Pratite nas

Zašto građani BiH trpe i šute?

Objavljeno

na

Jaz između bogatih i siromašnih u BiH sve je veći, ali socijalno-gospodarska kriza u zemlji još nije dostigla stupanj koji bi mogao pokrenuti socijalni bunt, tvrde analitičari. U 2014. ne očekuju značajnije promjene.

Predstavnici građanskih udruženja tvrde da podaci Agencije za statistiku Bosnu i Hercegovinu, prema kojima se prosječna mjesečna plaća u ovoj zemlji kreće oko 800 KM, ne odražavaju stvarno stanje. Takav prosjek, smatraju analitičari, dobiven je zahvaljujući ogromnim primanjima zaposlenih u javnoj upravi i nekoliko javnih poduzeća u ovoj zemlji.

Prema podacima udruženja potrošača, mjesečna primanja većine građana u BiH iznose od 200 do 600 KM, dok su mjesečna primanja velikog broja umirovljenika ispod 300 KM.

S druge strane, mjesečna primanja zaposlenih u javnoj upravi, odnosno u institucijama vlasti, premašuju i 5.000 KM. Pod naslovom „Propast nam je zajamčena”, politički analitičar Almir Terzić objavio je na svom Facebook profilu podatke o mjesečnim primanjima bosanskohercegovačkih parlamentaraca. Prema tim podacima, samo naknade za posjete obiteljima, odvojen život, smještaj, reprezentacije i troškove mobilnih telefona koje primaju pojedini parlamentarci, višestruko premašuju prosječna primanja većine zaposlenih u BiH.

U BiH više ne postoji srednja, radnička klasa

Almir Terzić smatra da je jaz između bogatih i siromašnih u BiH sve veći, te da aktualna politička elita ni u 2014. godini ništa neće poduzeti kako bi se razlike smanjile.

”Sve vrijeme radili su samo za sebe, stranačke, grupne i obiteljske interese. Ako javna poduzeća i tvrtke u državnom vlasništvu nisu jeftino privatizirali, pretvorili su ih u svoje feudalne posjede. Napravili su tolike socijalne razlike da u BiH više ne postoji srednja, radnička klasa, osim ako se u to ne računa državna administracija koja je sačinjena od njihovog kadra”, kaže Terzić za Deutsche Welle.

čistač cipela

Bosna i Hercegovina je najsiromašnija europska zemlja i u mnogo čemu zaostaje za državama regije. Ono u čemu prednjači su korupcija i visine plaća zaposlenih u institucijama vlasti.

”Primjerice, ministar u Vijeću ministara BiH ima osnovna primanja od oko 2.200 eura, a njegov kolega u Srbiji ili Crnoj Gori oko 1.000 eura. Pri tome je prosječna plaća u Crnoj Gori 480 eura, a u BiH, prema podacima Agencije za statistiku BiH, 410 eura. Gdje je tu logika i socijalna pravednost? U BiH dužnosnici misle samo na sebe, osim rijetkih koji su se odrekli plaća. Sve ostalo su samo igrokazi za gladni narod”, kaže Terzić.

Nema više socijalističkog samoupravljanja

Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu dr. Salih Fočo smatra da je u tranzicijskom društvu ”teško govoriti” o socijalnoj pravednosti jer je umjesto starog sustava, koji je počivao na socijalnoj jednakosti, uspostavljen ”sustav koji podrazumijeva nejednakost”.

”Socijalna raslojavanja u BiH posljedica su procesa privatizacije i urušavanjem modela prema kojem su radnici bili vlasnici proizvodnih sredstava. Srednja klasa je nestala, a veliki broj bosanskohercegovačkih građana danas je u stanju socijalne potrebe. Takav proces privatizacije nametnut je gotovo svim istočnoeuropskim zemljama”, kaže u razgovoru za Deutsche Welle sociolog Salih Fočo.

No, dok je većina drugih istočnoeuropskih zemalja napredovala u procesu pridruživanja Europskoj uniji, a neke od njih danas su među najrazvijenijim članicama europske zajednice naroda, BiH je stagnirala.

Analitičari ocjenjuju da krivicu za to ne snosi samo politička elita, već i građani, koji više od dvadeset godina trpe neefikasnu vlast. U drugim zemljama padaju vlade, visoki dužnosnici su osumnjičeni za kriminal, zloupotrebu položaja ili ovlasti, završavaju u zatvorima, a građani su na prosvjedima često pokretači pozitivnih društvenih procesa.

Zašto građani BiH trpe i šute?

Pojašnjavajući taj bosanskohercegovački fenomen, sociolog Salih Fočo kaže da ne postoji kritična socijalna masa koja može promijeniti stanje u ovoj zemlji. ”Zbog ustavnog ustrojstva i podjela na etničke grupacije nije moguće dobiti kritičnu masu za socijalne promjene i to je ono što BiH razlikuje od drugih zemalja. I prošlogodišnji prosvjedi za jedinstveni matični broj građana (JMBG) pokazali su stanje svijesti u BiH. Iako se radilo o interesu svih građana bez obzira na njihovu etničku pripadnost, na vrhuncu prosvjeda nije bilo više od 5.000 ljudi”, kaže Fočo.

Profesor Fočo smatra da su u BiH moguća dodatna socijalna raslojavanja i da socijalno-ekonomska kriza još nije dosegla onaj stupanj koji bi građane ove zemlje natjerao da konačno prevladaju etničke, religijske i političke razlike.

”Kada se to dogodi, do izražaja će doći socijalni bunt. Taj će bunt zahtijevati promjene i uspostavu onih političkih snaga koje će morati otvoriti novu perspektivu i nadu građanima ove države”, kaže Fočo.

DW

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Američki nosač zrakoplova patrolirao vodama istočno od Korejskog poluotoka

Objavljeno

na

Objavio

Nosač zrakoplova USS Ronald Reagan

Američki nosač aviona na nuklearni pogon Ronald Reagan u četvrtak je patrolirao vodama istočno od Korejskog poluotoka, u demonstraciji pomorske i zračne sile čiji je cilj upozoriti Sjevernu Koreju da ne poduzima bilo kakvu vojnu akciju.

Taj najveći ratni brod američke mornarice u Aziji, težak 100.000 tona, s posadom od 5.000 mornara, plovio je oko 160 kilometara, te je s njegove palube načinjeno skoro 90 letova borbenih aviona F-18 Super Hornet, navodi agencija Reuters.

Posada američkog broda izvodi vježbe s južnokorejskom mornaricom u kojima sudjeluje 40 ratnih brodova od Žutog mora zapadno od tog poluotoka do unutrašnjosti Japanskog mora.

”Mi smo ovom i mnogim drugim vježbama jasno pokazali da smo spremni braniti Republiku Koreju”, rekao je američki kontraadmiral Marc Dalton, komandant udarničke grupe.

Zvaničnici Sjeverne Koreje su to okupljanje ratnih brodova nazvala “probom za rat”.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Bakir Izetbegović: Moj otac Alija je pred smrt ostavio BiH Erdoganu u amanet, da skrbi o njoj

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ponovo je u četvrtak eksploatirao problematičnu tezu po kojoj je njegov pokojni otac Alija prije smrti sadašnjem predsjedniku Turske Recepy Tayyipu Erdoganu povjerio ulogu svojevrsnog skrbnika nad BiH.

Sudjelujući u obilježavanju četrnaeste obljetnice smrti Alije Izetbegovića koji je bio prvim predsjednikom Predsjedništva BiH kao samostalne države, njegov sin je novinarima u Sarajevu kazao kako je veza između njegova oca i sadašnjeg turskog predsjednika bila veoma važna, a o tome svjedoči kako je Erdogan bio jedna od posljednjih osoba s kojom je razgovarao prije smrti.

“On (Alija) je u njemu je prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdogan itekako dobro nosi taj amanet”, kazao je Bakir Izetbegović.

Na reakcije u povodu konstatacije o Erdoganu kao osobi kojoj je BiH ostavljena na skrb nije trebao dugo čekati a prvi je to učinio Izetbegovićev ogorčeni politički protivnik Milorad Dodik.

Kazao je kako je ta izjava “skandalozna i opasna” poručivši kako Bakir Izetbegović Erdoganu može dati na čuvanje samo ono što je katastarsko vlasništvo njegove obitelji.

“U BiH žive dva kršćanska naroda u čije ime Alija nikada nije govorio niti je imao mandat govoriti”, kazao je Dodik.

Sam Bakir Izetbegović u stalnim je kontaktima s Erdoganom, a jedan drugoga redovito oslovljavaju s “brate”. Zbog tako bliske suradnje Izetbegović je često izložen kritikama i optužbama da BiH dovodi u poziciju turskog vazala na Balkanu.

Turska se posredstvom svog veleposlanstva u Sarajevu izravno uključila u obilježavanje ovogodišnje obljetnice smrti Alije Izetbegovića i to ponudivši u četvrtak sarajevskoj publici premijeru turskog televizijskog dokumentarca pod naslovom “Alija, posljednji bedem islama”.

U filmu se veliča lik i djelo pokojnog bošnjačkog lidera, no čak je i njegovu sinu koji je nazočio projekciji zasmetao naslov koji je ocijenio “malo pretencioznim i jednodimenzionalnim”.

“Alija je naravno čovjek koji je borac za obranu islama na ovim prostorima, ali je bio i borac za demokraciju, slobodu, uvođenje višestranačkog sustava te obranu multietične supstance u BiH”, kazao je Bakir Izetbegović komentirajući film.

Začudio se ipak što se nitko u BiH nije sjetio snimiti film o njegovu ocu pa su to morali učiniti Turci koji su otišli i korak dalje jer njihova državna televizija TRT producira igrani serijal o Aliji Izetbegloviću koji se još snima.

Višnja Starešina: Pomozimo Bakiru vidjeti mudžahedine

facebook komentari

Nastavi čitati