Pratite nas

Zašto još jedna stranka sa hrvatskim predznakom? Pa krenut ćemo redom, sa niže razine ka višoj.

Objavljeno

na

Grad Mostar nema izbora više od 2 godine, a ne zna se kada će biti. Nema gradskog vijeća, evo skoro će 6. mjesec nema budžeta. Da stvar bude gora i složenija, u Zastupničkom domu FBiH i Domu naroda FBiH usvojene su izmjene i dopune Zakona o proračunima koje uvode načelnika za financije kao supotpisnika proračuna, pa smo sad u situaciji da taj načelnik ucjenjuje grad sa novcima koje traži za Komos.

Za izmjene glasovali svi zastupnici hrvatskih stranaka. HNŽ se komercijalno kreditno obvezala za 14 mln KM bez da se zna kamo novci idu, ali bitno je da je grace period 2 godine, što znači vraća sljedeća vlast. Kreditirat ćemo se i 30 mln KM za izgradnju nove pedijatrije, a to što u postojećim bolničkim strukturama nema lijekova, pa ni infuzije i običnih zavoja nikoga nije briga. Općine sa hrvatskom većinom, poput Ljubuškog, Širokog i Gruda su pred bankrotom, a i ZHŽ se morala komercijalno kreditirati kako bi popunila proračunske rupe. Tko će vraćati kredit i gdje novci idu, ne zna se još, ono što se zna jeste da i u HNŽ i u ZHŽ se kreće u predizborno upošljavanje novih kadrova. Ima toga još, ali idemo na druge razine.

Na razini Federacije i države u procesu je dodatno dekonstituiranje hrvatskoga naroda. Neusvojene izmjene i dopune izbornog zakona po odluci Sejdić Finci dovele su do toga da i na ovim izborima vrlo lako se mogu Hrvatima nametnuti njihovi predstavnici u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Federacija diže kredite na kredite, a novac ide u posrnula poduzeća u općinama sa bošnjačkom većinom (samo u 2013. godini 57 mln KM, u poduzeća gdje su Hrvati većina 800 000 KM). Hrvatski predstavnici na svim razinama vlasti u Federaciji i državi su šutljivi konzumenti, u prilog čega govori činjenica da svi hrvatski zastupnici od države prema dolje iz svih stranaka nisu predložili niti jedan novi zakon. Samo djelovali amandmanski na tuđe prijedloge. Međutim, to ih nije spriječilo da svi redom profesionaliziraju svoj status. Plaća od 5 ili 6 tisuća liježe svaki mjesec, a ti ništa ne radiš. U međuvremenu Aluminijski propada, javna poduzeća putuju posluju sa negativnim financijskim izvješćima , a da se ne spominje kako niti jedan razvojni projekt nije ponudio bilo tko od hrvatskih zastupnika.

Zašto baš stranka? Odlučili smo se ući u projekt nove političke stranke iz prostog razloga što trenutni izborni zakon i pravila otežava, što financijski, što organizacijski, neovisan nastup na izborima. Jednostavno je to uraditi kao pojedinac, međutim kada se radi o grupnom nastupu na izborima, pravno tehnički, ali i financijski, mnogo je jednostavnije ući u ring kao politička stranka. Cilj nam je okupiti mlađu generaciju politički aktivnih Hrvata koji su neopterećeni teretom mentaliteta naslijeđenog iz ere komunizma i koji su u stanju jasnije i glasnije artikulirati nacionalne interese Hrvata u BiH, ali uz to ne koristiti borbu za nacionalne interese kao opravdanje i prikrivanje nerada, korupcije, nepotizma i svake druge društvene devijantnosti. Očigledna je potreba za političkom snagom koja bi jasnije morala stati u obranu hrvatskih interesa na višim razinama inzistirajući na strateškom dogovoru oko pitanja od vitalne važnosti za hrvatski narod, međutim još je veća potreba da se jasnije stvori jedna politička alternativa na nižim razinama. U situaciji smo gdje na hrvatskoj političkoj sceni ne postoji oporba. Svi su u vlasti na nekoj od razina, ali nitko ništa ne radi, osim za sebe i svoju interesnu grupaciju. Iz tog razloga smo odlučili organizirati se u Hrvatsku republikansku stranku.

Primarni fokus je rješenje ustavno pravnog statusa Hrvata u BiH. Čvrsto opredijeljeni za BiH, ali za BiH uređenu na konsocijacijskim i federalističkim načelima, za BiH po mjeri sva tri njena konstitutivna naroda i svih njenih građana, gdje bi se hrvatsko pitanje riješilo kroz administrativno teritorijalnu jedinicu sa relativnom hrvatskom većinom. S tim u vezi, poštivanje HNS-a i reformu istog nakon izbora, kao nadstranačke institucije (svojevrsnog narodskog parlamenta), gdje bi se dogovarale sve stvari od vitalne nacionalne važnosti, ali i definirale konkretne mjere ispitivanja odgovornosti onih koji dogovoreno ne ispoštuju.

