Pratite nas

BiH

Zatražena osuđujuća presuda za zločine u Trusini

Objavljeno

na

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je u završnoj riječi zatražilo osuđujuću presudu za Mensura Memića, Dževada Salčina, Senada Hakalovića, Nedžada Hodžića i Nihada Bojadžića, optužene za zločine nad Hrvatima u Trusini kod Konjica.

Pripadnici odreda Zulfikar u Trusini kod Konjica su 16. travnja 1993. godine ubili su 15 civila hrvatske nacionalnosti i strijeljali šest pripadnika HVO-a, koji su se prethodno predali.

trusina-300x225Svi optuženi osim Hakalovića, koji je bio pripadnik 45. brdske brigade Armije BiH (ABiH), bili su, kako je rekao tužitelj Emir Neradin, u sastavu odreda za posebne namjene “Zulfikar” pri Štabu Vrhovne komande ABiH.

Tužitelj je kazao kako su iskazi svjedoka koji su govorili o sudjelovanju optuženih u zločinu u Trusini vjerodostojni te kako je Bojadžić, tadašnji zamjenik zapovjednika odreda “Zulfikar”, rukovodio napadom na Trusinu izvedenim 16. travnja 1993. godine.

Pripadnici ovog odreda, kazao je tužitelj, ubili su 15 civila hrvatske nacionalnosti i strijeljali šest pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koji su se prethodno predali.

Nakon ranjavanja Samira Šemsovića koji je ubrzo preminuo, zapovjedništvo u Trusini, kako je rekao tužitelj, preuzeo je optuženi Hodžić.

Svjedokinja Handanović (zvana Zolja, op.u.), prema riječima tužitelja, čula je Hodžića kada pred kraj napada preko “motorole” pita Bojadžića što da rade sa zarobljenicima, a on odgovara da se ubiju. Za sudjelovanje u tim ubojstvima Handanović je, nakon što je priznala krivicu, osuđena na pet i pol godina zatvora.

Memić pored Zolje u streljačkom vodu Govoreći o optuženom Memiću, tužitelj je kazao kako je nekoliko svjedoka izjavilo da je sudjelovao u strijeljanju. Jedna od njih je Handanović (zv. Zolja), koja je na suđenju, kako je rekao tužitelj, ispričala da je u streljačkom vodu Memić stajao pored nje.

Tijekom suđenja također je bilo govora o Hodžićevoj sposobnosti da prati sudski proces. Izuzev jednog vještaka, kako je kazao tužitelj, ni jedan drugi nije rekao kako Hodžić nije u stanju pratiti suđenje. Prije nego će biti uhićen, Hodžić je, prema riječima tužitelja, bio komunikativan i pokretan.

Govoreći o optuženom Memiću, tužitelj je kazao kako je nekoliko svjedoka izjavilo da je sudjelovao u strijeljanju. Jedna od njih je Handanović, koja je na suđenju, kako je rekao tužitelj, ispričala da je u streljačkom vodu Memić stajao pored nje.

Za optuženog Hakalovića tužitelj je kazao kako je mještaninu Trusine Ivanu Drlji, kojeg je poznavao odranije, naredio da ode po dvojicu pripadnika HVO-a nakon što je vidio ubojstva koja vrše pripadnici odreda “Zulfikar”.

Po riječima tužitelja, optuženi je bio svjestan da će biti ubijeni. O Hakalovićevoj naredbi, kako je rekao tužitelj, govorila je Milka Drljo, majka ubijenog Ivana. Salčin je za vrijeme napada bio u Trusini, čuvao civile koji su govorili kako su zastrašivani prijetnjama smrću, kao i da su opljačkani.

Civili su, kako je kazao tužitelj, zapamtili dvojicu vojnika, a jedan od njih je imao nadimak Struja, što je Salčinov nadimak. Završna riječ Obrane počinje 2. ožujka 2015. godine, prenosi BIRN – Justice Report.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Bakir Izetbegović: Moj otac Alija je pred smrt ostavio BiH Erdoganu u amanet, da skrbi o njoj

Objavljeno

na

Objavio

Bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović ponovo je u četvrtak eksploatirao problematičnu tezu po kojoj je njegov pokojni otac Alija prije smrti sadašnjem predsjedniku Turske Recepy Tayyipu Erdoganu povjerio ulogu svojevrsnog skrbnika nad BiH.

Sudjelujući u obilježavanju četrnaeste obljetnice smrti Alije Izetbegovića koji je bio prvim predsjednikom Predsjedništva BiH kao samostalne države, njegov sin je novinarima u Sarajevu kazao kako je veza između njegova oca i sadašnjeg turskog predsjednika bila veoma važna, a o tome svjedoči kako je Erdogan bio jedna od posljednjih osoba s kojom je razgovarao prije smrti.

“On (Alija) je u njemu je prepoznao budućeg jakog lidera i ostavio mu u amanet brigu za BiH. Ja mislim da Erdogan itekako dobro nosi taj amanet”, kazao je Bakir Izetbegović.

Na reakcije u povodu konstatacije o Erdoganu kao osobi kojoj je BiH ostavljena na skrb nije trebao dugo čekati a prvi je to učinio Izetbegovićev ogorčeni politički protivnik Milorad Dodik.

Kazao je kako je ta izjava “skandalozna i opasna” poručivši kako Bakir Izetbegović Erdoganu može dati na čuvanje samo ono što je katastarsko vlasništvo njegove obitelji.

“U BiH žive dva kršćanska naroda u čije ime Alija nikada nije govorio niti je imao mandat govoriti”, kazao je Dodik.

Sam Bakir Izetbegović u stalnim je kontaktima s Erdoganom, a jedan drugoga redovito oslovljavaju s “brate”. Zbog tako bliske suradnje Izetbegović je često izložen kritikama i optužbama da BiH dovodi u poziciju turskog vazala na Balkanu.

Turska se posredstvom svog veleposlanstva u Sarajevu izravno uključila u obilježavanje ovogodišnje obljetnice smrti Alije Izetbegovića i to ponudivši u četvrtak sarajevskoj publici premijeru turskog televizijskog dokumentarca pod naslovom “Alija, posljednji bedem islama”.

U filmu se veliča lik i djelo pokojnog bošnjačkog lidera, no čak je i njegovu sinu koji je nazočio projekciji zasmetao naslov koji je ocijenio “malo pretencioznim i jednodimenzionalnim”.

“Alija je naravno čovjek koji je borac za obranu islama na ovim prostorima, ali je bio i borac za demokraciju, slobodu, uvođenje višestranačkog sustava te obranu multietične supstance u BiH”, kazao je Bakir Izetbegović komentirajući film.

Začudio se ipak što se nitko u BiH nije sjetio snimiti film o njegovu ocu pa su to morali učiniti Turci koji su otišli i korak dalje jer njihova državna televizija TRT producira igrani serijal o Aliji Izetbegloviću koji se još snima.

Višnja Starešina: Pomozimo Bakiru vidjeti mudžahedine

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati