Pratite nas

Pregled

Zastupnici ove godine radili samo 68 dana:pogledajte tko su najveće lijenčine u saboru

Objavljeno

na

aktivni_zastupnici1

PREMA saborskoj statistici u periodu od 22. prosinca 2011. godine do 15. srpnja 2014. godine održano je 13 sjednica Sabora (11 redovnih i dvije izvanredne) koje su ukupno trajale 278 dana, odnosno više od 1880 sati.

U periodu od 22. siječnja do 15. srpnja ove godine održane su 2 sjednice u trajanju od 68 dana odnosno više od 460 sati, a zastupnici su se za riječ javili više od 6 000 puta, najviše za repliku i odgovore na repliku, no ima nekih koji nisu ni progovorili.

SDP-ovci u Saboru šute

Niti jednom se, od prosinca 2011. godine za riječ nisu javili Sabolić Vesna iz HNS-a, Željko Kerum, Darko Ledinski iz SDP-a, Vuković Josip iz SDP-a, Leaković Karolina iz SDP-a, te Nada Čavlović, Rajko Ostojić i Željko Jovanović čiji su saborski mandati aktivirani tek nedavno nakon što su razriješeni svojih funkcija.

Slavko Linić uspio se ipak javiti za riječ, i to jednom. HDZ-ovci Rapo marija i Jelečević Perica dvaput su se javili za riječ. A pri dnu je i Tomislav Karamarko koji se samo četiri puta javio za riječ.

Najaktivniji bili su Boro Grubišić iz HDSSB-a koji se za riječ javio 1364 puta, ranko Vukšić iz Laburista s 1311 javljanja te Ivan Šuker s 1211 javljanja. Oni su i jedina tri zastupnika s preko tisuću javljanja za riječ.

Kod SDP-a najviše se puta za riječ javila Ingrid Antičević Marinović koja se nalazi na 13. mjestu liste zastupničke aktivnosti s 397 javljanja.

aktivni_nezastupnici2

Vladi Zorana Milanovića zastupnici su postavili 2016 zastupničkih pitanja, prednjače Hrvatski laburisti – Nansi Tireli s 233 pitanja, Nikola Vuljanić sa 191 pitanjem (godinu bio u Bruxellesu), Dragutin Lesar sa 175, Mladen Novak sa 138 te Branko Vukšić sa 116 pitanja.

OraH-ova Mirela Holy postavila je 83 zastupnička pitanja, Jakša Baloević (Novi val) 66, nezavisni Damir Kajin 52, pravaš Ivan Šimunović 45, HDZ-ov Ante Babić 41 pitanje, te HSS-ov Branko Hrg 36 pitanja.

> Cijelu listu pogledajte ovde (.pdf)

Leko: Ni ja nisam zadovoljan

Predsjednik Sabora Josip Leko održao je konferenciju za novinare o radu Sabora. Sabor je u prvoj polovici 2014. godine u dvije sjednice odradio i donio 130 zakona, izvijestio je, između ostalog, Leko. Od 130 zakona 26 ih je usklaženo sa zakonodavstvom EU, 103 ili njih 79 posto doneseno je po hitnom postupku, 53 zakona donesena su jednoglasno, dok su 3 zakonska prijedloga odbijena.

Leko je jasno dao do znanja da nije zadovoljan što je toliki postotak zakona donesen po hitnom postupku. “Ne, osnovni zahtjev stalno je da je valjano za kvalitetu, ali za praćenje rada Sabora i Vlade da ide u redovitu proceduru, dva čitanja kako bi zainteresirana javnosti mogla vidjeti od prvog trenutka stvaranja i utjecati na konačni rezultat. Nadam se da će u tom pogledu biti sve bolje i bolje.”

Leki je žao što u statističkim podacima nema podataka o usvojenim amandmanima jer bi to, kaže, bio vrijedan pokazatelj. Ipak, njegova ocjena je da je Sabor odradio sve predviđene obveze, barem u formalnom smislu. Naravno rad parlamenta ocjenjuju građani, istaknuo je Leko te se osvrnuo i na ocjenu koju su Parlamentu i dali, a riječ je o mršavoj dvojci.

“To pitanje se stalno nameće i redovito odgovaram da na žalost u ovom mandatu rezultatima ni mi nismo zadovoljni, dakle posljedicama rada Sabora bi morali osjetiti u pozitivnom smislu građan. Na žalost nismo rješili krizu niti su rezultati Vlade očekivani.”

Dugoročno, nada se Leko, rezultati Vlade trebali bi biti bolji, no pritom naglašava kako su “radili poteze koje su morali činiti na podlozi koju su imali”. A kad je o Vladi riječ, stvara se dojam da ona ima preveliki utjecaj na Sabor.

“Dojam ostaje samo dojam, a činjenice i statistike pokazuju nešto drugačiju sliku Hrvatskog sabora.”

Ipak, Leko je mišljenja kako bi se institucija predsjednika Sabora trebala ojačati.

“Ulogu predsjednika Sabora treba učiniti još više odgovornom za proceduru i poštivanje poslovnika pa možda i predvidjeti u nekom budućem vremenu da predsjednik Sabora nije član niti jedne stranke dok obnaša tu dužnost u Saboru. To je ovako moje razmišljanje vezano uz problematiku parlamentarne demokracije o kojoj raspravlja i Europska unija,” rekao je Leko i pritom naglasio:

“Ne razmišljam o svojoj poziciji nego o poziciji predsjednika Sabora i poboljšanju ukupne atmosfere u Parlamentu.”

Index.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati