Pratite nas

Hrvatska

Zašto vlada planira ratovati, a ne kohabitirati s Grabar-Kitarović

Objavljeno

na

Način odvijanja političkog života u nekoj zemlji ne određuju samo institucionalna rješenja u političkom sustavu, nego u velikoj mjeri i nacionalna politička kultura, odnosno, prije svega, politička kultura aktera koji obnašaju javne funkcije. Politika, naime, nije djelatnost striktno definirana pravnom procedurom, nego se odvija u „iracionalnom manevarskom prostoru“, zadanom, s jedne strane, institucionalnim zakonskim okvirom, a, s druge, ekonomskim i društvenim odnosima.

Zato je moguće da unutar jednakoga zakonskog okvira neki politički akteri uspostave efikasnu izvršnu vlast, koja maksimalno efikasno pribavlja javna dobra građanima, a da neki drugi akteri u takvu sustavu generiraju permanentne društvene krize i blokade.

Neposredno prije preuzimanja dužnosti nove predsjednice Republike čini se da bi kohabitacija, koja će se uspostaviti u Hrvatskoj, mogla biti popraćena blokadama u političkom sustavu, a da bi oblasti u kojima Predsjednica i Vlada sukreiraju politike i u kojima se donesene odluke promulgiraju uz supotpis Predsjednice i Premijera, mogle biti izvorom krize.

Dobro modeliran politički sustav mora biti takav da osigurava kompromise nosilaca vlasti i njihovu međusobnu kontrolu. Institucija supotpisa rješenje je koje osigurava institucionalizaciju kompromisa u političkom sustavu. Međutim, da bi on mogao djelovati, njegova djelotvornost mora biti cilj svim akterima, koji djeluju unutar sustava, a spremnost na kompromis preduvjet je djelotvornosti takva sustava. Činjenica da se samo neke odluke potvrđuju supotpisom ne znači da se kompromis mora postizati samo o tim odlukama, nego da sukreatori javnih politika sve vrijeme moraju razmjenjivati informacije i uvažavati mišljenje druge strane. Dakle, u demokratskom je društvu nezamislivo da izvršna vlast, odnosno, Vlada kao kolektivno tijelo izvršne vlasti, kompromis s Predsjednicom ograniči samo na ona pitanja za koja Ustav i zakoni taksativno navode da su predmetom suodlučivanja i supotpisa. Nečuveno je slanje upozorenja novoizabranoj predsjednici Republike kako ona mora prihvatiti imenovanja, koja je Vlada pripremila, ali njen manevarski prostor nije velik. Naime, odbijanjem stavljanja potpisa na takva imenovanja stvorila bi  se blokada djelovanja političkog sustava, jer bi mjesta ostala nepopunjena, a Predsjednik-ca uvijek ima i obvezu skrbiti se o usklađenom djelovanju svih izvoda javne vlasti.

U sustavu kohabitacije rečenica kako „Vlada vodi vanjsku politiku“, odnosno neku drugu zajedničku javnu politiku, pa da se Predsjednik-ca mora tome prilagoditi i prihvatiti vladino vođenje javnih politika kao datost, krajnje je neprimjerena i može generirati nepotreban sukob u političkom sustavu. Krajnje je neprimjereno i očekivati da će novoizabrani predsjednik (odnosno Predsjednica) prihvatiti  one odluke koje je Vlada uskladila s prethodnim Predsjednikom, ali ih on nije promulgirao prije isteka svoga mandata. Predsjednik Josipović na kraju svog mandata odnosio se s mnogo skrupula i od vremena realnog početka predizborne kampanje uglavnom nije potpisivao odluke, koje bi obvezivale iduću administraciju, a nakon gubitka predsjedničkih izbora odnosio se posve kao „skrbnik nad institucijom predsjednika Republike“, dakle, kao što bi se ponašao predsjednik Sabora u slučaju spriječenosti predsjednika Republike ili od prestanka njegova mandata, pa do izbora i inauguracije novog Predsjednika. Neupitno, to je obol nacionalnoj političkoj kulturi i doprinos uspostavljanju tradicije demokratskog prijenosa vlasti.

Predsjednica Republike, međutim, nakon preuzimanja dužnosti, ima pravo preispitati svaku od tih odluka, koje stupaju na snagu samo uz njen supotpis, čak i onda kad su one pripremljene u dogovoru s njenim prethodnikom. Svakog nosioca vlasti obvezuje sve ono što je na toj funkciji činio prethodni nosilac vlasti, ali kad Predsjednica ne bi imala pravo razmotriti svaku odluku, onda niti politička korektnost predsjednika Josipovića ne bi imala smisla. U duhu je demokratske tradicije da, nakon što je izgubio izborni legitimitet, politički akter ne donosi dugoročno obvezujuće odluke, a to znači da eventualne prethodne suglasnosti, koje je Vlada dobila od prethodnog Predsjednika, ne obvezuju novoizabranoga. Ako netko misli da novi predsjednik (odnosno Predsjednica) mora bez rasprave potpisati odluku s kojom se njegov/njen prethodnik suglasio, postavlja se pitanje zašto onda prethodnik nije i potpisao tu odluku i za nju preuzeo odgovornost.

Naravno, novoizabranoj Predsjednici nije u interesu odbacivati takve odluke ako su one donesene u skladu s procedurom i ako su racionalne. Međutim, mora ih formalno uzeti u razmatranje, kako bi partnerima u izvršnoj vlasti pokazala da se ne odriče svojih ustavnih ovlasti i da na kohabitaciju ne gleda kao na proces u kome joj je dodijeljena drugorazredna pozicija.

Različiti akteri u različitim situacijama, u različitim okolinama i s različitim razinama političke kulture, stanje kohabitacije i instituciju supotpisa upotrebljavaju na različite načine. Jedna od mogućih metoda je „pogodba“ zasnovana na trgovini: ja popuštam tvom interesu, a ti mom. Druga je mogućnost uspostavljanje vrijednosnog kompromisa u ime nacionalnog interesa. Takva izgradnja kompromisa daleko je teža, zasniva se na tome da i Predsjednik-ca, a i Vlada, sudjeluju u cjelovitom kreiranju javnih politika, a odluka koju formalno supotpisuje s premijerom samo je kruna tog procesa usklađivanja. Imenovanje veleposlanika ili najviših vojnih zapovjednika, pritom, nije pitanje promocije „vlastitih“ nego izbora najkompetentnijih za tu dužnost, sukladno kompromisom definiranim nacionalnim prioritetima.

Razdoblje, koje u Hrvatskoj počinje 19. veljače, prvim danom mandata predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, bit će razdoblje u kome se u Hrvatskoj prvi put uspostavlja kohabitacija u pravom smislu riječi, a time se i počinje oblikovati politička kultura kompromisa i suradnje aktera iz dvaju suprotstavljenih blokova u političkoj areni. Predsjednica u nove okolnosti ulazi s velikom prednošću, jer je njena predizborna kampanja bila zasnovana na konceptu integracije društva, a integracija je moguća samo uz kompromise, zanemarivanje manje važnih partikularnih interesa i naglašavanje ključnih skupnih, dakle, nacionalnih političkih prioriteta.  Da bi kohabitacija bila uspješna, potrebno je, međutim, da se i druga strana u tom odnosu odrekne koncepta kako „Vlada oblikuje javne politike“ i prihvati odnos sukreiranja javnih politika, i to ne samo onih odluka koje završavaju „supotpisom“.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: Sada se vidi da Vlada nije štitila Ivicu Todorića (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Ja sam zadnjih pet i pol mjeseci zajedno sa svim ostalim članovima Vlade koliko se ja sjećam od brojnih političkih aktera i komentatora bio optuživan da štitimo jednog čovjeka, da želimo prebaciti na porezne obveznike dug jedne privatne kompanije.

Sad odjedanput izgleda da te optužbe nisu točne.

Ne ulazeći u komentare gospodina Todorića, ono što ja imam reći jest da je naš jedini interes bio zaštiti interes hrvatskog gospodarstva. U tome smo uspjeli zahvaljujući zakonu koji smo donijeli, zahvaljujući mjerama koje su poduzete. Ne samo da su održana radna mjesta, nego je osigurana i opskrba Hrvatske u najuspješnijoj turističkoj sezoni. Dakle, temeljni cilj smo ostvarili.Nije bilo domino efekta, kazao je premijer Andrej Plenković u subotu na zagrebačkom Jarunu.

– Mi smo vlada koja poštuje pravnu državu. Ne miješamo se u pravosudna tijela i to je ono što našu stranku čini drugačijom – dodao je.

Na upit je li bilo pritiska na Ivicu Todorića da potpiše lex Agrokor, kako on to tvrdi u svojem novom blogu, kazao je da nije te da je jasno da je zakon donesen u skladu s Ustavom RH.

– Znate da su odredbe zakona bile takve da su se mogle aktivirati kada je to kompanija željela i nije bilo pritiska od strane Vlade. Naša pozicija je bila da restrukturiranje ima transformacijski učinak na hrvatsko gospodarstvo, mi smo otvoreni da se sve istraži. Jasno je da je zakon donesen u skladu s Ustavom RH. Ja znam što Vlada radi i kojim se načelima vodimo – kazao je.

Mislim da izjave koje kruže ovih dana po medijima pokazuju odvojenost jednog čovjeka od stvarnosti. Što se tiče trenutka i dana kada su gospodin Todorić i uprava Agrokora potpisali zahtjev za pokretanje izvanredne uprave, nije bilo nikakvih pritisaka, barem od strane moje ili od strane Vlade, koliko je meni poznato. A ono što bih željela istaknuti je da je taj zahtjev potpisala cijela uprava Agrokora, rekla je ministrica Dalić.

Podsjetila je da je Todorić još uvijek  upisan kao vlasnik društva Agrokor u Središnjem  klirinškom depozitarnom društvu (SKDD). On je i dalje upisan kao vlasnik i stoga kao vlasnik može u svakome trenutku doći sa sredstvima i ponuditi vjerovnicima da im isplati 40,2 milijarde kuna duga, kolika danas zanamo da je ta brojka, kazala je i ponovila da će konačnu brojku pokazati skoro revizorsko izvješće.

Na novinarski upit zašto se ona spominje u priopćenju, Dalić je kazala da se to mora pitati Todorića.

Dalić  je podsjetila da je mogućnost bankrota Agrokora do koje je doveo Todorić prijetila da više od 30.000 osoba u Agrokoru ostane bez posla, da više od 148.000 radnih mjesta dobavljača Konzuma bude ugroženo i da budu ugroženi brojni hrvatski sektori.

Na novinarski upit zašto je Todorić nakon pola godine promijenio strategiju prema Vladi, Dalić je odgovorila da ne zna. Meni to nije poznato. Kao što sam rekla, sve ovo što vidim po medijima meni izgleda kao govorenje čovjeka koji je u potpunosti odvojen od stvarnosti i koji u potpunosti ne povezuje kakva je gospodarska stvarnost, a kakva je stvarnost koja postoji u njegovoj glavi, kazala je.

Hoće li pismo Todorića naštetiti povjerenju prema Agrokoru, Dalić smatra da to treba pitati dobavljače. Obratite se dobavljačima i pitajte ih koja je praksa bolja, ova kada danas izvanredna uprava redovito plaća sve isporuke sukladno ugovorima i ugovorenim rokovima ili ona koja je postojala za vrijeme gospodina Todorića kada smo vidjeli da su mnogobrojni računi ostajali neplaćeni mjesecima, a i zbog čega toliko raspravljamo u proteklim mjesecima o starome dugu, izjavila je Dalić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Obilježena 26. obljetnica ustroja 204. vukovarske brigade

Objavljeno

na

Objavio

Svečanom akademijom u Hrvatskom domu te polaganjem vijenaca kod spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, u Vukovaru je u subotu obilježena 26. obljetnica ustroja 204. vukovarske brigade, čiji su pripadnici branili Vukovar i okolicu 1991. godine u agresiji na taj dio Hrvatske.

Prisjećajući se događaja obrane Vukovara 1991. godine, ratni zapovjednik 3. bojne 204. vukovarske brigade Ivo Kovačić rekao je kako je unatoč činjenici da je ta postrojba podnijela najveći teret obrane Vukovara u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi, 204. vukovarska brigada dugo vremena nakon rata nije bila priznata.

“Trebalo nam je 15 godina da dokažemo da smo postojali i da je postojala 204. vukovarska brigada. Neki ljudi koji su bili u Ministarstvu obrane i Glavnom stožeru držali su pisanu zapovijed u ladicama i nisu je htjeli pokazati javnosti”, kazao je Kovačić.

Po njegovim riječima, kroz 204. vukovarsku brigadu prošlo je oko 5500 boraca od kojih se 923 vode kao poginuli i nestali dok je ranjeno oko 1600 pripadnika postrojbe.

Predstavljena je i novoosnovana Udruga ratnih veterana 204. vukovarske brigade. Ona je, kako je pojašnjeno, osnovana radi “zaustavljanja degradacije 204. vukovarske brigade i bitke za Vukovar”.

“Kao udruga 204. vukovarske brigade nikada nećemo prihvatiti popis od 10.000 branitelja Vukovara. Ne možemo i nećemo se pomiriti sa zapisima Manolićeve komisije te ćemo ustrajati da Hrvatski sabor te zaključke proglasi ništavnima”, poručio je predsjednik Udruge Drago Adžaga.

Ratni zapovjednik obrane Vukovara 1991. godine Branko Borković je rekao da će unutar Udruge djelovati Klub ratnih zapovjednika te izvijestio o prvoj inicijativi koju su poduzeli. Već smo poslali zahtjev državnim tijelima da se dr. Juraju Njavri oda počast tako da se vojna bolnica u Zagrebu nazove po njemu, kazao je Borković.

Rekao je kako će se kroz Klub zapovjednika izvršiti i cjelokupna verifikacija svih događanja tijekom obrane Vukovara te će se zahtijevati da se ispravi sve ono što je, kako je kazao, “isfabricirano kako bi se obrana Vukovara degradirala i prikazala na krivi način”.

facebook komentari

Nastavi čitati