Što se tiče političkog djelovanja primarna je reforma administrativnog sustava, u prvom valu onemogućavanje profesionalizacije statusa zastupnika i oduzimanje većine privilegija parlamentaraca i javnih dužnosnika, usklađivanje plaća uposlenih u javnoj upravi sa prosječnom plaćom, kao i drastično smanjenje javne potrošnje i birokratskog aparata. Definirali smo i plan gospodarskog razvoja fokusiranjem na tri primarne grane, a to su poljoprivredna, turistička i industrijska, a kao zajedničku poveznicu svih triju i ono na čemu bi bio najveći naglasak, a to je definiranje minimuma ekoloških standarda, dizanje ekološke svijesti svih građana, kao i razvoj projekata iz oblasti zaštite okoliša i energetske efikasnosti.

Eto toliko za sada .

Slaven Raguž

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

17. listopada 1990. Prva utakmica Hrvatske nogometne reprezentacije protiv SAD-a

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan, 17. listopada 1990. godine, hrvatska nogometna reprezentacija odigrala je svoju prvu povijesnu utakmicu.

Na Maksimiru je gost bila ekipa SAD-a, a Hrvatska je golovima Aljoše Asanovića i Ivana Cvjetkovića slavila 2:1.

U toj legendarnoj utakmici za Hrvatsku su nastupili Dražen Ladić, Zoran Vulić, Drago Čelić, Darko Dražić, Vlado Kasalo, Saša Peršon, Kujtim Shala, Zlatko Kranjčar, Ivan Cvjetković, Aljoša Asanović, Marko Mlinarić, a još su zaigrali i Tonči Gabrić, Gregor Židan te Mladen Mladenović. Izbornik je bio bivši hrvatski nogometaš, reprezentativac, trener, danas nažalost pokojni Dražan Jerković.

Utakmica je odigrana u sklopu proslave vraćanja spomenika banu Josipu Jelačiću na zagrebački Trg bana Jelačića: pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana odigrana je pred 30-ak tisuća gledatelja na stadionu Maksimir dan poslije postavljanja spomenika – 17. listopada 1990. u 19 sati.

Ideja provedena u tajnosti

Kada je Nogometni savez SAD-a objavio da želi u Europi odigrati dvije prijateljske utakmice za koje traže suparnike, tadašnji glavni urednik Sportskih novosti Darko Tironi prvi je inicijator ideje dovođenja američke reprezentacije u Hrvatsku.

Tadašnji predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Mladen Vedriš i dopredsjednik Rudolf Sabljak zbog političke situacije u tom trenutku proveli su tu ideju u velikoj tajnosti, najviše uz pomoć hrvatskog iseljenika Ivana Opačka i Vinka Hotka, te Jure Klarića, direktora tvrtke Voće koja je platila 90.000$ za troškove dolaska gostujuće reprezentacije.

Nakon što su dobili ukupno četiri ponude, Amerikanci su se odlučili za utakmice s Hrvatskom i Poljskom, koju su pobijedili u Varšavi (2:3) par dana prije utakmice s Hrvatskom.

Ante Pavlović je tada kao glavni tajnik Jugoslavenskog nogometnog saveza potpisao dozvolu za odigravanje utakmice bez znanja ikoga drugoga u Beogradu i prijavio je Fifi, s obzirom da je Hrvatski nogometni savez u to vrijeme bio član Jugoslavenskog nogometnog saveza.

Unatoč pokušajima Jugoslavenskog nogometnog saveza da spriječi odigravanje utakmice, to im nije uspjelo jer je FIFA izdala dozvolu za odigravanjem. Slična stvar se dogodila i sa slijedećom utakmicom hrvatske reprezentacije protiv Rumunjske u Rijeci.

Kako je Jugoslavenski nogometni savez u pokušaju sprječavanja utakmice zaprijetio da će kazniti sve nogometaše uz Jugoslavenske lige koji nastupe na ovoj utakmici, Izbornik Jerković je, da bi izbjegao eventualne kazne, momčad sastavio uglavnom od igrača koji su tada već igrali izvan Hrvatske. Igor Štimac, Davor Šuker, Željko Petrović i Borislav Cvetković nisu bili u sastavu zbog ozljeda, a Zlatka Vujovića (PSG), Tomislava Ivkovića (Sporting), Srećka Bogdana (Karlsruher SC), Harisa Škoru (Torino FC) i Davora Jozića (AC Cesena) unatoč njihovim osobnim željama za sudjelovanjem njihovi klubovi nisu pustili na utakmicu jer nisu imali tu obvezu, s obzirom se utakmica nije igrala u terminu predviđenom za nastupe A reprezentacija.

Vlado Kasalo je došao na utakmicu iz Nürnberga bez dozvole svoga kluba i za to je po povratku platio klupsku kaznu od 25 tisuća njemačkih maraka, a Aljoša Asanović, strijelac povijesnog prvog pogotka, je također imao problem s klubom, francuskim FC Metzom, koji je imao važnu utakmicu četiri dana poslije, ali je uspio nagovoriti vlasnika kluba da mu ustupi mali privatni zrakoplov kako bi došao na utakmicu i zanimljivo je da je morao izaći u 58′ minuti utakmice samo zato da bi stigao na zrakoplov, koji je morao sletjeti nazad u Francusku do ponoći.

Izbornik Jerković složio je svoj stručni stožer tako da je uključio glavne trenere iz tadašnja četiri hrvatska prvoligaša, to su bili Zdenko Kobeščak iz Dinama, Joško Skoblar iz Hajduka, Vladimir Lukarić iz Rijeke i Ivica Grnja iz Osijeka.

Prije utakmice bogat kulturno-zabavni program

Prije same utakmice priređen je bogati program. Bilo je tu velikih balona aeronautičkog društva Coning iz Varaždina, u velikom mimohodu prodefilirali su 110 sinjskih momaka i vitezova viteškog alkarskog društva, šibenska limena glazba, folklorni ansambli KUD-ova ‘Petar Zrinski’ iz Vrbovca i ‘Ivo Lozica’ iz Lumbarde na Korčuli u narodnim nošnjama, te viteško društvo ‘Kumpanija’ iz Blata na Korčuli. U glazbenom programu su nastupili Dubrovački trubaduri, Krunoslav Cigoj i Tomislav Ivčić, a u poluvremenu je nastupilo još i Prljavo kazalište.[

Prvi pogodak na utakmici – a samim tim i prvi pogodak za hrvatsku reprezentaciju u novijoj povijesti hrvatskog nogometa – postigao je Aljoša Asanović u 29-oj minuti. Četiri minute poslije Ivan Cvjetković je povećao vodstvo na 2:0, a oba su pogotka postignuta uz asistenciju Marka Mlinarića. Tim je rezultatom završilo prvo poluvrijeme.

U drugom je poluvremenu reprezentacija SAD-a pogotkom Troya Dayaka u 80-oj minuti utakmice ostvarila konačni rezultat 2:1. Kapetan hrvatske reprezentacije bio je Zlatko Kranjčar, a najboljim igračem utakmice bio je proglašen Marko Mlinarić kojemu je nagradu uručio doajen hrvatskoga sportskog novinarstva Mladen Delić.

Ova utakmica ima poseban značaj i po tome što na njoj promoviran dres hrvatske nogometne reprezentacije, koji će poslije postati i ostati jedan od najvećih hrvatskih brandova uopće. Taj prvi dres, prema kojemu su nastali sve ostale inačice dresa do danas, dizajnirao je akademski slikar Miroslav Šutej, kao i plakat za utakmicu.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Policija privela sedam osoba zbog skrnavljenje spomenika braniteljima u Novom Travniku

Objavljeno

na

Objavio

Policija u Novom Travniku privela je u utorak sedam osoba koje su tijekom vikenda sudjelovale u skrnavljenju spomen obilježja braniteljima Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), a mediji navode da su vandali bošnjački mladići.

Kako se navodi u priopćenju MUP-a Srednjobosanske županije, novotravnički policajci završili su kriminalističko istraživanje nad sedam osoba u dobi od 19 do 23 godine, koji se terete da su uništili križ sa spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Novom Travniku.

Mladići su priznali da su u noći s petka na subotu srušili spomen križ težak 70 kilograma te su ga odnijeli sa sobom.

Policija je navela inicijale vandala koji su počinili ovaj prekršaj, M.B. rođen 1997., S.L. rođen 1998., H.G. rođen 1998., S.A. rođen 1999., B.R. rođen 1997., M.P. rođen 1994. i M.S. rođen 2000. svi iz Novog Travnika.

Policija će protiv njih Županijskom državnom odvjetništvu u Travniku dostaviti izvještaj o počinjenom kaznenom djelu.

Mediji navode kako su počinitelji bošnjački mladići, te da se radi o kaznenome djelu počinjenom iz mržnje.

Unatoč odlukama, Federacija BiH ne želi vratiti imovinu Katoličkoj crkvi u Travniku

facebook komentari

Nastavi čitati