Pratite nas

Komentar

Zato je bitno da dođe do promjena, kažu da se to zove reforme!

Objavljeno

na

O bitnome i nebitnome

[ad id=”93788″]

Zato je bitno da dođe do promjena, kažu da se to zove reforme!

HDZ je stvarao državu, no to je nebitno, oni su imali Sanadera, to je opet bitno. Karamarko je tipa dao istražiti, e to je opet nebitno. Sudstvo ga je osudilo bez dokaza, e to je nebitno jer je bitno da ga osude jer je bio HDZ. Mi smo vodili rat da stvorimo državu i u tom ratu smo imali Vukovar, Škabrnju, Srebrenicu…

E to sad nije bitno. Manolić tvrdi da je Karamarko udbaš, to je jako bitno kao i činjenica da Karamarko ne govori kao vrhunski orator.

Milanović vrijeđa sve i svakoga, to je nebitno, jer on je ljevičar i on vrijeđa samo Karamarka i nekih pola milijuna domoljuba, a domoljublje je nebitno.

Kažu da je jedan od glavnih Mostovaca neki Kovačić iz Omiša i da je njegov deda bio četnik, onaj pravi, ne literarni i da mu je mater skupljala potpise o ugroženosti srbadije 1990.

E vidite, to je opet nebitno.

Ma gdje ćeš postaviti takvo pitanje. Šta može dečko zato ako mu je dedo bio četnik. Nismo valjda fašisti da to pitamo.

Hrvatima je uvijek nevažno je li netko četnik, jugoorjunaš ili bivši komunist, pod uvjetom da taj netko ne voli hrvatsko, da se ponosi Titom i da za sebe kaže da nije lopov. Posebno nebitno je ako taj tip za domovinski rat kaže da je građanski, ne voli šatoraše i smatra sve hadezeovce lopinama. Takvome moramo vjerovati kad pljuje po domoljubima, lažnim i prvim, a isto tako mu moramo vjerovati kad za sebe tvrdi da je poštenjačina.

Njegova legitimacija je odbojnost prema ruci na srcu dok svira himna.

Četnik treće generacije je slučajno rođen u takvoj familiji i postupa iz čiste ljubavi prema hrvatskom narodu jer je poznato da su četnici i jugoorjunaši svoju djecu odgajali da vole Hrvate i teže dobrobiti hrvatske države. Prosječni četnik iz drugog svjetskog rata je davao desetinu za izgradnju katoličkih crkava i za promoviranje hrvatske nacionalne kulture. Njegovi unuci su zibani u san uz hrvatske popevke jer je popevka na ekavici.

Poplave koje su Hrvatsku spopadale zadnjih godina nisu nastale zbog velikih kiša nego zbog količine suza kajalica koju svakodnevno prolijevaju oni koji su ubijali nedužne ljude jer su bili Hrvati.

Orjunaši zadnje generacije su posebno umiljata sorta. Oni su u Jugoslaviji mentalno trenirani da nam čine dobro i da ih ništa ne određuje kao težnja za dobrobiti hrvatskog naroda i građana.

Zato su za naciju, koju pokušavaju pretvoriti u probavni trakt, nebitna ideja, ideologija i priča o lijevo desno, partizani ustaše i te nebuloze. BASTA!

Prioritet je dobar život i reforme, uglavnom birokratske naravi.

Dobro, ajde de, trebaju nam reforme. I ja sam za to da se smanji broj općina i državnih službenika. I ja sma za to da se ukine FINA i da se ne plaćaju partizanske mirovine, nego da se taj novac uloži u naše branitelje beskućnike.

Ono što mi ipak nije jasno kako je moguće promijeniti sustav ako ne mijenjaš stav i vrijednosne norme koje nose taj sustav.

Kako će netko podići gospodarstvo bez programa? Zašto u reformskom paketu nema reformi koje se tiču lustracije jer ipak nas još uvijek u gospodarskom smislu vode nekadašnji kadrovi, a bome ih ima i u administraciji.

No, to Hrvate ne zanima, to nije važno. Nebitno je je li neki netko ideološki odgojen u orjunaškoj obitelji. Ma koja budala postavlja takva pitanja kad narod crkava od gladi?

Malo pomalo razumijem tu logiku.

Ništa nije bitno, ako ćemo pravo i iskreno. Nije bitno da su branitelji umirali i ginuli za slobodnu državu, nije bitno da nas je komunizam tlačio desetljećima i nije bitno da su jame popunili našim očevima i djedovima. Ma sve je to nebitno, bitno je da imamo bolji život, a taj bolji život nam nude neki novi četnički saveznici kojima je to nebitno.

Onda se ja pitam:

A što će nam oni?

Zar i oni nisu nebitni?

Vinko Vukadin

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Račan-Lončarova smrtna presuda Hrvatskoj! Hrvatska je izdajom dovedena pred smrt….

Objavljeno

na

Dezintegracijski procesi SFRJ uzrokovani su mnoštvom povijesnih, kulturoloških, gospodarskih te inih uzročnika. Rasprave o tom procesu trajati će desetljećima..

Racionalnost, konstruktivnost i umjerenost hrvatskog suverenizma zrcali se iz dokumenta pod nazivom Model konfederacije u Jugoslaviji, koji predsjedništvu Jugoslavije u listopadu 1990., predlažu Hrvatska i Slovenija.  Prijedlog je odbijen.

Nažalost, kao puno puta u povijesti hrvatske pregovaračke i opće pozicije grubo su rušene i unutar Hrvatske.

1. Prvi višestranački izbori u Hrvatskoj nakon II svjetskog rata, održani su u prvom krugu 27.travnja 1990., te u drugom krugu 6.svibnja 1990.  Na izborima je uvjerljivo pobjedio HDZ. Dotadašnja, komunistička, Račanova, Vlada,SKH-SDP, je 23. svibnja 1990. – svega osam dana prije okupljanja prvog demokratskog, višestranačkog saziva Sabora sa HDZ-ovom većinom, predala cjelokupno naoružanje hrvatske Teritorijalne obrane neprijateljski nastrojenoj JNA. Takva vrsta odluke, tijekom prijelaznog, tehničkog mandata Vlade nije dopuštena i debelo vonja veleizdajom.  Zapovjednik teritorijalne obrane bio je Ivica Račan.

 Hrvatska je tako ostala bez mogućnosti naoružavanja 273000 vojnika, bez lakog topništva minobacača,lakih oklopnih vozila,….. 

Istovremeno, slovensko rukovodstvo,  donosi zdravorazumsku i zakonitu odluku te odbija predati oružje svoje TO u ruke JNA. 

U isti izdajnički kontekst može se svrstati odluka sborskih zastupnika SKH-SDP, koji demonstrativno napuštaju sabornicu tijekom glasovanja o Deklaraciji o proglašenju suverene i samostalne Hrvatske, sukladno volji građana izraženoj na referendumu 19.svibnja 1991.

2.Vijeće sigurnosti UN, 25. rujna 1991., donosi odluku o embargu na oružje za područje SFRJ. Argumentacija te odluke temelji se na “činjenici da je Jugoslavija pozdravila namjeru VS UN-a, u pismu upućenom od njezina predstavnika i “nakon što je saslušana izjava ministra vanjskih poslova Jugoslavije”.

U arhivu UN-a, dakle, ostalo je zapisano da je Budimir Lončar, tadašnji ministar vanjskih poslova Jugoslavije, presudno utjecao da se uvede embargo na nabavu oružja, u trenutku kad je Hrvatska bila u najgoroj vojnoj situaciji.

“Svrgavanje hrvatskih neofašista” je počelo već 1. listopada. Srbija koristi embargo i šalje ultimatum RH i počinje granatirati Dubrovnik, JNA pokušava zatvoriti obruč smrti oko Vukovara. Žestoki napadi JNA i pobunjenih hrvatskih Srba te četničkih postrojbi iz Srbije istovremeno se odvijaju diljem Hrvatske. Kadijević izjavljuje “cilj JNA je svrgavanje neofašističkih hrvatskih vlasti”. Tuđman 5. listopada poziva sve građane RH na obranu. Alija izetbegović pak izjavljuje: “Zapamtite, ovo nije naš rat”. Dva zrakoplova JNA 7. listopada raketiraju Banske dvore. Sabor RH dan poslije proglašava JNA i Srbiju agresorima.

Hrvatska je izdajom dovedena pred smrt….

Ž.M. Zenga/Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Akademik Davorin Rudolf: Premijeri mogu pitanje zaljeva riješiti uz kavu u pet minuta!

Objavljeno

na

Objavio

Slovenska  strana, točnije ministar vanjskih poslova Erjavec, svojedobno je izjavio kako se problemi s Hrvatskom ne mogu riješiti u idućih sto godina. Čini se kako se od te izjave do danas ništa nije promijenilo.

Hrvatska je izišla iz arbitraže, a nakon govora našeg premijera Plenkovića na zasjedanju Oće skupštine UN-a Slovenci su otkazali sastanak u Zagrebu.

Gostujući iz splitskog studija u Studiju 4, Davorin Rudolf naglasio je kako pitanje granica  nije stranačko pitanje . To je vitalno nacionalno pitanje.  Trebamo mogučnost opoziva političara koji strše s neodmjeenim i za Hrvatsku štetnim izjavama.

Potpuno je neshvatljiva pretenzija Slovenije da čak i nalaže našem predsjedniku Vlade što mora govoriti kad je na međunarodnim pozornicama.  U svojoj sam karijeri susretao mnoge ministre vanjskih poslova, ali ovakvog kao što je ovaj slovenski još nisam nikad, naglasio je Rudgolf. Više od oštre reakcije Ljubljane zanimljivije su mu oštre reakcije u zemlji. Nastup Vesne Pusić koja je govor Plenkovića prozvala štetnim, politički je nedopustiv, neutemeljen i diletantski. Ostao sam jako začuđen, naglasio je.

Granica na moru je crta sredine, jednako udaljena od obje obale. Sud je presudio da Sloveniji ide 4/5 zaljeva ili 80 posto, obrazlažući presudu na redikulozan način. Srećom ta presuda nije na snazi jer je naš Sabor donio odluku da napuštamo arbitražu, podsjetio je Rudolf. Zalaže se za model kondominij ili koimperij (zaljev Fonseca, Bodensko jezero..) kojim, kada nema teritorijalnih pretenzija, bi se Hrvatska i Slovenija složile da Savudrijski zaljev bude zajednički, da dijelimo suverenost, da nema granica, da ga zajednički koristimo – za ribolov, plovidbu i što je izuzetno za važno ekologiju. Spor koji traje već 27 godina, premijeri mogu dogovoriti uz kavu u pet minuta, poručio je!

Neka međunarodna zajednica uhvati Ljubljanu za uši i pita što oni to prijete, što oni hoće. Samo strpljenja, bit će sve u redu, zakljućio je Rudolf.

Akademik Davorin Rudolf: Predlažem kondominij – rješenje koje nije ni prohrvatsko ni antislovensko

facebook komentari

Nastavi čitati