protiv članstva u NATO-u i EU…

Posljednja afera izašla je na vidjelo kada je BiH na vrhuncu kriza u odnosima bošnjačkih i hrvatskih stranaka, kao i dužnosnika SDA Bakira Izetbegovića i HDZ-a BiH Dragana Čovića o izmjenama sudbonosno važnih odredbi Izbornog zakona BiH koje bi trebale dovesti do jednakopravnosti bh. Hrvata, te prepucavanja predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i bošnjačkog vodstva o opasnostima od radikalnih islamista i njihova broja u zemlji.

Bošnjačka strana odbacila je prijedloge o izmjenama Izbornog zakona kako bi nastavili političko nasilje nad malobrojnijim Hrvatima po receptu Srba u bivšoj Jugoslaviji. I to upravo u vrijeme kada administracija SAD-a pokazuje ambicije da mijenja Daytonski sporazum da bi se i riješilo hrvatsko pitanje. Kako bi političko Sarajevo to spriječilo, kroz obavještajno podzemlje bh. Hrvate prikazuje se kao rusku ekspozituru.

 

facebook komentari

Nastavi čitati