Pratite nas

Vijesti

Žao nam je, Josipović u kampanji odgovara samo na ugodna pitanja

Objavljeno

na

Predsjednik Ivo Josipović ne želi odgovarati na pitanja koja bi mu mogla štetiti u kampanji!

Do ovog zaključka došli su kako navode s portala index.hr, nakon što nakon dva tjedna i četiri požurnice nisu uspjeli od Josipovića dobiti očitovanje na izjave koje je dao bivši ravnatelj policije Oliver Grbić.

Optužbe bivšeg ravnatelja policije valjalo bi zaboraviti

BajicJosipovicNaime, ravnatelj policije Grbić prozvao je glavnog bivšeg državnog odvjetnika Mladena Bajića zbog zaustavljanja istrage u Aferi Kamensko. Tako je spomenuo i ulogu predsjednika Hrvatske u zaustavljanju istrage.

“Govorim o trokutu između predsjednika Ive Josipovića, tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i Ninoslava Pavića”, rekao je Grbić. Tvrdnja bivšeg ravnatelja policije suprotna je osnovnoj ideji kampanje Ive Josipovića koja se bazira na tvrdnji da su upravo zahvaljujući današnjem predsjedniku poznati političari završili u zatvoru.

Bivši ravnatelj policije svojom optužbom sugerira da je Josipović zapravo radio i na izbacivanju političara i moćnika iz zatvora, navodi portal index.hr.

O Josipoviću samo pozitivno

“Smatrate li da treba pokrenuti istragu prije eventualne kandidature Bajića za Ustavnog suca kako bi se ispitale Grbićeve tvrdnje?”, jedno od pitanja na koje Josipović ne želi davati odgovor. Bili smo uporni, no bez uspjeha. S Pantovčaka muk, piše portal index.hr.

Uostalom, što bi na to i rekao Josipović jer je odlikovao bivšeg državnog odvjetnika Mladena Bajića “zbog višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda RH u području pravosuđa i borbe protiv korupcije” i to odlikovanjem kneza Branimira s ogrlicom, navodi spomenuti portal..

Dok smo čekali odgovore i pisali požurnice na pitanja o slučaju Kamensko u kojoj istraga o uništavanju tvornice ulazi u četvrtu godinu, Josipović je od nas očekivao da pišemo o tome kako će “1. prosinca 2014. godine. potpisati izjavu o prihvaćanju kandidature za predsjednika Republike Hrvatske”, kako je “ponovno posjetio štand s aktivistima na Trgu bana Jelačića u Zagrebu”, što je rekao na “tribini pod nazivom ‘Ustavne promjene'”, što je o njegovoj kandidaturi rekla Mirela Holy.

Umjesto odgovora na našu adresu stigle su više puta detaljne obavijesti da je u tijeku prikupljanje potpisa za njegovu kandidaturu. To je ipak bitnije.

Kupovina oprosta grijeha?

Što se tiče same afere Kamensko, ona je za Pantovčak završena u srpnju 2013. godine kada je Josipović koristeći predsjednički proračun nezaposlenim radnicama propale tvornice Kamensko u potpori za samopomoć darovao stroj za proizvodnju rupica na odjevnim predmetima.

Pokazat će Josipović i video pod nazivom “Glas pravde” u kojem se hvali svojom podrškom radnicama Kamenskog. U tom videu Đurđica Grozaj predsjednica Udruge Kamensko pohvalnim se riječima očitovala o ulozi predsjednika kada im je bilo najteže.

Umjesto odgovora na konkretne izjave bivšeg ravnatelja policije, Josipović će krenuti u kampanju odjeven u jakne koje su šile zaposlenice udruge Otvoreno Kamensko.

No, car je već odavno gol.

index.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati